Sandra Krpan (SDP) upitala je gradonačelnika da pojasni stanje u brodogradilištu 3. maj i može li se ono spasiti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako u ovom trenutku odgovor na to pitanje ne zna nitko, budući da je situacija vrlo teška i da su se stvorili uvjeti za pokretanje stečaja 3. maja. Prema informacijama uprave 3. maja i Uljanik grupe, gradonačelnik je kazao kako one dnevno pregovaraju s vjerovnicima s namjerom skidanja blokade s računa 3. maja, no to predstavlja samo jedan od problema s obzirom na to da su neizvjesne isplate plaća radnicima za protekli mjesec, kao i mogućnost osiguranja novaca za nastavak proizvodnje. Obersnel je rekao kako je situacija neizvjesna te podsjetio kako je formiran Krizni stožer za 3. maj, u kojem su gradonačelnik i župan PGŽ Zlatko Komadina članovi, zajedno s predstavnicima sindikata i Radničkog vijeća. Osim redovitih međusobnih kontakata unutar stožera, vrše se i kontakti s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, međutim uz spor rasplet situacije. Gradonačelnik je obavijestio kako postoje zainteresirani ulagači koji su spremni ući u 3. maj, no ne u trenutku dok se ne razriješe odnosi unutar sadašnje vlasničke strukture Uljanik grupe, s otvorenim pitanjima dugovanja Uljanika prema 3. maju, hipoteka u korist Uljanika i garancija naplate. „To je proces koji će još neko vrijeme trajati, a praktično je svaki dan neizvjestan u kontekstu mogućeg otvaranja stečaja“, rekao je gradonačelnik uz istaknutu nadu da će se problemi prevladati i da će 3. maj nastaviti s radom kao samostalno trgovačko društvo.

Vijećnica Krpan navela je kako su gradonačelnikove vijesti tužne za naš grad, te izrazila potporu radnicima 3. maja koji se bore za svoja prava, kao i nadu da će Vijeće učiniti sve u svojoj mogućnosti da 3. maj opstane, uz poziv svima da se priključe radnicima na ulicama i pokažu društvenu solidarnost.

Marinko Koljanin (nezavisni) uputio je pitanje u vezi s prometnim režimom na Rivi boduli, navodeći kako je u jesen 2011. godine izvršena izmjena prometa zbog potreba putničkog terminala. Projektom Lučke uprave Rijeka i Grada Rijeke ulica je postala jednosmjerna, što je prema navodima vijećnika bilo beskorisno, s obzirom na promjenu okolnosti oko terminala koji ne može primiti kruzere te negira prvobitnu ideju rekonstrukcije prometa u toj ulici. Koljanin je upitao radi li se nešto vraćanju prijašnjeg režima prometa te je li Grad poduzeo mjere kojima bi se termin završetka radova na terminalu Brajdica ispunio te investitor projekta ubrzao.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako nema dojam da je kruženje navedenom ulicom beskorisno, premda razumije problem, kazavši kako je Grad imao više sastanaka s nadležnim mjesnim odborom po tom pitanju. Gradonačelnik je naveo kako je zahvat rađen prvenstveno s namjerom bolje organizacije prijema automobila za obalnu liniju prema Dubrovniku, koja je s vremenom ukinuta, što je dovelo do opravdanih pitanja o svrsi današnjem režimu prometa. U tom su kontekstu učinjeni i zahvati proširenja pločnika radi povećanja sigurnosti pješaka i postavljanja ugostiteljskih objekata, pa je današnja ulica uža nego ranije, a prema navodima prometnih stručnjaka bez ponovne rekonstrukcije prometa teško je vratiti nekadašnji režim prometa. Gradonačelnik je kazao kako će se materija još jednom ispitati i vidjeti može li se drugačijom regulacijom postići bolja rješenja. Također, gradonačelnik je istaknuo kako je u prijedlogu prostorne dokumentacije Grada putnički terminal bio predviđen na drugoj lokaciji, ali je pritom izmijenjena na inzistiranje Lučke uprave i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Raspravi o uspješnosti te lokacije gradonačelnik je pridodao kako putnički terminal nema sadržaja koji bi mu odgovarao. Na pitanje o terminalu Brajdica, Obersnel je izjavio kako je riječ o investiciji Lučke uprave pri kojoj Grad Rijeka nema nikakve ingerencije ni mogućnosti da ubrza radove. Prema procjenama, završeno je oko 80% radova na terminalu, uz najave Lučke uprave da će u skoro vrijeme biti završeni i preostali radovi te raspisan natječaj za odabir koncesionara za novi terminal na Zagrebačkoj obali.

Vijećnik Koljanin je odgovorio kako se na Rivi boduli stvaraju prometni čepovi pri izlazu kod HNK Ivana Zajca, a premda su nekadašnje najave iz Gradske uprave govorile o rješavanju problema, vijećnik je zaključio kako će sadašnja situacija ostati i dalje.

Sandro Vizler (HNS) podsjetio je na svoje pitanje s prošlog aktualnog sata o poslovnoj situaciji u Luki Rijeka, kazao kako u razgovorima s predstavnicima tog poduzeća stekao nova saznanja te zaključio kako je situacija gora nego što je prvobitno mislio. Vijećnik je upitao gradonačelnika ima li novih informacija, nakon održanog sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća te smatra li jesu li se stvorili preduvjeti za zajedničku tematsku sjednicu Gradskog vijeća i Županijske skupštine.

Gradonačelnik Obersnel naveo je kako promjene vlasničke strukture i menadžmenta donose neizvjesnosti, pa tako novi menadžment Luke želi postaviti svoje kadrove, što izaziva protivljenje onih koji su prije bili na tim mjestima. Gradonačelnik je rekao da situacija u Luci nije blistava, no nije niti katastrofalna kako se želi prikazati, a činjenica je da postoji manji promet robe u odnosu na prethodnu godinu, što je bila tema i GSV-a. Mali promet je prisutan godinama te je rezultat čitavog niza razloga, pa potencijalni izostanak ili dolazak većeg broda na terminalu za rasuti teret u Bakru može značiti i oko variranje od 15% prometa. Kazavši kako su na sastanku GSV-a bili predstavnici sindikata, radnika i uprave, gradonačelnik je rekao da je teško zaključiti tko je od njih u pravu, a uvjeravanja uprave Luke tiču se stabilizacije prometa i zadržavanja na razini iz prošle godine. Obersnel je kazao kako se Grad ne može miješati oko odabira struktura unutar trgovačkog društva, a budući da država i mirovinski fondovi imaju udio u vlasništvu, gradonačelnik je obavijestio kako je resornom ministru Olegu Butkoviću kazao da bi se njihovi predstavnici trebali ozbiljnije angažirati u nadzornom odboru i tražiti aktivnije stavove uprave oko daljnjih aktivnosti, plana poslovanja, investiranja u opremu, što je bilo najavljeno u kontekstu dokapitalizacije i ulaska poljske tvrtke OT logistics. Gradonačelnik je zaključio da zasad nema potrebe da se kroz Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu održi tematska sjednica.

Josip Ostrogović (HDZ) naveo je kako je KD Autotrolej prošlog tjedna ukinuo 37 dnevnih gradskih polazaka na najprometnijim gradskim linijama, čime se ruši standard kvalitete života u Rijeci. Dok je uprava Autotroleja u više navrata isticala kako ne razmišlja o promjenama cijena karata, nikada nije spominjala smanjenje kvalitete komunalne usluge kao što je ukidanjem polazaka učinila. Ostrogović je pitao gradonačelnika da protumači nastalu situaciju, tvrdeći da je u tijeku predizborne kampanji za lokalne izbore predstavljao nove Autotrolejeve autobuse, a sad ih iznevjerio.

Gradonačelnik je kazao da ne zna kako su građani prevareni time što su na Korzu mogli vidjeti nove autobuse, te da će uskoro moći vidjeti i nove autobuse, budući da je pokrenut postupak nabave više od pedeset novih vozila. Obersnel je ustvrdio da se KD Autotrolej suočava s mnogim problemima, vezanih uz troškove i povećanja cijena goriva, posebno cijena dizela kao posljedica nadolazećih poreznih reformi i trošarina na gorivo. Gradonačelnik je kazao kako je samo zbog povećanih cijena goriva Autotrolej imao 3 milijuna kuna većih troškova u odnosu na prošlu godinu. Također, Autotrolej se suočava s odlaskom velikog broja vozača i mehaničara, pa se to odražava i na broj polazaka autobusa, pri čemu je gradonačelnik odbijao govore o padu standarda, kazavši kako je navedenih 37 polazaka vrlo malen postotak u odnosu na ukupnih 2500 polazaka dnevno te kako se povećanje cijene karte neće dogoditi.

Vijećnik Ostrogović je kazao kako gradonačelnik nije naveo sufinanciranje države u nabavci novih autobusa, te da nije odgovorio na vijećničko pitanje. Ostrogović je naveo kako njegova stranka dugo vremena govori o nesavjesnom poslovanju ovog komunalnog društva, vidljivo u lošem odnosu kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza Autotroleja. Također, vijećnik je naveo i loš stupanj zaduženosti, tj. odnosa duga i imovine, što prema njegovim riječima dovodi do većeg financijskog rizika i ukidanja polazaka.

Petra Mandić (MOST) navela je kako je gradonačelnik istaknuo da je do ukidanja polazaka na gradskim linijama Autotroleja došlo da se ne bi morale povećati cijene karata, te nakon iščitavanja godišnjeg izvješća Autotroleja za 2017. godinu zaključila da je za stavku „gorivo i maziva“ potrošilo oko 28 milijuna kuna. Vijećnica je kazala kako je spomenutih 3 milijuna kuna više koje će Autotrolej morati potrošiti za gorivo u tekućoj godini povećanje od gotovo 10%, te upitala znači li to da će se ubuduće cijena karata ipak porasti ili će se ukinuti dodatnih dvjesto polazaka od ukupnih dvije i pol tisuće dnevno, što bi utjecalo na standard usluge i sigurnost putnika.

Gradonačelnik je kazao kako je ukidanje polazaka privremena mjera te rezultat povećanih rashoda za gorivo i problema nedostatnog broja vozača. Obersnel je iskazao vjerovanje u stabilizaciju situacije i ponovio kako se u ovom trenutku ne razmišlja o povećanju cijena karata niti ukidanjima polazaka, već se radi na vraćanju ukinutih polazaka.

Vijećnica Mandić istaknula je kako problem vozača dovodi do pitanja održivosti poslovanja, zbog čega vjeruje da bi bila potrebna tematska sjednica Vijeća o poslovanju Autotroleja i mjerama koje se razmatraju.

Duško Milovanović (SDP) pitao je gradonačelnika da još jednom pojasni problematiku oko ukidanja polazaka na gradskim linijama Autotroleja te nabavku novih autobusa na stlačeni prirodni plin, klimatizaciju postojećih autobusa, integrirani javni prijevoz s HŽPP-om, uz traženje pisanog odgovora.

Gradonačelnik je ponovio kako je smanjenje broja polazaka posljedica poskupljenja goriva, kao i nedostatak vozača i mehaničara, zbog čega je trajno otvoren natječaj za vozače u Autotroleju te kako se razmatraju rješenja koji bi vratili ukinute polaske. Što se tiče nabavki novih autobusa, svi dosadašnji postupci vršeni su samostalno, sredstvima Autotroleja ili pomoći Grada, a gradonačelnik je kazao kako najnovija nabava neće biti sufinancirana državnim, već europskim novcima putem programa unaprjeđenja javnog prometa. Obersnel je dodao kako procedura dobivanja europskog novca u Hrvatskoj vezana uz ministarstva kao dokaz centralizacije države, što smanjuje moć Hrvatske da povlači više sredstava.

Ivona Milinović (HDZ) kazala je kako će tridesetak riječkih ulica u Starom gradu dobiti ploče s natpisima na talijanskom jeziku sa svojim povijesnim nazivima, kao i ploča s talijanskim imenom grada pri ulasku, stoga je upitala o troškovima tih ploča u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture.

Gradonačelnik je kazao kako na pločama neće biti samo talijanski nazivi, već svi zapisani povijesni nazivi ulica, te naveo da je netočno kako će na ulazu u grad biti ploča s natpisom „Rijeka – Fiume“, budući da bi to podrazumijevalo izmjenu trenutnog Zakona o naseljima. Obersnel je pojasnio kako će na ulasku u grad biti postavljene informativne ploče, a ne službene ploče grada, koje će posjetitelje Rijeke na nekoliko jezika obavještavati da ulaze u Europsku prijestolnicu kulture. Gradonačelnik je kazao kako je projekt u tijeku te kako će o troškovima obavijestiti po dobitku te informacije.

Vijećnica Milinović kazala je kako nije konstatirala da će se ime grada mijenjati. Navodeći gradonačelnikove navode o nedostatku sredstava za povećavanje naknade za novorođenu djecu, vijećnica je kazala kako je Obersnel u neformalnom razgovoru sugerirao kako bi rečene ploče mogle koštati i oko milijun i pol kuna. Bez ulaženja u povijesne konotacije talijanskih naziva, Milinović je kazala kako građani na taj način plaćaju i ulazak Liste za Rijeku u vladajuću koaliciju u Gradskom vijeću i odluke koje su donijete posredno tog ulaska.

Damir Popov (HDZ) kazao je kako teritorijalne pretenzije nacionalno-političkih grupacija na Rijeku još nisu prestale. Vijećnik ustvrdio je kako nazivi ulica i gradova nisu puka formalnost već kako imaju šire političko značenje koje se može koristiti u propagandne svrhe pripadnosti ovog prostora nekoj etničkoj skupini, zbog čega izazivaju podjele. Popov je upitao gradonačelnika o motivima informativnih ploča i s kojim povijesnim razdobljem ti natpisi korespondiraju, kao i ima li informacije o medijskim natpisima kako se u Rijeci planira održavanje koncert talijanskih neofašista.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako nikakav koncert nije prijavljen i kako ni u kom slučaju neće dobit odobrenje kada je u pitanju javni prostor u nadležnosti Grada, a kako bi za ostale prostore trebala odgovarati državna tijela. Gradonačelnik je ponovio da namjera ploča nije uvođenje dvojezičnosti hrvatskog i talijanskog jezika, već da se u najstarijim dijelovima grada prikaže slojevita povijest Rijeke kroz dvjesto godina koja se manifestirala u promjenama imena ulica, a koja nisu rezultat samo talijanskog upravljanja Rijekom, već i recentne povijesti. U sklopu programskog pravca „Doba moći“ nastojat će se prikazat memorije na povijest Rijeke na balansiran način, bez protežiranja ili osuđivanja.

Vijećnik Popov je zamolio pisani odgovor na svoje pitanje.

Petra Karanikić (SDP) iskazala je kako ne razumije problematičnost oko rečenih ploča, budući da Rijeka kao „luka različitosti“ daje potporu svim manjinama, pa tako i talijanskoj. Vijećnica je gradonačelnika zamolila da detaljnije pojasni rečeni projekt.

Gradonačelnik Obersnel naveo je kako je ideja o povijesnom nazivu ulica stigla od strane radnika unutar TD Rijeke 2020, točnije onih koji predvode programski pravac projekta EPK naziva „Doba moći“, te da ta ideja postoji već mnogo duže. Zajednica Talijana je relevantan sugovornik u ovom projektu te su zainteresirani za provedbu ovog projekta, a na prema riječima gradonačelnika, na sastanku Grada s tom udrugom Obersnel i vijećnik Liste za Rijeku Danko Švorinić izmijenili su par teških riječi, stoga je odbio navode vijećnice Milinović o ‘kupovini’ te stranke. Gradonačelnik je kazao kako se informativne ploče uklapaju u kontekst mota Europske prijestolnice kulture „Luka različitosti“, te da taj projekt ima potporu i Ministarstva kulture i premijera osobno.

Tamara Martinčić (SDP) kazala je kako će Rijeka i Opatija 2020. godine ugostiti Svjetski kongres turističkih profesionalaca, stoga je s obzirom na značaj tog kongresa zamolila gradonačelnika da detaljnije izvijesti o tom domaćinstvu.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je Skål međunarodna organizacija koja okuplja tisuće profesionalaca iz turističkog sektora iz cijelog svijeta, a upravo zbog činjenice da će Rijeka 2020. biti Europska prijestolnica kulture, turističke zajednice Rijeke i Kvarnera istakli su zajedničku kandidaturu za domaćinstvo ove međunarodne konferencije. Ta je kandidatura bila uspješna te potvrđena na godišnjoj skupštini ove organizacije, stoga će Rijeka i Opatija u listopadu 2020. godine ugostiti veliki kongres s 500-600 gostiju iz cijelog svijeta, što će doprinijeti vidljivosti Hrvatske, a posebno cijele regije.

Aleksandar Bulog (SDP) kazao je kako je u tijeku Javni poziv za dodjelu nepovratnih subvencija iz općeg programa za razvoj poduzetništva, pa je upitao gradonačelnika da informira Vijeće o tom pozivu i kome je on namijenjen.

Gradonačelnik je kazao kako je od 1. do 31. listopada otvoren poziv za dostavu prijedloga za subvencioniranje subjekata malog gospodarstva u sklopu općeg programa mjera poticanja poduzetništva u nabavci IT sredstava, obrazovanje zaposlenika, kupovinu opreme, plaćanje troškova pripreme europskih projekata i ostalog. U proračunu je za ovaj natječaj osigurano 2.750.000 kuna.

Josip Kukuljan (MOST) kazao je kako ga građani Rastočina obavještavaju da je zgrada Dječjeg vrtića privremeni montažni objekt, stoga je upitao ima li taj vrtić uporabnu dozvolu i tko ju je potpisao.

Gradonačelnik je naveo kako je većina riječkih vrtića građena kao montažni objekt prije više od dvadeset godina, stoga je obećao pisani odgovor vijećniku. Obersnel je istaknuo kako Grad namjerava izgraditi novi vrtić na Rastočinama koji će zamijeniti postojeći neadekvatan vrtić. Lokacija za novi vrtić je osigurana, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije. Gradonačelnik se nada kako će se u tijeku iduće godine zatvoriti financijska konstrukcija za izgradnju novog vrtića, a sadašnji vrtić trebao bi poslužiti kao mjesto za parking i novo dječje igralište.

Morana Jokić (HNS) postavila je pitanje vezano uz ostatke armature na Klobučarićevom trgu koji služe kao nosači za klupe. Vijećnica je pitala namjeravaju li se ti ostaci ukloniti, što bi građanima omogućilo korištenje javne površine. Ukoliko to nije slučaj, Jokić je kazala kako je potrebno redefinirati izgled armature i upotrijebiti je na drugi način, budući da su postojeće klupe polomljene i opasne.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je riječ o zaštićenoj armaturi koja pretpostavlja nastavak izgradnje građevine po detaljnom planu uređenja, koji će se ukloniti ako se odustane od projekta izgradnje na toj površini. Gradonačelnik je rekao kako bi trebalo donijeti odluku o daljnjim radnjama na Klobučarićevom trgu, stoga će Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem izvidjeti mogućnosti.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) kazao je kako je gradonačelnik obećao pokretanje projekta Klobučarićevog trga i uređenje parka na Školjiću te upitao zašto se godinama taj kvart ne uređuje i kosi.

Gradonačelnik je rekao kako se program uređenja parkova provodi u okviru postojećih mogućnosti te kako je Klobučarićev trg uređen na inicijativu roditelja i nastavnika OŠ Nikola Tesla. Obersnel se složio kako postojeće stanje nije adekvatno te ponovio kako će se donijeti odluka. Kada je riječ o parku pokraj OŠ Nikola Tesla, gradonačelnik je kazao kako je investitor platio uređenje tog parka.

Vijećnik je zamolio pisani odgovor o planu uređenja navedenog trga i parka i vraćanju zida za kojeg je u proračunu osigurano 300 tisuća kuna, kazavši kako se odluka o uređenju najavljivala prije godinu dana.

Ivan Mencer (HDZ) kazao je kako temeljem odluka o uređenju prometa iz 2013. i 2015. godine o parkiranju vozila radi opskrbe definirana mjesta i vrijeme parkiranja, koja se ne poštuju. Vijećnik je upitao postoje li uvjeti za rigoroznije ispitivanje licenca pojedinih kamiona radi uvođenja reda i poštivanja tih certifikata, budući da smatra da sadašnja situacija liči na javni kaos.

Gradonačelnik je kazao kako se nesavjesno pristupanje zaustavljanju vozila odnosi ne samo na dostavna vozila, već na sve sudionike u prometu, što je posebno vidljivo u ulicama povećanog intenziteta prometa. Obersnel je rekao kako petnaestak ljudi unutar prometnog redarstva ne može riješiti problematiku prometa na području Rijeke, no u tijeku su dogovori za postavljanje nove odluke o prometu pred Gradsko vijeće, gdje će se pokušati drugačije definirati vrijeme i mjesto dostave. Gradonačelnik je rekao kako se radi i na postavljanju sustava nadzornih kamera koje bi bile postavljene na najproblematičnije lokacije, pa bi frekvencija kažnjavanja nedozvoljenog ponašanja bila veća.

Hrvoje Burić (Bura) upitao je gradonačelnika „čime je kupio vijećnika Danka Švorinića“.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je pitanje besmisleno te zauzvrat pitao Burića čime je prevario građane Rijeke kada od četvero ljudi izabranih u Gradsko vijeće s njegove liste, u ime „Bure“ sjedi samo on.

Dobrica Rončević (HDZ) kazao je kako Most i spomenik hrvatskih branitelja nisu dostojno obilježeni, te kako je projekt stao zbog neraspisivanja natječaja u Ministarstvu branitelja, no smatra kako je projekt previše važan i hitan da se Grad ne bi aktivno uključio u provođenje projekta. Vijećnik je upitao o fazi izvršetka tog projekta.

Gradonačelnik je kazao kako je Most branitelja napravljen kao rezultat dogovora s braniteljskim udrugama 2000. godine za sve žive i poginule sudionike rata, no tek se naknadno pojavila inicijativa da se u sklopu Mosta postavi obilježje s imenima poginulih branitelja. Projekt je gotov i usuglašen s arhitektonskim studiom te se čeka zatvaranje financijske konstrukcije, no ostaje dilema hoće li taj spomenik ostati centralno županijsko memorijalno obilježje.

Rončević je zatražio da Grad započne s procesima za koje su osigurana financijska sredstva.

Predrag Miletić (Lista za Rijeku) postavio je pitanje vezano uz šetnicu od Hartere do mlina Žakalj, koja je bila zajednička investicija Hrvatskih voda i Grada Rijeke. Vijećnik je kazao kako šetnica postaje sve zapuštenija sa sve manje hodača i rekreativaca, te upitao može li Grad postaviti informativne table na pravcima prema šetnici te šetnicu asfaltirati do kraja, budući je na pojedinim dionicama gotovo neprohodna. Miletić je kazao i kako nije učinjeno ništa po pitanju pješačkog željeznog mosta preko Rječine za kojeg je osigurano 60 tisuća kuna u proračunu za tekuću godinu.

Gradonačelnik je rekao kako je 60 tisuća kuna uloženo u projektnu dokumentaciju koja je gotova, a izgradnja tog mosta ovisi o osiguravanju novca u proračunu za iduću godinu. Što se tiče ploča na šetnici, Obersnel je kazao kako su na nekim lokacijama bile postavljene te kako će se raspitati o sadašnjem stanju, a kako na izrazito strmim dijelovima šetnice djelovanje vode čini probleme koji će se pokušati riješiti s Hrvatskim vodama.

Koraljko Pasarić (PGS) na je temu poluukopanih spremnika za otpad kazao kako su lokacije i održavanje ključna pitanja za njihovo postavljanje. Vijećnik je zatražio informacije o broju postavljenih spremnika, troškovima postavljanja, održavanju spremnika i okoliša te koliko je novih spremnika planirano za postavljanje i na kojim lokacijama.

Gradonačelnik je kazao kako će vijećnik dobiti pisani odgovor, kazavši kako je uz tri postavljena poluukopana spremnika, u fazi postavljanja i četvrti. Postavljanje tih spremnika u Rijeci je komplicirana, posebno u centru grada koji se nalazi u zaštićenoj arhitektonskoj urbanističkoj cjelini ili je nasut, pa treba dobiti suglasnost konzervatora i neposrednih susjeda.