Anet Trope (Akcija mladih) upitala je zašto se radovi u Krešimirovoj ulici ne obavljaju u tri smjene, ističući zabrinutost za prometne kapacitete u kontekstu očekivanog uvećanja broja turista u 2020. godini.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel naveo je kako je rad u tri smjene na rečenoj lokaciji vrlo problematično izvesti, ponajprije zbog financijskih izdataka. Kazavši kako su na prijašnjim radovima bili organizirani radovi noću, gradonačelnik je rekao kako su takvi radovi izazivali negodovanja građana koji žive na bliskim lokacijama zbog nedostatka mira u noćnim satima. Obersnel je zaključio kako radovi ne bi trebali ometati nadolazeća važna zbivanja i događaje u gradu, dodavši kako će sudeći prema sadašnjoj dinamici radova glavnina radova u Krešimirovoj ulici biti gotova do veljače, a ostali radovi do travnja 2020. godine, kada se i očekuje najveći broj posjetitelja.

 

Duško Milovanović (SDP) naveo je kako se u Krešimirovoj ulici nalazi poslovnica pošte gdje se osim redovnog rada pošte i preuzimaju pošiljke, što ovom dijelu grada povećava interes građana. S obzirom da se na toj lokaciji nalazi gradilište, pristup zgradi pošte je ograničen, a koridor za prelazak ceste je malen i bez obilježenog pješačkog prijelaza. Vijećnik je ocijenio kako je nedostatak pješačkih prijelaza općeniti problem južne strane gradilišta u Krešimirovoj ulici te upitao postoji li mogućnost da se u kraćem razdoblju postave zaštitne ograde koje bi spriječilo da vozila blokiraju ograničene pješačke dijelove kod pošte.

Gradonačelnik Obersnel obavijestio je kako je prilaz pošti moguć samo na način kako je to bilo i prije početka radova, a to je korištenjem prijelaza kod željezničkog kolodvora. Što se tiče blokiranog nogostupa, ondje bi se mogli postaviti stupići, no gradonačelnik je kazao kako je cijelo područje već opterećeno problemom parkinga čemu bi ovakva mjera dodatno pridonijela, dodavši kako gradske službe ipak nešto blaže postupaju prema tamošnjim prijestupnicima. Obersnel je ponovio kako će radovi prema procjenama biti gotovi do travnja 2020. te naveo kako je potrebno strpljenje.

Vijećnik Milovanović dodao je kako je u Krešimirovoj ukinut i pješački prijelaz kod Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, ponovivši kako smatra da bi se ipak trebale staviti barijere koje bi pješacima omogućile sigurno kretanje.

 

Josip Ostrogović (HDZ) kazao je kako vremenski displej i glazbeni mehanizam instalacije na Jadranskom trgu, koja je postavljena u svrhu odbrojavanja vremena do početka programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, nisu u funkciji. Vijećnik je naveo kako je instalacija, koja je postavljena početkom godine, koštala 220 tisuća kuna te upitao o vremenu početku programa i spremnosti njegovih pripremnih i infrastrukturnih aktivnosti, što uključuje aktivnosti u kompleksu Benčić i na brodu Galeb.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako je licemjerno pitati informacije o završetku broda Galeb, navodeći višemjesečne rasprave u Gradskom vijeću vezane uz brod i financiranje njegove obnove. Gradonačelnik je naveo kako brod neće biti gotov u inicijalno predviđenom vremenu zbog opozicijskog opstruiranja gradskih projekata u Vijeću, kazavši kako bi obnova Galeba u suprotnom bila gotova sredinom 2020. godine. Obnova brod Galeb bit će završena krajem iduće godine, a ostali objekti bit će zgotovljeni prema najavama u Rijekinoj knjizi kandidature za projekt Europske prijestolnice kulture: upravna zgrada Benčića (Palača šećerane) bit će gotova u prvom kvartalu 2020. godine, Dječja kuća u lipnju, a gradska knjižnica u siječnju 2021. godine.

Vijećnik Ostrogović ponovio je kako mehanizmi instalacije na Jadranskom trgu ne funkcioniraju, te dodao kako gradonačelnik prebacuje odgovornost sa sebe po pitanju infrastrukturnih projekata. Ostrogović je naveo kako glavna atrakcije Rijeke u godini Europske prijestolnice kulture neće biti završena i otvorena za javnost.

 

Sandra Krpan (SDP) zatražila je najnovije informacije o obnovi Galeba.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako se u javnom prostoru održano mnogo rasprava o kreditnom zaduženju za projekt obnove Galeba i uređenje Palače šećerane u Benčiću, koje je na koncu prihvaćeno od strane Gradskog vijeća. Završen je i postupak odabira brodogradilišta u kojem će se obavljat rekonstrukcija broda Galeb; to je Dalmont iz Kraljevice, pri čemu je Obersnel kazao kako se stjecajem okolnosti dogodilo da će nekadašnji Titov rezidencijalni brod rekonstruirati brodogradilište koje je nosilo njegovo ime. Potpisivanje ugovora za radove na brodu bit će potpisan sutra, u petak 29. studenog 2019. godine. Također, gradonačelnik je naveo kako ministar financija Vlade RH Zdravko Marić potpisao suglasnost za korištenje kredita, čime su ispunjeni svi preduvjeti za obnovu Galeba.

 

Sandro Vizler (HNS) upitao je o proceduri postupanja pri prijavi komunalnog nereda u gradu od strane građana, navodeći utiske građana da prijave ne rezultiraju rješenjem problema. Vijećnik je zatražio statističke informacije o otkrivanju počinitelja nereda, o financiranju sanacija komunalnog nereda te eventualnim poboljšanjima u tom sustavu.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako komunalno redarstvo godišnje podnosi detaljno izvješće koje je javno dostupno na službenim web stranicama Grada Rijeke, koje uključuje statističke informacije o intervencijama, riješenim predmetima, mandatnim kaznama. Gradonačelnik je naveo kako je broj komunalnih redara premali u odnosu na količinu njihovog posla koje se po uspostavljanju službe odnosilo na održavanje i kontrolu komunalnog reda, da bi zakonskim intervencijama obim njihovog posla bila proširena i na rad poput kontrole prekoračenja buke ili nadzora nad pomorskim dobrom. Što se tiče postupaka koji se vode u evidenciji komunalnog redarstva, oni se vode prema definicijama zakonskih odluka, a Obersnel je istaknuo česti primjer prigovora građana na postupak pri rješavanju odlaganja napuštenih automobila bez registracijskih oznaka. Gradonačelnik je rekao kako u ovim okolnostima ne postoji mogućost povećanja efikasnosti rada komunalnog redarstva.

 

Marinko Koljanin (nezavisni) ocijenio je kako je Nogometni klub Rijeka dobar primjer preoblikovanja u privatno vlasništvo, gdje je u procesu 2012. godine Grad Rijeka zadržao udio od 30%. Navodeći kako je krajem 2017. godine na sjednici Gradskog vijeća odlučeno da Grad Rijeka ne otkupi natrag 70-postotni udio vlasništva kluba, vijećnik je upitao hoće li građani od Grada moći kupiti dionice, prema ugovorima potpisanima inicijalnom pretvorbom u kojima stoji kako će na raspolaganju za kupnju biti 5% ukupnog vlasništva.

Gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je kako je preoblikovanjem Nogometnog kluba Rijeka bilo predviđeno kako će se 5% dionica koje su sada u vlasništvu Grada staviti na raspolaganje za kupnju navijačima i široj javnosti. Gradonačelnik je rekao da je u početku čekana konsolidacija kluba u njegovim novim vlasničkim uvjetima, pa promjena vlasnika većinskog udjela od 70% u 2017. godini, te dodao kako bi za prodaju gradskog udjela dionica pojedinačnim građanima trebalo pričekati i rješavanje kompleksnih međusobnih odnosa bivših i sadašnjih većinskih vlasnika, što uključuje i odnose NK Rijeke kao sportskog trgovačkog društva i tvrtke Stadioni Kantrida s grupacijom Social Sport, kupcem većinskog udjela 2012. godine.

 

Ana Trošelj (PGS) priopćila je kako se u parku Jože Vlahovića na Krnjevu nalazi jedini skejt park u Rijeci i okolici, čiji je problem loše osvjetljenje, što boravak i aktivnosti u parku u zimskim poslijepodnevnim satima čini opasnima. Vijećnica je navela i potpunu neosvijetljenost prilaza parku te upitala mogu li se učiniti zahvati koji će poboljšati situaciju.

Gradonačelnik naveo je kako dosad nije čuo za probleme s rasvjetom u parku te dodao kako će dati nalog nadležnim službama da provjere stanje i djeluju sukladno vlastitoj procjeni.

 

Andrej Briščik (Akcija mladih) upitao je zašto se u gradskim svojim vrtićima, pored redovnog programa engleskog jezika, provodi i vjerski program, zatraživši informacije o financiranju tih programa.

Gradonačelnik Obersnel naveo je kako nema informacije o vjerskim programima koji se provodi u gradskim vrtićima te obećao kako će se informirati o problematici, kazavši kako u Rijeci postoje vrtići drugih osnivača koji provode programe po svojem nahođenju, uključujući vjerske.

 

Predrag Miletić (Lista za Rijeku) iskazao je kako je 2017. godine Pavlinski trg bio zadnja javna površina koja se uredila u Starom gradu te upitao koja je iduća predviđena površina koja bi se trebala urediti.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je u posljednjih desetak godina u uređenje Starog grada uloženo oko 70-80 milijuna kuna, čime su se uredili Užarska i Ulica Andrije Medulića, Koblerov trg, Pavlinski trg, Trg Šišmiš i Klobučarićev trg. Projekt daljnjeg uređenja Starog grada predviđao je uređenje Trga Riječke rezolucije i Trga 128. brigade, no prema zahtjevnim uvjetima konzervatora za arheološka istraživanja, prošle godine se privremeno odustalo od opsežnog uređenja zbog predugih rokova, pa su te lokacije postale pješačke zone bez automobila s hortikulturnim uređenjem. Nakon 2020. godine projekt uređenja Starog grada trebao bi se nastaviti, pa će se osim spomenuta dva trga urediti i Trg Grivica, Trg Pul Vele Crikve i pristupne ceste. Gradonačelnik je naveo kako za Trg Pul Vele Crikve postoji izrađeno arhitektonsko rješenje koje uključuje načine interpretacije i prikazivanja rimskih mozaika, no kako postoje razmimoilaženja u mišljenjima između odabranog arhitekta i konzervatora oko konačnog rješenja.

Vijećnik Miletić kazao je kako Grad Rijeka u planovima uređenja ne bi trebala zaboraviti na Ulicu Đure Šporera i Ulicu Pod kaštelom, arhitektonski zaokružene ulice koje se nalaze u lošem stanju, a kroz koje prolazi veliki broj turista.

 

Vedran Vivoda (Akcija mladih) naveo je kako je jedan od lokalnih portala objavio iskaz sudskog vještaka o prometnoj nesreći iz ljeta 2018. godine u kojoj je starija osoba zadobila teške tjelesne ozljede. Vijećnik je naveo kako je prema tom izvještaju za nesreću krivo loše održavanje Autotrolejevih autobusa koje obavlja tvrtka Rijeka plus, odnosno neispravan sustav kočenja na autobusu koje je bilo uključeno u nesreću. Vivoda je upitao gradonačelnika hoće li tražiti odgovornost nadležnih osoba u KD-u Autotrolej i tvrtki Rijeka plus koje su zadužene za održavanje te hoće li se ispričati vozaču autobusa koji je okrivljen za nesreću. Vijećnik je zatražio komentar na spomenuto sudsko izvješće te na održavanje autobusa javnog gradskog prijevoznika.

Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako je prema zakonskim odredbama jasno koje su nadležnosti skupština komunalnih društava kojima je gradonačelnik prema zakonu i predsjednik te kako opisani slučaj nema veze s nadležnošću skupštine. Obersnel je istaknuo kako se greške događaju te zaključio kako neće tražiti odgovornost nadležnih osoba.

Vivoda je ocijenio kako je gradonačelnikov odgovor štur i nepotpun te zatražio opširniji pisani odgovor.

 

Tea Mičić Badurina (PGS) kazala je kako su Trsatske stube (Stube Petra Kružića) gradska turistička atrakcija kojom se svakodnevno služe građani koji žive u blizini, dodavši kako se stanovnici žale na lošu rasvjetu stuba. Referiravši se na svoje pitanje iz jedne od proteklih sjednica Gradskog vijeća o nepoželjnim grafitima koji nagrđuju grad, vijećnica je istaknula kako su zidovi na početku Trsatskih stuba išarani te upitala može li se na ovoj lokaciji pojačati rasvjeta, ukloniti grafite te upotrebom kemijskih sredstava spriječiti ponovno šaranje.

Gradonačelnik Obersnel govorio je o nedjelotvornosti kemijskih sredstava koji ne mogu spriječiti nanošenje grafita, kazavši kako su Trsatske stube osvjetljene te kako će se provjeriti eventualni kvarovi na lampama. U okviru mogućnosti gradskih sredstava u proračunu za 2020. godinu, na užem području centra grada u prvom dijelu godine trebali bi se sanirati nepoželjni grafiti.

 

Koraljko Pasarić (PGS) spomenuo je problem povećanja broja štakora u gradu, što je posebno vidljivo na Delti, u tamošnjem parku i uz Rječinu i Mrtvi kanal. Vijećnik je zatražio informacije o poduzetim mjerama rješavanja problema štakora, posebno u centru grada.

Gradonačelnik Obersnel iskazao je kako se mjere dezinsekcije, deratizacije i dezinfekcije provode prema zakonu koji je star više od 20 godina, sugerirajući manjkavost zakona i mogućnosti rješavanja problema štakora u gradu. Obersnel je obavijestio kako je Grad već predlagao uvođenje naknade kojom bi se financiralo sustavno provođenje DDD mjera na cijelom području Rijeke, dok trenutno Grad Rijeka financira provođenje ovih mjera na zgradama u svom vlasništvu, kao i za stambene prostore. Svi veliki korisnici DDD mjere provode i financiraju prema vlastitim parcijalnim aranžmanima, stoga je gradonačelnik istaknuo potrebu za sustavnom mjerom koja će se na svim lokacijama provoditi istovremeno, govoreći o prijašnjem načinu rješavanja problema u kojem je komunalna naknada podrazumijevala i dio posvećen DDD mjerama koji se provodio bez obzira na individualna opažanja prisutnosti glodavaca.

 

Josip Kukuljan (MOST) osvrnuo se na poskupljenja gradskog plina u TD Energo početkom travnja te poskupljenja Energove toplinske energije u studenom, pa upitao hoće li doći do ponovnog poskupljenja plina u siječnju 2020. godine.

Gradonačelnik Obersnel odbio je odgovoriti na pitanje, spominjući kako vijećnik prethodno nije najavio da će pitanje biti upućeno njemu kao predsjedniku Skupštine Energa.