Tajana Masovčić (IDS) je kazala kako je primijetila da se u užem centru grada, ponajprije ispred poslovnih prostora trgovina i ugostiteljskih objekata, posebice brzom prehranom nalazi puno smeća koje potiče iz istih tih trgovina i ugostiteljskih objekata. Smatra kako je to dijelom neodgovornost ugostitelja kao i njihovih gostiju. Zanima ju što bi Grad mogao poduzeti da se korisnike ugostiteljskih objekata i trgovina, kao i njihove vlasnike potakne, educira ili sankcionira da počiste smeće ispred svojih prostora.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako se odgovor na to nalazi u Odluci o komunalnom redu kojom je predviđeno da su vlasnici i korisnici dužni počistiti smeće ispred svojih vrata i prostora koji koriste. To je također i dio opće kulture svih. Trebalo bi pojačati nadzor i postupati prema Odluci o komunalnom redu. Zajednički interes svih nas je da živimo u čistom gradu. Smatram da je centar grada u posljednje vrijeme prilično čist. I meni se čini kako su ugostiteljski objekti brze hrane najveći generatori takvog otpada. U tom segmentu možemo pojačati nadzor i tražiti od vlasnika, odnosno najmoprimaca da se pridržavaju Odluke o komunalnom redu, a  kao krajnju sankciju, možemo uskratiti davanje javne površine u zakup, ukoliko se ne budu držali Odluke i rješenja naših komunalnih redara.

Marijan Šegota (Most) postavio je pitanje vezano za stanje javne površine – trga ispred robne kuće Vežica. Trg je dosta derutan, a otprilike 15- 20 kvadrata kamenih ploča znatno je oštećeno, vjerojatno od dostavnih vozila. Zanima ga kada će se hitno pristupiti sanaciji. Jučer je dobio informaciju da je jedna starija sugrađanka tamo pala i slomila kuk i bedrenu kost. Pozvao je sve koji imaju krvnu grupu 0+ da daju krvu, jer je gospođi potrebna. Naglasio je da je  prije par godina MO Gornja Vežica uputio zahtjev Gradu da se trg sanira. Grad je zahtijevao da se napravi elaborat, a kad je ustanovljeno da će to dosta koštati, Grad povukao ručnu i nije učinjeno ništa. Pohvalio je Rijeka plus koji je nedavno postavio stupiće kojima se onemogućava pristup, ali problem time nije riješen. Potrebna je hitna sanacija tih 15-20 kvadrata kamenih ploča dok se ne osiguraju sredstva za sanaciju cijelog trga.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako mu je žao da se gospođa ozlijedila. Pohvalio je poziv vijećnika Šegote darivateljima krvi te naglasio kako je prije neki dan primio darivatelje krvi koji su dali krv više puta, na čemu im je osobno zahvalio. Što se sanacije trga tiče, ona je veći zahvat. Rijeka plus je postavio stupiće da se onemogući pristup vozilima. Pokušat će se privremeno pristupiti i sanaciji. Pokušat ćemo to sanirati, ako je moguće putem prioriteta MO, a ako ne onda interventnim sredstvima. Inače, što se komunalnih prioriteta tiče, godišnje se zaprimi jako puno zahtjeva. Održan je sastanak sa predstavnicima svih mjesnih odbora s prijedlogom da se izmijeni postojeći sustav raspodjele svih 16 milijuna namijenjenih za komunalne prioritete na način da se jedan dio izdvoji i namijeni za rješavanje većih zahvata, koje bi u dogovoru s MO rješavao Odjel za komunalni sustav, jer je za njih potreban veći iznos pa u suštini ne spadaju u manje komunalne prioritete i praktički ih je nemoguće riješiti unutar jedne godine. Ideja je da Odjel u suradnji s MO realizira takve kapitalne probleme ako je riječ o većim kapitalnim iznosima. Možda neće svi doći na red te godine, ali unutar četiri godine hoće, kazao je Filipović.

Vijećnik Šegota je replicirao kako se nada da će sanacija trga biti riješena ove godine, a s obzirom na to da je inženjer građevinarstva smatra kako je procjena zamjene tih ploča trenutno na tržištu oko 12.000 kuna.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) je kazala kako je konačno zaživio projekt naselja Rio u Labinskoj ulici čime je značajnije povećan promet podvožnjakom na Kantridi. Kazala je kako postoji mogućnost ugroze života i nastanka materijalne štete zbog gužve u prometu podvožnjakom. Zanima ju u kojoj je fazi priprema dokumentacije da se taj podvožnjak proširi i u kojoj su fazi pregovori sa HŽ oko realizacije.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako dobro pozna situaciju jer živi u tom dijelu grada gotovo neposredno uz sam podvožnjak. To je veliki problem koji će se riješiti kada kroz Rijeku prođe dvotračna pruga. Pokušali smo to raditi vlastitim sredstvima, no bilo kakav zahvat u spuštanju razine ceste je kompliciran i teško ostvariv. Što se dvotračne pruge tiče, trenutno se radi na projektu i on će se prijaviti na europske fondove. Dvotračna pruga prolazi skoro kroz sve mjesne odbore longitudalno i uvelike će riješiti prometovanje kroz grad s mogućnošću korištenja gradske željeznice. Razgovarao je s direktorom HŽ i pomoćnikom ministra koji su mu kazali kako je dio dozvola ishođen a na drugima se intenzivno radi i kako će do kraja godine projekt biti apliciran na EU fondove. Riječ je o vrlo zahtjevnom projektu vrijednom 350 milijuna eura koji će biti potrebno realizirati u etapama. Njime se ukidaju svi prijelazi preko pruge u istom nivou. To je ozbiljan zahvat i gradit će se 4-5 godina. Pitanje je koje su tvrtke u RH uopće sposobne izvesti taj zahvat. Misli da će za taj projekt biti zainteresirane specijalizirane tvrtke iz inozemstva. Mi na žalost tu ne možemo intervenirati, no promet je trenutno reguliran semaforima i odvija se bez problema. Nisam primijetio gužvu i stanje smatra održivim.

Vijećnica Jagić Rađa je replicirala kako je dobila od roditelja djece koja idu u OŠ Kantrida informaciju da kada djeca idu na trening u Centar Zamet, to je za njih velik problem. Kazala je kako je ovo ljeto bio povećan problem i zbog turista te da se i jedan kamper doslovce zaglavio.

Tea Mičić Badurina (PGS) je postavila pitanje vezano za skejt park Jože Vlahovića na Krnjevu koji je u dosta lošem stanju i potencijalno je opasan za korištenje na nekim pozicijama, jer su se drvene ploče odvojile. Inače, sam skejt park smatra pozitivnom urbanom pričom i smatra da ga treba održavati i osuvremeniti, kada ga već imamo, a tamo su se održavala čak i određena natjecanja. Sada postoji i opasnost da se nekome nešto dogodi pa ju zanima hoće li se i kada sanirati skejt park.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je skejt park izgrađen 2005.g., dobro je prihvaćen pa je naravno da ga naši mlađi sugrađani koriste. U proračunu Odjela za komunalni sustav godišnje je predviđeno 20.000 kuna za zamjenu drvenih i metalnih dijelova, koje treba zamijeniti. Možemo poslati komunalne redare da utvrde kako je trenutno stanje u skejt parku. Bio je i sam pristutan na nekim od natjecanja mladih koji sa skejtom izvode razne vratolomije. U neformalnoj komunikaciji s njima dogovorena je ideja da se napravi idejni projekt za uređenje i proširenje. Tražila se skica i moguća predviđeni iznos sredstava. Premda ondašnjim cijenama je to bilo procijenjeno na 600.000 kuna, za potpunu rekonstrukciju za dokumentaciju i za same radove. Ukoliko oštećenja postoje nastojat će se čim prije popraviti, a u dogledno vrijeme pristupiti sanaciji i proširenju.

Vedran Vivoda (AM) je govorio o problemu marende u gradskim osnovnim školama. Smatra kako us marende u školama kojima je Grad osnivač dosta upitnih nutritivnih i zdravstvenih vrijednosti, ne u svim nego u pojedinim školama, jer škole same nabavljaju hranu. Smatra kako za marendu ne bi trebali biti služeni pekarski proizvodi, kao što je to buhtla, u što se imao prilike uvjeriti i to je po njemu dosta upitno, jer  se takva hrana služi i kasnije u produženom boravku. Kvaliteta marende se razlikuje od škole do škole. Zanima ga da li Grad planira osnovati centralnu kuhinju koja bi opskrbljivala sve osnovne škole hranom, prema nutritivnim propisima koje propisuje zakon.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će načelno odgovoriti na to pitanje. Grad nastoji učiniti  sve ono što je moguće da obrok bude kvalitetan i sukladno propisima. Intencija Grada nije uspostava centralne kuhinje nego da se nabava centralizira i bude jedinstvena za sve škole čime bi se postigla povoljnija cijena pogotovo u današnjim uvjetima kada su cijene namirnica izuzetno visoke zbog inflatornog udara. Vlada također priprema neke mjere i vidjet ćemo kako će se to riješiti. Čini se sve što je moguće, detaljnije pisanim pute. Smatra da nije dobro imati centralizirati kuhinju jer je uz troškove koje bi to iziskivalo, danas naći kvalitetnog kuhara izuzetno teško. Odgovor će dati u pisanom obliku.

Vijećnik Vivoda je odgovorio kako nije problem je li centralna nabava  ili kuhinja. Bitno je da se organizira jednaka nutritivna i zdrava prehrana za sve, a ne da se za marendu jedu pekarski proizvodi poput buhtle.

Petar Petrinić (SDP) je postavio pitanje vezano uz povećanje cijena vodnih usluga koji su po njemu novi udarac na standard građana. Zanima ga je li riječ o privremenom povećanju ili se takvo stanje može očekivati i u 2023.g.,  ako da zanima ga koje mjere Grad namjerava poduzeti u tom smislu.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je ova mjera privremena. Nije popularna i teško je dao suglasnost na povećanje cijena za 11 i 12 mjesec ove godine. To je isključivo zato što je KD Viku istekao ugovor za zajamčenu cijenu u 7 mjesecu. U međuvremenu je cijena struje više nego udvostručena, pa su primjerice dva računa KD VIK-a za električnu energiju za 8 i 9 mjesec, sa 800.000 kuna, odnosno 900.000 kuna narasli na 4, odnosno 5 milijuna kuna. To je nemoguće nadoknaditi iz sredstva društva. To je privremena mjera koja se morala napraviti, jer ako bi komunalno društvo iskazalo gubitak u pitanje bi došlo izvođenje velikog EU projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“. Sukladno odluci Vlade RH, do 1. travnja iduće godine cijena struje je zagarantirana. Tako će se od 1. siječnja 2023.g., cijena vodnih usluga vratiti na staro stanje. Pratit ćemo situaciju i cijene el. energije. Valja naglasiti kako je prošlo ljeto bilo sušno pa se moralo više pumpati vodu iz izvora Zvir, jer nije bilo značajnijih oborina. Podsjetio je kako KD VIK opskrbljuje vodom i druge jedinice lokalne samouprave. Turizam na Krku i Opatijskoj rivijeri ne bi bio moguć da KD VIK ne opskrbljuje te jedinice lokalne samouprave vodom iz izvora Zvir.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako u posljednje vrijeme svjedočimo velikom priljevu migranata koji se okupljaju na prostoru od skladišta na Žabici do željezničkog kolodvora. Zanima ju što Grad može učiniti da im se osiguraju minimalni higijenski uvjeti?

Zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski je kazao kako se unazad 5-6 dana kroz medije moglo pratiti puno toga u vezi migranata. Jučer je Grad Rijeka dobio odbijenicu HŽ za postavljanje sanitarnog čvora uz prostor kolodvora. Uputili su nas na zgradu tzv. „Graziani“ koja je u vlasništvu tvrtke Gavrilović, a ispred koje je parking u najmu Rijeka Plusa. Ne odustajemo od pomoći migrantima jer smatramo da je to  najmanje što možemo učiniti, ali treba biti svjestan da je moguće i izbijanje neke epidemije ukoliko se nešto ne poduzme. Stoga smo u dogovoru sa jednom od zamjenica direktora tvrtke Gavrilović odlučili staviti pokretne sanitarne objekte na lokaciji koju ćemo dogovoriti s njima, rekao je Palčevski.

Nadja Poropat (SDP) je kazala kako je nedavno objavljeno da će djelatnicima dječjih vrtića biti osigurano novo povećanje materijalnih prava. Zanima ju što to znači i hoće li materijalna prava odgojitelja biti izjednačena te hoće li biti novih ulaganja u vrtićke kapacitete.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je u prijedlogu proračuna koji se priprema za 2023.g. planirano povećanje materijalnih prava u Dječjim vrtićima u vlasništvu Grada u kojima je zaposleno 648 radnika. Idemo na izjednačavanje osnovice, moramo još sve usuglasiti sa sindikatima, i pregovori su u tijeku. U prijedlogu proračuna i projekcijama za 2024. i 2025. godinu predvidjeti  ćemo milijun eura više za materijalna prava radnika u vrtićima. Radimo i na osiguranjukapaciteta za jasličku djecu. Kada smo preuzeli dužnost, prije godinu i pol bilo je neupisano gotovo 300 djece. Sada je taj broj pao ispod 100. I ove ljeto smo osigurali dodatne kapacitete. Uskoro ćemo u suradnji sa Sveučilištem otvoriti i na Kampusu dodatne kapacitete. Naravno da je za to potrebno o povećanje broja zaposlenih, što je u ovim vremenima izazovno jer je to deficitaran kadar. Sindikati pregovaraju i sa Vladom, pa ćemo vidjeti što će iz toga proizaći. Što se povećanja kapaciteta tiče, odlučeno je da se krene u realizaciju dva projekta. Jedan s Talijanskom unijom za vrtić na području MO Nikola. Taj projekt je gotovo pa usuglašen s Talijanskom unijom na iznos oko 6 milijuna kuna koje bi Unija predvidjela za taj projekt i oko 2 milijuna predviđeno je za proširenje vrtića Galeb. Nastojimo osigurati smještaj za svu djecu i pritom se držati pedagoškog standarda što druge jedinice lokalne samouprave ne čine.

Ivana Prica (SDP) je kazala kako je Rijeku koncem rujna pogodila nevjerojatna poplava nakon velikih oborina kada je posebno nastradao Art kvart. Zanima ju kako ide sanacija i je li poplava utjecala na gradnju nove zgrade gradske knjižnice, odnosno je li poplava sporila radove.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je tog dana pala rekordna količina kiše od 300 litara po m2. Na žalost izgubljen i jedan ljudski život. Poplavljen je bio uži centar grada, sve do Mlake. Sve su to dijelovi grada uglavnom izgrađeni na nasipu. To je bila bujična poplava. Nastradali su i Dječja kuća, i zgrada MMSU i zgrada Muzeja grada Rijeke. Uglavnom je sve sanirano i objekti su ubrzo počeli s radom. Neka se oštećenja otklanjaju još uvijek. Što se knjižnice tiče, nije bilo značajnije štete. Zastoj je bio svojedobno samo zbog nabave čelika, koji je na svjetskom tržištu bio u određenom trenutku preskup, a od kojeg se gradi dio knjižnice. Knjižnica će biti gotova u roku, rekao je Filipović. Nastradali su i pojedini korisnici poslovnih prostora. Za taj dio vremena kada nisu mogli raditi, zbog poplave Grad će im otpisati zakupninu. Odjel za gospodarenje imovinom prikuplja zahtjeve i do sada je prikupljeno 86 zahtjeva te se ide prema osiguravajućim kućama. Procijenjena šteta iznosi oko 1.5 mil kuna.

Željko Jovanović (SDP) je također govorio o poplavi koja je koncem rujna pogodila Rijeku. Bio je to potop epskih razmjera. Smatra kako treba pohvaliti gradonačelnika i sve gradske službe te komunalna društva koji su učinili sve da se sanira šteta. Rijeka ima 9.300 slivnika i ima Plan čišćenja slivnika. Zanima ga tko je zadužen za izradu Plana čišćenja, da li se analizira njegova provedba. Obratili su mu se brojni građani koji navode da se slivnici ne održavaju, odnosno ne čiste. Zanima ga kada možemo dobiti informaciju o Planu čišćenja, njegovom provođenju.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je ova tema bila predmet rasprave na Odboru za komunalni sustav kojem su nazočili direktori KD VIK, KD Čistoća i predstavnici Odjela za komunalni sustav. Za čišćenje slivnika postoji ugovor na milijuna kuna godišnje. Da je dio slivnika bio čišći ne bi pri ovakvim oborinama pomoglo. Izbijanje šahti je dokaz da su slivnici bili ispravni jer ih je izbacivao pritisak vode koji nastaje prolaskom ogromne količine kroz cijevi, da ne bi došlo do oštećenja asfalta. Klima se mijenja iz godine u godine i morat ćemo s time živjeti i prilagoditi se tim  ekstremnim uvjetima. Dan je nalog KDVIK i Rijeka plusu da se dodatno očiste i provjeri stanje svih slivnika, za što je potrebno osigurati dodatna sredstva. Poplavili su neki dijelovi grada koji poput Fiumare koji nisu nikad plavili, dok placa recimo nije a to ne pamte niti najstariji stanovnici grada. Dat će pisani odgovor.

Kristian Čarapić (SDP) je kazao kako je više nego vidljivo da je čistoća grada interes svih. U rujnu je bio održan World clean up day u koji se i Rijeka uključila, a tada je najavljeno povećanje izdvajanja za čišćenje grada. Zanima ga što se učinilo i što se planira po tom planu učiniti  narednoj godini.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se grad uključio u World clean up day jer su te akcije izuzetno korisne. Do 25. listopada pojačanim angažmanom KD Čistoća učinio grad čišćim što je jednim dijelom vidljivo. Čišćenje je obavljeno i na području mnogih mjesnih odbora, od Pećina, preko centra do Drenove. Čišćene su ulice i odvožen  otpad. Planirano je čišćenje na području mjesnih odbora Škurinje, Gornja Vežica, Bulevard, Kozala i Krimeja. Nastojati ćemo osigurati dodatna sredstva i u rebalansu za ovu godinu  i u proračunu za 2023., rekao je Filipović.

Danijel Imgrund  (HDZ) je izrazio nezadovoljstvo odgovorom na prethodnom aktualnom satu o pojavnosti kupnje stanova POS-a. Smatra kako je konkretan odgovor izostao. Trebalo je analizirati sve projekte izgradnje stanova POS-a, od Rujevice, Hostovog brega i Martinkovca. Kako je Grad osnivač agencije APOS očekivao sam da imaju te podatke. U pripremi je donošenje nove odluke u kojoj će biti određeno da oni koji nemaju svoju nekretninu budu bodovani s 500 umjesto dosadašnjih 200 bodova. Da li ta mjera pogađa cilj, a to su građani i mlade obitelji koji žele kupiti svoju prvu nekretninu, upitno je. Zanima ga koliko je osoba ostvarilo preprodaju stanova POS-a na Rujevici, Donjoj Drenovi, Hostovom bregu i Martinkovcu, odnosno koliko osoba je to ostvarilo više od jednom.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će na javno savjetovanje biti upućena nova odluka kojom će se pokušati spriječiti inovativnost pojedinih prijavitelja, unutar zadanog  zakonskog okvira. Možda je netko zloupotrijebio opciju kupnje stana POS-a, ako i jest, to je bilo po zakonu. Ova odluka pokušat će u najvećoj mjeri spriječiti takve situacije. To i jest cilj POS-a da mladi ljudi steknu nekretninu po cijenama priuštivim, koje su prihvatljivije od onih na tržištu. U dogovoru s gradonačelnikom Zagreba Tomaševićem s kojim se sastao prošle subote, dogovoreno je kako će zajednički ići prema Vladi da se ta problematika stavi u fokus.

Marin Račić (Nezavisni – Centar) je kazao kako u Hrvatskoj imamo tri grada većih od 100.000 zaposlenika, među kojima je i Rijeka. Prema podacima o broju zaposlenih u gradskoj upravi Split ima ih 259 na 100.000, u Zagrebu 397 na 100.000, a Rijeka 547. zanima ga koliko će zaposlenih biti po završetku preustroja koji je najavljen.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je nakon preuzimanja dužnosti, prije godinu i opol broj  zaposlenih bio 508, a danas iznosi 487. Na tom ćemo broju raditi i smanjivati ga u buduće. Bilo je sistematizirano 547 djelatnika, a danas ih je 508. Cilj reorganizacije je optimizacija poslovnih procesa. Statistika i broj zaposlenih na 100.000 stanovnika stvar je političkog pogleda. Treba vidjeti kolika je efikasnost tih uprava. Uprave trebaju biti efikasnije a njihova usluga treba biti što kvalitetnija.

Vijećnik Račić je inzistirao na točnom broju i tražio pisani odgovor

Iva Rinčić (Nezavisni) je govorila o tome kako se priča o novim planovima za brod Galeb. Da se pregovara s tvrtkom Lürssen o preuzimanju Galeba u koncesiju i da se govori o mogućoj lokaciji Riva boduli i postojanju nekih prepreka u smislu stava građana prema tome.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se na njegovu neizmjernu sreću obnova Galeba bliži kraju. Kada bude gotov postat će turistička atrakcija Rijeke. Što se pozicije broda tiče, tu smo u razgovorima s Lučkom upravom koja je angažirala i Pomorski fakultet kao savjetodavno tijelo i traži se nova lokacija. Upravno vijeće Lučke uprave će odrediti lokaciju za vez. Nakon što oni donesu odluku mi ćemo raspisati natječaj za koncesiju. Riječ je o 3.500m² prostora muzejskog karaktera, i nešto više od 1000 m² namijenjenih za ljetno kino i ugostiteljski objekt te druge sadržaje. Nakon što se raspiše natječaj, znat ćemo tko će time upravljati. Postoji preliminarni interes ne samo te tvrtke nego i drugih.

Maša Magzan (Nezavisni) pitala je kakav je status mjera za uklanjanjem nepravilnosti uočenih u HNK sukladno zapisniku Ministarstva kulture i medija vezano uz usklađivanje statuta, pravilnika o radu, i drugih pravilnika. Zanima je konkretno što je od navedenih 5 točaka korigirano i je li to tome upućen odgovor ministarstvu u roku koji je određen.

Pročelnik Ivan Šarar je kazao kako će dati odgovor u pisanom obliku.

Vijećnica Magzan je kazala kako je tražila na to odgovor temeljem članka 21. Poslovnika Gradskog vijeća, u dva pokušaja i nije uspjela jer joj je rečeno da se ta točka ne nalazi na dnevnom redu, pa se ne može na nju odgovoriti premda u članku 21. piše da vijećnik može postaviti i druga pitanja.

Iva Davorija (Možemo) je kazala kako već dulje vrijeme dobiva pritužbe na riječke bicikle – Riciklete, da su  praktički neupotrebljive, da je aplikacija za njihovo korištenje nepraktična, a i terminali za bicikle nisu potpuno u funkciji. S obzirom na to da Grad ima plan uložiti u biciklističku infrastrukturu, zanima je da li se razmišlja o redizajnu projekta putem jedinstvene aplikacije kao što je to slučaj s romobilima.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je u sustavu Riciklete 28 bicikala koji su dostupni na 4 lokacije i ti bicikli su u funkciji. Ako netko ne izvršava svoje obveze sukladno ugovoru, onda to treba sankcionirati. Planiramo taj sustav proširiti kroz sustav ITU mehanizma i određenim uređenjem biciklističkih staza tamo gdje je to moguće. Prvi smo u Hrvatskoj uveli e-romobile, a sada imamo 600 romobila i tri tvrtke koje plaćaju koncesiju za uslugu, koja je dobro prihvaćena. Kroz projekt CIVINET nastojimo se uključiti u njihove projekte za unapređenje tih usluga. Misli da se bicikle redovite koriste a provjerit će informacije da su određena stajališta u kvaru.

Nebojša Zelić (Možemo) pripremio fotografije kamiona parkiranih u Osječkoj ulici, gdje se nalazi niz autosalona, a koje su poslali građani koji tamo žive. Često se događa da autosaloni svoje automobile dovoze tako da se kamioni parkiraju na ceste, autobusne stanice ili križanja. Također, to se događa vrlo često oko 7,30 ujutro, kada se stvara kolaps u prometu i prijelaz preko ceste zna biti nesiguran. Zanima ga može li se nešto poduzeti i kako su ti auto saloni dobili uporabnu dozvolu ako nemaju gdje iskrcati automobile.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je potrebno pronaći suživot između poslovnih aktivnosti i potreba građana. Ovakve scene ne volimo gledati. Odradit ćemo sastanak s predstavnicima autosalona da se takva dostava ne odvija u vršnim opterećenjima, dakle u jutarnjim satima kada se ide na posao i popodne s posla. Provjerit ćemo o čemu se radi i razgovarati s auto kućama. Tome nije mjesto na ulici.

Vijećnik Zelić je molio pisani odgovor u kojem će stajati da  će se poduzeti te radnje i naći se s vlasnicima auto salona.

Robert Salečić (Unija) je govorio o nedostatku klupa i koševa za smeće na Korzu i trgovima u gradu. Ispred Dječje kuće nema nikakve klupe. Klupe su potrebne ponajprije za socijalizaciju mladih. Smatra da je izuzetno važno da se mladi mogu okupljati na Korzu i trgovima.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su u proračunu za 2023.g predviđena sredstva za postav klupa na prostoru oko Dječje kuće. Tamo nisu još gotovi svi radovi, a kad budu gotovi onda će se postaviti i klupe. Na prostoru Korza išli smo s redukcijom broja koševa jer su postavljeni pametni koševi, čime je smanjena potreba izlaska komunalnih službi i učinjene uštede. Razmotrit će se mogućnost da se stavi određen broj koševa, ali je intencija Grada da se postavljaju pametne kante jer se njima odvajaju plastika i papir. Neke klupe i klupice su u gradskom skladištu. Primjerice za Trg Municipij, gdje se stalno održavaju manifestacije pa ih se mora stavljati i skidati zbog manifestacija koje se tamo održavaju.

Vijećnik Salečić je odgovorio kako se  ne slaže s odgovorom. Ima dojam da građani nisu prihvatili pametne kontejnere. Smatra da za opuške i sitne papire postoji neki lijepi dizajn koševa koji bi poslužio svrsi.

Danijela Bradamante (SDP) je kazala kako je predsjednik Vlade Plenković nedavno najavio izgradnju stadiona u Zagrebu i Splitu. Zanima ju hoće li država graditi i stadion u Rijeci i ima li gradonačelnik saznanja o tome.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je i on iz medija informiran o tome da Vlada namjerava graditi stadione na Poljudu i Maksimiru. Ono što može reći je da mi u Rijeci imamo najpripremljeniju dokumentaciju i Kantrida je spremna za izgradnju stadiona ukoliko se država odluči na to. Ne vidi  razloga zašto Vlada ne bi gradila nogometni stadion i u Rijeci. Izmjenama GUP-a i Prostornog plana predviđena je  izgradnja stadiona. Ako takva inicijativa dođe, razmotriti će se i poduzeti sve da se to realizira. Nogometnim rječnikom, lopta je na drugoj strani terena. Treba poduzeti određenu inicijativu, rekao je Filipović.

Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) govorio je  o komunalnoj problematici stanara Zagrebačke i Demetrove ulice oko tržnice. Riječ je o problemu kontejnera za smeće. Od kada je tržnica pod tvrtkom Rijeka plus, njihovi zaposlenici odvlače kontejner stanara i pune ga svojim otpadom, koji se napuni bio otpadom i zaudara. Zanima ga zašto tržnica nema vlastiti kontejner. Stanari zahtijevaju da tržnica dobije vlastiti kontejner jer plaćaju komunalnu naknadu i žele imati pristup svom kontejneru. Drugi problem je vezan uz galebove. Kazao je kako se stanari žale na lešinu galeba koja se nalazi na krovu jedne od zgrada u privatnom vlasništvu. Stanarima to smeta i obratili su se Veterinarskoj stanici, komunalnoj inspekciji, no kojem god su se tijelu ili instituciji obratili nisu dobili odgovor, jer je rečeno da nisu nadležni. Krov je privatna površina, zar živimo u gradu u kojem gradske službe ne mogu izaći izvan okvira i pomoći građanima, pa je figurativno kazao što bi Grad poduzeo da je na krovu lešina medvjeda.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su se, dok je postojao kontejner za bio otpad za tržnicu građani bunili da im iz kontejnera smrdi. Nakon što smo uklonili kontejner i nakon što na dnevnoj  bazi odvozimo otpad, opet nije dobro. Pitao je vijećnika da li se zalaže da vratimo kontejner, što je suprotno željama građana, ili da ostane tako kako je sada. Problem je i u tome što pojedini ugostiteljski objekti svoj otpad, prvenstveno ulja bacaju u kontejner. Po tome bi komunalni redar trebao uz kontejner dežurati 24 sata. Nedavno je bila prezentacija novog načina prikupljanja otpada u Rijeci, a to je bila i točka na kolegiju u ponedjeljak, kada je odabran način prikupljanja otpada. Problemi su višedimenzionalni i treba ih sagledati iz perspektive korisnika i građana koji tamo žive. Što se tiče problema lešine galeba, ne zna čija je to nadležnost. Kazao je kako će nastojatida netko izađe na teren pa makar i KD Kozala.

Vijećnik Milaković je replicirao kako gradonačelnik kaže da je postajao kontejner koji je smrdio pa je  odlučeno puniti kontejner stanara. Misli da bi trebalo staviti još jedan kontejner koji bi se praznio svaki dan, a da se pusti stanarima da koriste svoj kontejner.

Davor Štimac (Nezavisni) postavio je pitanje tvrtke Ina i plaćanja komunalne naknade. Kazao je da Ina zauzima veliki prostor i da ima informaciju da ne plaća punu cijenu. Zanima ga koju cijenu plaća INA i zašto.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će vijećnik Štimac odgovor dobiti u pisanom obliku. Tvrtka INA plaća 2.9 milijuna kuna  komunalne naknade godišnje za prostore koje koristi i to se uredno podmiruje. Za dio prostora koji se ne koristi je ta naknada smanjena, sukladno važećoj Odluci o komunalnoj naknadi. INA bi kao vlasnik morala to zemljište u određenom trenutku staviti u funkciju, ali je riječ o kontaminiranom zemljištu. Svojedobno je bio potpisan ugovor između Sveučilišta, INE i Grada oko korištenja tog prostora, ali on nije realiziran kako je bilo zamišljeno.

Petra Mandić (Most) je govorila o problematici planiranja malih komunalnih prioriteta te izrazila nezadovoljstvo sadašnjim sustavom i odlukama mjesnih odbora kako se ti prioriteti donose. Za primjer je kazala kako je Vijeće MO Škurinje sazvano prekjučer, za sastanak danas, s temom malih komunalnih prioriteta za iduću godinu. Pri tome su materijali za sjednicu Vijeća MO stigli jučer u tri popodne s naznakom da je to stoga što je to tek prekjučer usvojeno u Gradu. Ne zna je li to istina ili ne, ali vijećnici MO imaju od jučer popodne do danas popodne mogućnost da se odluče o tome. Kao primjer je navela drugi dio planiranja Parka u ulici Škurinjskih boraca, koji je bio planiran 2018.g. i tada je trebao koštati pola milijuna kuna. Prebačen je za 2019. i tada također nije bilo dovoljno novaca i tako svake godine. Sada je taj projekt težak 1,7 milijuna kuna, a u planu je predviđeno 300.000 kuna. Zanima ju šta će biti s tim parkom i može li se izmijeniti način planiranja malih komunalnih prioriteta.

Pročelnica Maja Malnar je kazala kako se i Odjel za komunalni sustav s time dugo godina susretao. Svrsishodnim smatra izmjenu načina donošenja malih komunalnih prioriteta. Male komunalne akcije bi trebale sadržajno i financijski biti male, kako bi ih se moglo realizirati unutar godine dana, a to se ne odnosi na ovako velike zahvate budući da daleko prelaze sredstva  predviđena za tekuću godinu. Zbog toga se takvi projekti planiraju u nekoliko faza, jer je potrebno napraviti projektnu dokumentaciju, raspisati natječaje, a to traje. Smatra kako bi stručne službe Grada  trebale na temelju mišljenja Povjerenstva koje razmatra male komunalne akcije, rješavati velike projekte.

Vijećnica Mandić je odgovorila kako nije zadovoljna odgovorom i predložila je da takvi projekti ipak idu na prijedlog mjesnih odbora jer gradska uprava ne može znati u kojem trenutku je nešto potrebno za određeni mjesni odbor.