Tajana Masovčić (IDS) postavila je pitanje vezano uz ažurnost zbrinjavanja lešina, odnosno strvina na ulicama grada koje su nesretnim slučajem stradale ili koje su uginule normalnim putem. Prema informacijama koje ima Komunalno redarstvo ažurno reagira. Svjedoci smo da do samog zbrinjavanja lešine često zna proći dan, dva, pa i tri. Zanima je što Grad može poduzeti da to zbrinjavanje bude obavljeno u što kraćem roku?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je problem uklanjanja lešina s prometnica riješen ugovorom s Veterinarskom stanicom Rijeka, koja po dojavi, pogotovu ako se radi o prometnicama u nadležnosti grada uklanja lešine životinja. Neke od prometnica nisu u nadležnosti Grada Rijeke već drugih institucija i na njima uklanjanje lešina nema veze s našim službama. No građani to ipak mogu prijaviti Komunalnom redarstvu koje uvijek primjereno reagira. Nastojimo da to bude što ažurnije, ali ponavljam nisu sve prometnice u našoj nadležnosti. Što se Grada tiče, učinit ćemo sve da Veterinarska stanica bude što ažurnija i čim prije reagira, naročito ako se radi o nekoj od prometnijih ulica.

Robert Salečić (Unija Kvarnera – Unija) postavio je pitanje plaća vatrogasaca. Kazao je kako je danas na dnevnom redu tema dizanja plaće gradonačelnika koji tvrdi da ima 19 po visini plaću među gradonačelnicima. Zanima ga kad se misli dignuti plaće vatrogascima. Prošle godine im se nešto obećalo. Zatraženo je da u prosincu prošle godine bude  organiziran sastanak na tu temu, koji je održan tek prošli tjedan. Zanima ga da li se misli i kada podignuti koeficijente i plaće u JVP?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako to pitanje nije vezano uz plaće samo vatrogasaca, nego i gradske uprave pa i šire. Vodimo dijalog sa sindikatima i predstavnicima svih ustanova u vlasništvu Grada. Prošle smo godine potpisali ugovor sa vatrogascima koji je još na snazi. Dogovoreno je da se revidiraju određene odredbe tog ugovora. U tom smislu sastanak je održan i taj dijalog traje, naravno uvažavajući činjenice vezane uz inflatorni udar. U Gradskoj upravi je na početku njegova mandata radilo 508 službenika, a sada ih je 482. Prije nekoliko tjedana uputio sam neobvezujuće pismo za interes o stimulativnoj otpremnini svim zaposlenicima. Jedan dio zaposlenika iskazao je interes za stimulativnu otpremnu. Intencija je da se smanjuje broj djelatnika, ne samo u gradskoj upravi nego i u komunalnim društvima u cilju racionalizacije poslovanja. Ti razgovori sa svim socijalnim partnerima teku. Nije nimalo jednostavno iznaći odgovarajuće rješenje , jer ono mora biti u okviru prihodovne strane proračuna o kojoj treba voditi računa. Možemo se pokriti onoliko koliko zaradimo. Podsjetio je i na određene situacija iz prošlosti i dospjela dugovanja koja su sa 300 milijuna došla na nekakvih 40 milijuna i uskoro će biti u potpunosti anulirana, najvećim dijelom kroz nekretnine . Ne možemo očekivati da ćemo se na jednom sastanku uspjeti sve dogovoriti. Prošle godine smo povećali plaće i povećali koeficijente. Sada je takva situacija da danas više za ove plaće ne možete dobiti diplomiranog inženjere građevinarstva, elektrotehnike. Nemoguće je naći informatičare s visokom stručnom spremom i sustav će doći u blokadu ukoliko nešto ne učinimo. Ja u okviru svojim nadležnosti nudim rješenja, a na vama je da snosite odgovornost ukoliko se nešto ne učini, podjednako kao i na meni.

Robert Salečić je replicirao kako je gradonačelnik u odgovoru najmanje pričao o vatrogascima. Moramo gledati neke prioritete. Meni su vatrogasci i bolnica prioritet. Zanimaju me vatrogasci. Niti u jednom trenutku se nije spomenulo podizanje koeficijenata niti plaća vatrogasaca. Sramota je da su riječki vatrogasci 66 po plaći od 77 postrojbi u Hrvatskoj.

Nikola Ivaniš (PGS) je komentirao kako se u javnosti daju izjave o tome kako će doći do razdvajanja  integralne izložbe Riječki torpedo prvi na svijetu. Prema onom što je rečeno u medijima Integralna izložba bi se mogla razdvojiti, skladištiti ili transformirati. Torpedo spada i jedan od najvećih brendova ovog grada. Smatra da je potrebno izložbu zadržati u integralnom obliku i smjestiti je u prostor koji će biti dostupniji gostima i građanima. Zanima ga da li je moguće da ćemo zaista javnosti kazati da ovaj grad nema prostor za postavljanje ove izložbe. To bi za Grad bio politički luksuz i sramota.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je izložba sada smještena u skladištima na Žabici. Ni to nije najadekvatniji prostor, ali tada kada smo je postavljali je bio. Izložba je sada samo povremena otvorena i po najavi se može pogledati. Na tu smo baštinu ponosni. Realizacija kompleksa Žabica ide zacrtanom dinamikom. Projektira se cijeli kompleks što je izuzetno kompleksan proces. Što se izložbe tiče, ona se nigdje neće micati do kraja godine. Podsjetio je kako izložbe ne bi bilo da Grad nije tada izdvojio sredstva. Dio eksponata je posuđen. Imali smo ogroman investicijski ciklus u kulturi, a jedan dio eksponata u Palači šećerane obrađuje upravo taj dio industrijske povijesti grada. Nama nije cilj rasformirati tu izložbu. Na pronalaženju prostora se intenzivno radi i nedavno je održan sastanak na koje su pročelnik Šarar i ravnatelj Lučke uprave  Vukorepa razgovarali o mogućim lokacijama. Na tragu smo rješenja o jednom prostoru blizu lansirne rampe torpeda. Postoji obostran interes da se ova izložba koja ima vrlo vrijedne, gabaritima velike i teške izloške, koje nije moguće smjestiti svugdje, smjesti u jedan prostor blizu lansirnoj rampi. Lučka uprava radi idejni projekt i smatra kako će to biti pravo mjesto za prezentaciju ovog industrijskog nasljeđa. Svaka pomoć u tom segmentu je više nego dobrodošla. Zahvalio je svima na inicijativi i brizi za ovu izložbu, koja bi i bez medijske pompe bila inicirana.

Nikola Ivaniš je replicirao kako se radi o jednostavnoj stvari. Javno je deklarirana namjera da se izložba izmjesti do listopada i to ne u integralnom obliku. Podsjetio je da su izloške ustupili Ministarstvo obrane RH, MUP, Pomorski muzej Split. Ako dođe do izlaska dijela tih eksponata iz integralnog sastava izložbe prema njihovim vlasnicima, to se nikada više neće moći sakupiti natrag. Mi moramo javnosti jasno reći da će to biti integralna izložba i da ako bude proširena bit će proširena time što su volonteri proteklih 20 godina sakupljali poput Aran motora, kamiona i traktora i tako barem kroz muzej sačuvao dio naše industrijske baštine.

Ana Trošelj  (PGS) je kazala kako je jednim dijelom već komunicirala sa suradnicima iz Odjela gradske uprave na tu temu koja je vezana uz istočni dio grada. Naše sugrađane s Vežice, Trsata Krimeje uznemirila je informacija ili glasina o tome da postoji mogućnost da sruši igralište Kampus, tzv. bivše vojno igralište. Je li to istina i je li moguće da će se srušiti igralište, a kao da iz kojeg razloga?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je bilo dosta špekulacija u javnosti vezano za popularno vojno igralište. To je bio jedan od najboljih projekata u proteklim mandatima i igralište koristi velik dio građana. Ta je lokacija bila vezana uz treću fazu izgradnje KBC-a na Sušaku. Prije nego dam odgovor upućujem javno pitanje nadležnim institucijama, s obzirom na to da je zgrada bolnice gotova  kada će ići nabava opreme za bolnicu. Nadam se da se ne čekaju neki novi izbori. Građani Rijeke žele da što prije dobiju tu bolnicu. Izdana je i uporabna dozvola i za garažu. Upućujem javni apel da se čim prije omogući da građani parkiraju u garaži koja je gotova, da otvore garažu i čim prije novu bolnicu. Treća faza izgradnje KBC-a je bila predmet stručne skupine u kojoj je bio angažiran zamjenik Palčevski koji u ime Grada koordinira aktivnosti vezane uz KBC. Ta treća faza zamišljena je prvotnim planovima dosta veliko, gabaritno. U raspravi u kojoj su učestvovale sve institucije i strani konzultanti, došlo je do smanjenja kapaciteta KBC-a u trećoj fazi. U nekim varijanta razmatrao se i pristup i preko igrališta na Vojaku. Tražili smo da se u nijednoj varijanti ne dira to igralište. Barem što se tiče Grada Rijeke i izmjene planova, to se sigurno neće dogoditi. Treća faza KBC-a doživjeti će određeno smanjenje u odnosu na planirano.

Maša Magzan (Nezavisni) je govorila o usklađenju koeficijenata plaća u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Razgovor je zapeo negdje oko koeficijenata u pregovorima sindikata dječjih vrtića sa Gradom kao osnivačem. Zakonski je obavezno usklađivanje. Grad je ponudio veću osnovicu ali uz manje koeficijente. Veći koeficijenti i veća plaća ključ su za sprečavanje fluktuacije stručnog kadra iz dječjih vrtića.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako se pregovara i sa sindikatima dječjih vrtića. Ti su  pregovori u fazi mirenja. Imenovan je i miritelj koji dolazi iz Zagreba. Trebao je doći ovaj ponedjeljak ali je bio spriječen. Miritelj dolazi idući ponedjeljak i nastavit ćemo s procesom mirenja. Ustavni sud se također očitovao i protumačio neke odredbe vezano uz usklađivanje tih koeficijenata. Ustavni sud ima drugačije mišljenje da li ti koeficijenti moraju imati istu visinu. Sa sindikatima dječjih vrtića dogovorili smo se prošle godine, pa ćemo se dogovoriti i ove i pronaći rješenja da svi budemo jednako zadovoljni ili jednako nezadovoljni.

Maša Magzan  je replicirala da je zanima kada se misli osigurati ovaj zakonski minimum i kada će se poboljšati materijalan prava zaposlenih u dječjim vrtićima i povećati broj stipendija za odgajatelje kao deficitarno zanimanje.

Iva Rinčić (Nezavisni) je govorila o medijskim napisima vezanim uz Motorni brod Galeb. Pitala je zna li se gdje će biti i kada brod privezan, zbog čega se kasni s natječajem za komercijalne sadržaje i kada bi brod mogao biti u funkciji te koliko će u konačnici koštati. Tražiti i pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio na dio pitanja. Ono što je trenutno najaktualnije je lokacija, na čemu se sada radi. Duboko sam uvjeren da će brod biti gotov ove godine. Lučka uprava naručila je studiju od Pomorskog fakulteta. Prema idejnim rješenjima gotovo 99% nje sigurno da će to biti na Molo Longo, odmah do dizalica kako bi bio što dostupniji posjetiteljima. Razmatrala su se rješenja uz Rivu boduli ili brod Marinu. Studija koju izrađuje prof. Mahović će odrediti gdje će biti vezan, a odmah nakon toga ide natječaj za 1.500 m2 koji idu u najam s ciljem obogaćivanja turističke ponude grada.

Marin Račić (Nezavisni – Centar) postavio je pitanje vezano uz preustroj gradske uprave. Zanima ga po kojim kriterijima je izvršen odabir V.d. pročelnika. Da li je postojala mogućnost raspisa natječaja i ako da, zašto nije proveden?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je Gradsko vijeće vrlo jasno stipuliralo rokove. Reorganizacija gradske uprave podrazumijeva smanjenje sa 15 na 10 odjela. Svi su kandidati na izborima za gradonačelnika to komunicirali i govorili da će to provesti, pa tako i ja. U tom segmentu 1.4.2023. doći će do smanjenja brojka odjela, pa samim time mora slijediti i imenovanje vršitelja dužnosti. Nakon toga ide javni natječaj i izbor novih pročelnika. Sve ide sukladno odlukama i zakonima koji reguliraju to područje u Republici Hrvatskoj.

Nadja Poropat (SDP) je kazala kako su 6.3. 2023.g.,  u Zajednici Talijana Talijanska unija i Grad Rijeka sklopili ugovor o izgradnji Dječjeg vrtića za pripadnike talijanske nacionalne manjine, na području Krnjeva koji će se zvati Fiume i koji je predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul ocijenio povijesnim. Zanima ju kada počinje izgradnja vrtića?

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan je kazala kako će se vrtić graditi s Talijanskom unijom koja radove sufinancira iznosom od 800.000 eura. Inače je  cijena gradnje procijenjena na 1.500.000 eura. Vrtić će se graditi modularno i imat će pet odgojnih skupina. Postupak natječaja će biti proveden krajem 2023.g. Upravo je u tijeku natječaj za projektnu dokumentaciju koji provodi Talijanska unija. Procjenjuje se da će biti potrebno  negdje oko godinu dana za izgradnju i opremanje vrtića koji će imati dvije jasličke i dvije vrtićke skupine za pripadnike talijanske nacionalne manjine i jednu hrvatsku skupinu uz mogućnost ranog učenja talijanskog jezika. Podsjetila je da je Grad aplicirao na bespovratna sredstva i dobio maksimalni iznos od 900.000 eura za gradnju tog vrtića i 325.000 eura za dogradnju DV Galeb.

Iva Davorija (Možemo) postavila je pitanje vezano uz status sortirnice u Mihaćevoj dragi za koju se  čeka natječaj za upravitelja. Prema informacijama koje ima sam natječaj je u visokoj fazi pripravnosti pa je zanima kada će se to dogoditi?

Pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Maja Malnar, je kazala kako je priprema natječaja za odabir upravitelja u završnoj fazi. Sukladno ugovoru o sufinanciranju s Fondom definirao je da je Grad Rijeka dužan provesti postupak natječaja za operatera Sortirnice. Odjel za komunalni sustav odlučio se za postupak javne nabave. Riječ je o prvom objektu takve vrste u RH. U pripremu natječaja uključili smo sve Odjele i RRA Porin. Natječaj se brusi i u narednih mjesec dana će biti gotov i ide na prethodno savjetovanje.

Nebojša Zelič (Možemo) je kazao kako je zbunjen izjavom gradonačelnika još iz siječnja kada je govorio o smanjenu prirez i na upit novinarke rekao da su čak previđena i bespovratna sredstva za privatne iznajmljivače, da su osigurana bespovratna sredstva za sufinanciranje Airbnb platforme. Zanima ga kako će to doprinijeti tome da se ostvari bilo koji dio priuštivog stanovanja. To što je rečeno je školski primjer Anti modela. Zanima ga kako se ta mjera koju je gradonačelnik istaknuo poklapa s nošenjem s demografskim problemom i problemom cijene najma stana?.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je to dijelom vezano za poboljšanje kvalitete ponude smještaja na čemu su tada inzistirali Unija Kvarnera, Akcija mladih i Možemo. Činjenica je da se u gradovima pojavljuje problem povećanog iznajmljivanja i rentijerstva. Cijena stana u zadnje vrijeme divlja potaknuta cijenom iznajmljivanja. Metar stana u Rijeci sada je iznad 2000 eura. SDP i druge stranke, pa i Vlada istaknuli su taj problem kao problem nacionalnog opstanka. Imali smo ovdje konferenciju o priuštivom stanovanju na kojoj su sudjelovali predstavnici brojnih gradova, između ostalog i Zagreba, na teme vezanu uz dostupnost najma. Te subvencije ne idu na račun toga da potičemo nekog na iznajmljivanje, nego samo na pitanje kvalitete smještaja. Veliki europski gradovi poput Amsterdama, Barcelone, Lisabona ograničavaju rad platforme za iznajmljivanje. Nevjerojatno zvuči da najveći operater smještaja nema niti jedan smještajni objekt, najveći taksi operater nema niti jedno vozilo, i da taj profit koji ostvaruju odlazi negdje drugdje, a ne tako gdje se ostvaruje. Rijeka u prva tri mjeseca bilježi broj dolazaka isti kao i Opatija. Preveliki broj iznajmljivanja negativno utječe na cijenu najma, pa neki gradovi imaju gotovo prazne centre. Prošle godine Gradsko vijeće je donijelo odluku o povećanju poreza za izmamljivanje. Mislim da je grad Split išao do maksimuma u tome. Ima gradova u kojima je gotovo više od 50% ukupnog smještaja u centru grada. Pitanje oporezivanja je problem na razini države, a ne samo na naših 44 kilometara.

Nebojša Zelič  je kazao kako je točno da disonantni tonovi između tri stranke na tu temu postoje. Što se odgovora gradonačelnika tiče, ništa nisam shvatio. Održali ste lijepi esej o pitanjima Airbnb, a mene zanima da li javnim novcem mislite sufinancirati privatne iznajmljivače, replicirao je Zelič.

Kristijan Čarapić (SDP) je govorio o elementarnoj nepogodi koja je pogodila Rijeku koncem rujna prošle godine kada je velika poplava nanijela veliku štetu brojnim građanima i poslovnim subjektima. Zanima ga u kojoj je fazi sanacija štete i što je s umanjenjem komunalne naknade za objekte koji su pretrpjeli štetu?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako je taj dan pala rekordna količina kiše. Odmah se pristupilo sanaciji štete, prije svega objekata kulture u Art kvartu Benčić, gdje su najviše stradali Muzej i Dječja kuća. Zaprimljeno je 93 zahtjeva, od kojih je oko 50 riješeno za što je utrošeno nešto više od 52.000 eura. Po određenom broju zahtjeva se još dogovora sa namjoprimateljima da se to sanira onda kada to njima odgovara. Neka su oštećenja sanirana, a neka će tek biti sanirana jer ovise o nabavi pumpi i tehničke opreme koja je oštećena. Sanirani su i neki drugi prostori naših komunalnih društava Rijeka Plus, Art kino, Autotrolej. Što se tiče komunalne naknade, svi koji su predali zahtjev bili su oslobođeni. Radi se oko 1.500 eura za razdoblje kada nisu mogli obavljati djelatnost, koliko je trebalo da se saniraju posljedice poplave.

Petra Karanikić (SDP) je postavila pitanje čistoće parkirališta na Školjiću zbog brojnih pritužbi na neodržavanje tog prostora i okoliša. Zanima ju koliko često se čisti parkiralište i postoji li mogućnost poboljšanja?

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako predmetnim  parkiralištem upravlja Rijeka plus. Parkiralište se čisti svaki mjesec, barem jedanput. Veliku nečistoću čini lišće i jedan dio prostora oko blagajne koji se zbog toga dnevno čisti. Jedan dio okoliša čisti KD Čistoća, a jedan je dio u vlasništvu Ine. Nastojimo da to bude čišćeno u određenoj dinamici. Problem se javlja u kasno-noćnim satima. Korisnici obližnje pekare ostavljaju ambalažu u neposrednom okolišu i onda ujutro bude prijava da se to očisti. Činimo sve da površine budu očišćene, evo baš to je parkiralište očišćeno jučer ili prekjučer.

Danijela Bradamante (SDP) je postavila pitanje ulaganja u sportsku infrastrukturu. Zanima je kako napreduje projekt zamjene travnjaka na sportskom centru Belveder. Traći pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović  je odgovorio kako će dati odgovor u pisanom obliku ali će iznijeti informaciju jer smatra da bi bilo dobro da vijećnici i javnost čuju. Temeljem proračuna i dogovora s Primorsko-goranskom županijom planira se obnova svih igrališta. Prvo je bilo igralište Robert Komen prošle godine. Ove godine planirana je zamjena travnjaka na igralištu Belveder, najverojatnije u  srpnju kada završi sezona. Rijeka sport je raspisao javnu nabavu za obnavljanje travnjaka. Osigurano je 385.0000 eura. Prema dimenzijama igralište će biti dobro za sve lige koje se tamo održavaju, a udovoljavat će i propisima FIFE. Nakon igrališta Belveder na redu je pomoćno igralište na Kantridi. Izrazio je nada da će i Hrvatski nogometni savez pomoći u tim aktivnostima.

Davor Štimac (Nezavisni) je govorio o akciji neutralizacije mine prije nekoliko dana kada je provedena evakuacija u tzv. Crnevoj zoni. U javnosti je izneseno kako u crvenoj zoni živi svega 500 ljudi. Ta brojka me iznenadila jer je vrlo niska. Radi li se o strategiji i smišljenoj politici da se centar grada isprazni?. Rečeno je da je o siguran smještaj tijekom evakuacije u Dvorani mladosti za 11 osoba, dvije mačke i jedan pas. Tijekom evakuacije u dvorani je najviše bilo 16 ljudi. Čini mu se da je to bilo pogrešno isplanirano i da se mogao naći adekvatniji prostor.

Gradonačelnik Marko Filipović  je još jednom zahvalio svima koji su bili uključeni u neutralizacije te protubrodske mine. Akcija je planirana pomno. Za bombu se zna od 6 mjeseca prošle godine, kada je otkrivena. Stožer civilne zaštite grada Rijeke koordinirao je akciju. Što se crvene zone tiče, bio je  zatvoren samo prvi red ulica, odnosno dvije i pol ulice u crvenoj zoni i poslovni subjekti u njima. Tu živi onoliko stanovnika koliko živi. Postoje sigurnosne procedure koje su se morale poštivati. Većina građana se snašla kod rodbine i prijatelja. Zahvalio je svima na razumijevanju i pomoći. Što se tiče pitanja da li su trebali angažirati Dvoranu mladosti. Vi nikad ne znate koliko će se ljudi odlučiti da tamo bude smješteno. Postoji cijeli niz okolnosti koje su utjecale na odvijanje same akcije.

Davor Štimac je replicirao kako je to pravi primjer kako ne odgovoriti na pitanje. Postavio sam dva konkretna pitanja. Kako gradonačelnik dalje vidi centar grada i da li je vaša strategija isprazniti taj dio grada od stanara, odnosno zašto niste isplanirali neki adekvatniji prostor i imali neke brojke unaprijed da za cijeli vikend angažirate Dvoranu mladosti.

Marijan Šegota (Most) je kazao kako je 16. 01. 2023.g. bilo nevrijeme u Rijeci kada je oštećen semafor na Krnjevu. Prošlo više od dva mjeseca, a semafor još uvijek ne funkcionira. Tamo je veoma frekventna ulica i škola je u blizini. Da li gradonačelnik smatra da je dva i pol mjeseca previše i kada će semafor biti saniran?.

Direktor Rijeka plus d.o.o. Željko Smojver je kazao kako se slaže da je previše vremena prošlo i to što nije semafor još uvijek postavljen nije za pohvalu. Ima niz situacija koje su se u međuvremenu dogodile. Čekalo se osiguravajuće društvo da utvrdi štetu.  S ugovornim partnerom pojavili su se problemi zbog isporuke čeličnih profila. Nakon nabave trebalo je provesti cinčanje. Zadnja informacija je da je cinčanje trebalo biti gotovo jučer. Do kraja tjedna bi trebalo biti riješeno pitanje tog semafora.

Marijan Šegota (Most) je odgovorio kako mu je jasno kako procedura ide i da je problem s nabavom. U međuvremenu je jučer pao semafor i na Brajdi. Nada se da  će Smojver imati aparate i mehanizme da ovo što brže sanira. S obzirom na to da je veći dio semafora još iz doba Jugoslavije trebalo bi razmišljati o promjeni cijelog sustava.

Sabina Marov (Most) postavila je pitanje koje je nazvala povijesnim, podsjetivši kako je prije točno 150 godina vlasnica zemljišta 23. 3 1873  zatražila i dobila dozvolu za gradnju amfiteatra na Dolcu, odnosno za početak  dobila dozvolu za gradnju pozornice za arenu Riccoti, na kojoj je kasnije izgrađen objekt Teatra Fenice. Zanima ju što danas znamo o sudbini Teatra Fenice? Koja je strategija Grada s onim što nije u vlasništvu Grada Rijeke ali jest na lokaciji u gradu i pred našim se očima urušava?

Marko, ta je zgrada u privatnom vlasništvu vlasnik ju je prodavao po cijeni koja je odbijena od prvokupa, Grad nema namjeru ulaziti u kupnju jer su ulaganja preko deset i više milijuna eura. Bilo je razgovora Tamo detaljni plan predviđa što predviđa mi smo spremni u dogovoru s investitorom rješavati taj problem da se objekt stavi u funkciju.

Petar Petrinić (SDP) je kazao kako se s obzirom na velike investicije u gradu  već duže vrijeme na pojedinim dionicama prometnica u određenim dijelovima grada poput Pehlina stvaraju velike gužve. Zanima ga postoji li način da se olakša pozicija naših sugrađana da se što manje stvaraju gužve?

Gradonačelnik Marko Filipović  je kazao kako se u Rijeci provodi projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ jedan od najvećih komunalnih projekata u Hrvatskoj čiji je cilj povećati priključenost stanovništva na sustav odvodnje otpadnih voda i poboljšanje postojećeg sustava javne odvodnje. Bit će dosta kopanja svugdje u gradu. Naše službe i odjeli koordiniraju te poslove. Dao sam nalog da se promet ako je to izvodivo na glavnim čvorovima prometnica regulira i ručno u jutarnjim satima i u špici. Koordinacija svih učesnika je potrebna jer radove ne izvodi samo KD VIK, već i Hrvatske ceste i HEP. Investicije se događaju i uzrokuju probleme. Ali njima podižemo kvalitetu infrastrukture i kvalitetu života naših sugrađana. Zadatak je pročelnice odjela za komunalni sustav i nadležnog odjela da sve bude koordinirano i da gužve budu čim manje.