Gradonačelnica je pritom najavila da će, nakon kompletiranja dokumentacije, prijava vezana uz postupanje u slučaju garaže Centar biti upućena USKOK-u. Posebno je izdvojila ugovor koji je 2017. potpisao tadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel, ustvrdivši da je njime, bez prethodne odluke Gradskog vijeća i izvan ovlasti koje mu je davao zakon, Grad ostao bez ključnih pravnih poluga prema vlasniku garaže. Prema njezinim riječima, tim je ugovorom tadašnji privatni partner oslobođen odgovornosti za ranije povrede i obveze, dok se Grad odrekao dijela svojih potraživanja i pravnih osigurača. Gradu je ostala tek fiksna naknada od svega 82 eura dnevno, ugovorena do 2043. godine.

Rinčić je cijeli slučaj opisala kao dugogodišnje postupno odricanje od gradskih prava, zbog kojega je Grad danas vlasnik zemljišta na kojem se nalazi garaža, ali ne može koristiti ni svoje pravo građenja ni javnu površinu iznad nje. Trg je zbog sigurnosnih razloga zatvoren, djeca iz obližnje škole i građani ne mogu ga koristiti, dok garaža ispod njega i dalje posluje. Grad je, kazala je, postao taoc Best In Parkinga, koji sanaciju konstrukcije povezuje sa završetkom radova na Žabici, bez jasnog roka kada bi se ona mogla provesti.

Grad je prije više od 20 godina platio oko 2,2 milijuna eura za pravo građenja zgrade Gradske knjižnice na toj lokaciji, koje nikada nije ostvareno. Prema procjeni koju je iznijela gradonačelnica, današnja vrijednost tog ulaganja iznosila bi oko pet milijuna eura. Knjižnica je u međuvremenu izgrađena u kompleksu Benčić, dok Grad na Klobučarićevu trgu i dalje ne može raspolagati pravom koje je skupo platio.

Uz to, Grad je imao potraživanja u iznosu od približno 6,6 milijuna kuna, odnosno više od 800 tisuća eura, povezana ponajprije s komunalnim doprinosom i ranijim obvezama investitora. Ta su potraživanja naposljetku zatvorena za svega 150 tisuća eura. Nepunih godinu dana poslije garaža je prodana Best In Parkingu za pet milijuna eura – ali taj novac nije pripao Gradu, nego dotadašnjem vlasniku ugovorne pozicije. Grad je, prema riječima gradonačelnice, nakon svega ostao s naknadom od 82 eura dnevno i bez mogućnosti korištenja trga i vlastitog prava građenja.

IVA RINČIĆ

Rinčić je naglasila da su tijekom godina privatni partneri na tom poslu zarađivali, dok Grad nije dobio ni planiranu knjižnicu, ni uređenu javnu površinu, ni kontrolu nad prostorom. Ugovorom iz 2003. bilo je predviđeno i izvođenje hidroizolacije krova garaže, no ona nikada nije izvedena. Ranije stručne analize upozoravale su na nedovoljnu sigurnost stropnih i temeljnih ploča na proboj, a noviji nalazi ukazali su na oštećenja koja mogu prethoditi slomu ploče. Zbog procijenjenog rizika trg je zatvoren, dok Grad od vlasnika garaže traži sanaciju konstrukcije.

U raspravi su vijećnici gotovo jednoglasno ocijenili da je riječ o jednom od najozbiljnijih primjera lošeg upravljanja gradskom imovinom. Josip Ostrogović (HDZ) zatražio je poduzimanje svih raspoloživih pravnih radnji kako bi Grad izašao iz, kako je rekao, talačke situacije, spasio što se još može od uloženih sredstava te utvrdio odgovornost osoba koje su u ime Grada sudjelovale u sklapanju spornih poslova.

Kada je riječ o budućnosti trga, gradonačelnica je navela da se razmatra nova kulturna namjena, među ostalim i mogućnost galerije povezane s potencijalnom donacijom umjetnina. Dio vijećnika zauzeo se za to da se prostor prvenstveno vrati djeci i građanima, kao igralište, zelena površina ili otvoreni javni prostor. Konačno rješenje ovisit će, međutim, o sanaciji garaže, prostorno-planskim uvjetima i dogovoru o budućem raspolaganju prostorom.

Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave

Pravilnikom su postupci jednostavne nabave Grada Rijeke usklađeni s izmjenama Zakona o javnoj nabavi koje su stupile na snagu u svibnju 2026. Jednostavna nabava obuhvaća nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti manje od 50 tisuća eura te radova vrijednosti manje od 100 tisuća eura.

Kako je pojasnio privremeni pročelnik Upravnog odjela za financije i javnu nabavu Ante Mađerić, izmjenama Zakona povećani su pragovi jednostavne nabave, uvedena je obveza provedbe svih postupaka vrijednosti veće od 15 tisuća eura putem Elektroničkog oglasnika javne nabave te osiguravanja pravne zaštite za te postupke. Novi pravilnik treba donijeti do sredine kolovoza kako bi se od 1. rujna jednostavna nabava mogla neometano provoditi.

Nacrt pravilnika bio je na javnom savjetovanju od 11. lipnja do 11. srpnja, a pristigle primjedbe razmotrene su i djelomično prihvaćene pri izradi konačnog prijedloga. Cilj pravilnika je povećati transparentnost, potaknuti tržišno natjecanje i olakšati sudjelovanje malih i srednjih poduzetnika.

Klub vijećnika Akcije mladih, Unije Kvarnera, Centra, Hrvatske stranke umirovljenika, Fokusa i Alternative 101 podnio je amandman kojim je predloženo povećanje praga za izravno ugovaranje sa 7 na 15 tisuća eura. Predlagatelji su se pozvali na rast tržišnih cijena te ocijenili da bi viši prag omogućio bržu i učinkovitiju nabavu.

Vijećnici Renato Stanković (Možemo!), Ana Trošelj (PGS) i Ivana Prica Matijaš (SDP) problematizirali su to što je amandman dostavljen tek dan prije sjednice, nakon provedenog javnog savjetovanja. Smatrali su da je riječ o važnoj izmjeni koja je trebala ranije biti uključena u prijedlog pravilnika i predstavljena javnosti.

Ante Mađerić i Iva Rinčić

Na tumačenje vijećnika Josipa Ostrogovića kako upravna tijela ne bi trebala imati ovlasti za samostalnu provedbu nabave, pročelnik Mađerić odgovorio je kako je naručitelj i dalje Grad Rijeka, dok upravna tijela planiraju i provode postupke u okviru svojega djelokruga.

Gradonačelnica Iva Rinčić navela je da je u izvornom prijedlogu zadržan prag od 7 tisuća eura kako se ne bi dodatno širio prostor za izravno ugovaranje. Nakon kratke stanke vijećnik Marin Račić je ime kluba predlagatelja povukao je amandman, obrazloživši da se time želi osigurati pravodobno donošenje pravilnika i nastavak provedbe jednostavne nabave od 1. rujna. Najavio je da bi se moguće izmjene mogle razmotriti naknadno.

Pravilnik je potom prihvaćen u obliku u kojem je predložen, s pragom od 7 tisuća eura za izravno ugovaranje.

Program javnih potreba u predškolskom odgoju za pedagošku godinu 2026./2027.

Prihvaćen je Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi, kojim su utvrđeni programi i način financiranja predškolske djelatnosti u Rijeci tijekom pedagoške godine 2026./2027. Obuhvaćeni su gradski dječji vrtići, vrtići drugih osnivača na području Rijeke te vrtići u drugim gradovima i općinama koje pohađaju djeca s prebivalištem u Rijeci.

Nacrt programa bio je na javnom savjetovanju od 23. travnja do 22. svibnja, tijekom kojeg je pristiglo 97 komentara i prijedloga. Dio primjedbi odnosio se na povećanje gradskog sufinanciranja djece upisane u vrtiće drugih osnivača, a taj je prijedlog djelomično prihvaćen pri izradi konačnog materijala.

Grad Rijeka osnivač je Dječjeg vrtića Rijeka, Dječjeg vrtića More i Dječjeg vrtića Sušak. U pedagoškoj godini 2026./2027. u njihovim će 203 odgojno-obrazovnim skupinama biti upisno 2877 djece.

Kapaciteti gradskih vrtića prošireni su otvaranjem vrtića Fiume, s pet skupina i mjestima za 84 djece, te vrtića Kapljica na Sveučilišnom kampusu, s dvije skupine i kapacitetom za 32 djece. U tijeku je i dogradnja vrtića Galeb, kojom se planira otvoriti još dvije jasličke skupine za do 28 djece.

Mjesečno sudjelovanje roditelja u cijeni cjelodnevnog programa gradskih vrtića kreće se od 48 do 70 eura, ovisno o prihodu po članu kućanstva. Predviđena su i umanjenja cijene za obitelji s više djece, u slučaju bolesti ili dulje odsutnosti djeteta te tijekom opservacije i utvrđivanja teškoća u razvoju. Roditelji koji ispunjavaju uvjete iz gradske odluke o socijalnoj skrbi mogu ostvariti potpuno ili djelomično podmirenje troškova boravka djeteta u vrtiću.

Programom se nastavlja i sufinanciranje devet dječjih vrtića drugih osnivača uključenih u gradsku mrežu vrtića. Njihov je ukupni kapacitet 570 djece, dok se u prethodnom razdoblju sufinanciranje u prosjeku tražilo za 455 upisane djece.

Najvažnija promjena odnosi se na povećanje gradskog sufinanciranja za 50 eura po djetetu mjesečno. Za dijete uključeno u cjelodnevni vrtićki program iznos se povećava s 225 na 275 eura, a za dijete u cjelodnevnom jasličkom programu s 285 na 335 eura mjesečno. Za provedbu te mjere, Grad Rijeka će u gradskom proračunu osigurati dodatnih 270 tisuća eura.

Povećanjem sufinanciranja želi se postupno smanjivati razlika između cijena gradskih vrtića i vrtića drugih osnivača, uz istodobno zadržavanje kvalitete programa. Programom se nastavlja i širenje kapaciteta kako bi se u sustav predškolskog odgoja uključio što veći broj djece, dok je odluka o uvjetima i načinu sufinanciranja djelatnosti dadilja trenutačno na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Dozvole na pomorskom dobru

Gradsko vijeće odlučivalo je o dodjeli dozvola za obavljanje ugostiteljskih, zabavnih i rekreacijskih djelatnosti na riječkom pomorskom dobru, poput prodaje sladoleda, iznajmljivanja plovila te postavljanja vodenih zabavnih parkova i trampolina.

Na natječaj za 37 lokacija pristiglo je devet ponuda: za jednu lokaciju na Preluku, dvije na Biviju, dvije na Pločama te četiri na području plaže Igralište. Predložena je dodjela sedam dozvola, dok su dvije ponude odbijene.

Gradsko vijeće većinom je glasova prihvatilo prijedloge o dodjeli svih sedam dozvola, a na temelju dodijeljenih dozvola Gradu bi pripalo 6.300,70 eura godišnje, odnosno 70 posto naknade, dok bi se preostalih 30 posto uplatilo u proračun Primorsko-goranske županije.

Refinanciranje obveza TD-a Energo

Većinom glasova prihvaćena je odluka kojom je TD Energo dobio suglasnost za refinanciranje postojećeg klupskog kredita u iznosu od 8,683 milijuna eura. Novi kredit kod Privredne banke Zagreb ugovara se na 15 godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,42 posto, dok Grad Rijeka daje jamstvo za 80 posto obveza, odnosno do 6,946 milijuna eura, uvećano za pripadajuće kamate, naknade i ostale troškove.
Direktor Energa, Marko Križanec, istaknuo je da se ne radi o dodatnom zaduženju, nego o zamjeni preostale glavnice postojećeg kredita povoljnijim kreditom. Postojeći klupski kredit ugovoren je na deset godina uz promjenjivu kamatnu stopu, koja je tijekom dosadašnje otplate u prosjeku iznosila 6,25 posto. Novi kredit donosi fiksnu kamatu, dulji rok otplate, ukidanje zaloga na nekretninama Energa te prestanak plaćanja agentske naknade i troškova redovitih procjena založene imovine.

Hana Paleka iz Kluba Možemo! ocijenila je da materijal ne sadrži dovoljno podataka za donošenje dugoročne financijske odluke. Posebno je upozorila na izostanak detaljnog otplatnog plana, ažurnih podataka o novčanim sredstvima i pričuvama te analize regulatornih i drugih rizika do 2041. godine. Navela je da bez usporedbe ukupnog troška postojećeg i novog kredita nije moguće procijeniti financijski učinak refinanciranja te poručila da bi takve odluke trebalo donositi na temelju analiza, simulacija i cjelovitih podataka.

JOSIP OSTROGOVIĆ

Josip Ostrogović (Klub vijećnika HDZ-a) složio se da je refinanciranje, promatrano isključivo kroz smanjenje kamatne stope, ekonomski opravdano, ali je upozorio da se otplata produljuje do 2041. godine. Pitao je na što će Energo usmjeriti sredstva oslobođena smanjenjem godišnjih obveza, hoće li refinanciranje utjecati na cijene plina te zatražio reviziju poslovanja Energa od 2009. do 2014. godine, kako bi se utvrdili uzroci dugova koji se i danas otplaćuju.

Križanec je odgovorio da će smanjenje financijskih rashoda pomoći očuvanju stabilnosti Energa u uvjetima rasta cijena energenata, materijala, usluga i rada. Naglasio je da je Energo kapitalno intenzivna tvrtka koja mora stalno obnavljati infrastrukturu i ulagati u energetsku tranziciju. Kao veće planirane projekte izdvojio je ulaganje u punionice električnih autobusa u suradnji s Autotrolejem te izgradnju dizalice topline uz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na Delti, kojom bi se riječki toplinski sustav postupno dekarbonizirao. Dodao je da se za projekte financirane europskim sredstvima mora osigurati i vlastiti udio, zbog čega je veći investicijski kapacitet važan za daljnje poslovanje Društva.

Odgovarajući na pitanje o produljenju roka otplate, Križanec je pojasnio da se refinanciraju dugovi iz prošlosti koji ne stvaraju novu vrijednost, pa ih je racionalnije rasporediti na dulje razdoblje i tako otvoriti prostor za ulaganja. Potvrdio je da Energo ima otplatni plan, iako nije bio priložen materijalu, te naveo da bi se prema projekciji postojeći kredit, zajedno s kamatama i povezanim troškovima, platio oko 2,03 milijuna eura, dok bi ukupna kamata po novom kreditu iznosila oko 2,265 milijuna eura. Razlika od približno 235 tisuća eura raspoređuje se na dodatnih osam godina otplate, a prema njegovoj ocjeni manja je od koristi koju donose stabilna kamata, ukidanje zaloga i veći prostor za ulaganja.

Na pitanje o broju zaposlenih Križanec je odgovorio da Energo već godinama ima između 115 i 120 radnika te da, kao regulirana energetska djelatnost, mora poslovati unutar pokazatelja koje regulator priznaje pri određivanju tarifa.

Vedran Vivoda

Zamjenik gradonačelnice, Vedran Vivoda, naglasio je da Energo može nastaviti poslovati i bez refinanciranja, ali da se pojavila tržišna prilika za znatno povoljniji kredit. Istaknuo je da fiksna i gotovo upola niža kamatna stopa omogućuje sigurnije dugoročno planiranje, dok veća likvidnost pomaže Energu premostiti razdoblja u kojima kasne državne subvencije i druga plaćanja za regulirane energetske usluge.
Gradonačelnica Iva Rinčić ocijenila je refinanciranje dobrom odlukom, uz napomenu da su vijećnici možda trebali dobiti više informacija i detaljniji otplatni plan. Prihvatila je i Ostrogovićev prijedlog da se provede revizija poslovanja Energa za razdoblje od 2009. do 2014. Odluka je prihvaćena s 18 glasova za i 8 suzdržanih.

Izvješće o stanju u prostoru povučeno s dnevnog reda

Izvješće o stanju u prostoru Grada Rijeke za razdoblje od 2019. do kraja 2025. izradio je ured Lipovac i partneri, a predstavili su ga Nenad Lipovac i Lucija Anton.
Gradonačelnica Iva Rinčić kao predlagateljica povukla je Izvješće o stanju u prostoru s dnevnog reda te ga uputila na doradu.

Informacija o novoj cijeni vodnih usluga

Gradski vijećnici raspravljali su o novom cjeniku KD-a Vodovod i kanalizacija, koji se od 1. srpnja 2026. primjenjuje na cijelom uslužnom području 25, odnosno na području osam gradova i četrnaest općina. O toj se točki nije glasovalo, nego je informacija primljena na znanje.

Damir Togunjac

Direktor KD-a ViK, Damir Togunjac, naglasio je da novi cjenik nije rezultat samostalne poslovne odluke Društva, nego zakonske obveze nastale objedinjavanjem dosadašnjih isporučitelja vodnih usluga i ujednačavanjem tarifa na cijelom uslužnom području. Cijena se određuje prema propisanoj metodologiji i pod nadzorom Vijeća za vodne usluge, pri čemu prihodi ViK-a moraju ostati na razini potrebnoj za pokrivanje opravdanih troškova poslovanja.

Za kućanstvo koje mjesečno troši osam prostornih metara vode račun raste s 20,17 na 29,67 eura, odnosno za oko 120 eura godišnje. Za poslovnog korisnika s jednakom potrošnjom račun raste s 26,97 na 33,27 eura.

Togunjac je pojasnio da je na snažan rast fiksnog dijela računa najviše utjecala nova metodologija, prema kojoj se više ne uzimaju u obzir samo troškovi održavanja, nego i amortizacija cjelokupne opreme i imovine na cijelom uslužnom području 25.

Nebojša Zelič

U raspravi su vijećnici upozorili da je poskupljenje velik udar na standard građana te propitivali je li korekcija morala biti tako visoka. Nebojša Zelič pitao je i plaćaju li Riječani pročišćavanje koje još nemaju, a Togunjac je pojasnio da građani Rijeke ne plaćaju 40 centi za prvi ili drugi stupanj pročišćavanja, nego deset centi za postojeći mehanički predtretman, dok višu stavku plaćaju samo korisnici koji tu razinu pročišćavanja doista imaju.

Pojasnio je i da se u Rijeci odvodnja naplaćuje svim korisnicima, dok oni koji imaju septičke jame imaju pravo na njihovo besplatno pražnjenje. Najavio je i dodatne provjere mogućih uzroka onečišćenja mora na Kantridi, uključujući razgovore s upravom 3. maja.

Govoreći o riječkim izvorištima, Togunjac je naglasio da njima upravljaju Hrvatske vode te da ViK za zahvaćanje vode plaća koncesiju i mora poštovati propisane vodopravne uvjete.

Najavio je i projekt postavljanja solarnih elektrana na objektima ViK-a, kojim bi se potrošnja električne energije mogla smanjiti za deset do 15 posto, kao i akcijski plan za smanjenje gubitaka vode. Grad za socijalno ugrožene građane trenutačno izdvaja oko 170 tisuća eura godišnje, a nakon primjene novog cjenika očekuje se rast tih subvencija na više od 200 tisuća eura.

Na kraju je pojasnio da se odluka o cijeni vodnih usluga u Skupštini Društva donosi dvostrukom većinom, kako propisuje Zakon o vodnim uslugama, pa sam udio Grada Rijeke od 64 posto nije bio dovoljan da Grad odluku donese samostalno.

Zaštita od požara i djelovanje u slučaju prirodnih nepogoda

Bez rasprave i jednoglasno prihvaćen je Godišnji provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Rijeke za 2026. godinu. Plan obuhvaća održavanje spremnosti vatrogasnih postrojbi, pripreme za pojačanu opasnost tijekom ljetne sezone, provjeru i održavanje hidrantske mreže i vatrogasnih pristupa te druge preventivne i operativne mjere. Nakon provedenog savjetovanja u Plan je uvrštena i uporaba bespilotnih letjelica, a za njegovu su provedbu osigurana sredstva u gradskom proračunu.

Jednoglasno je prihvaćeno i Izvješće o izvršenju Plana djelovanja Grada Rijeke u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu. Tijekom godine na području Rijeke nije bila proglašena prirodna nepogoda niti je zatražena pomoć za nastale štete.

Zabilježene su, međutim, posljedice srpanjskog nevremena, ponajprije rušenje stabala, kao i urbana plavljenja u rujnu i listopadu. Grad je osnovao Operativni tim koji se bavi kritičnim lokacijama, odvodnjom i unapređenjem sustava ranog upozoravanja.