Sandro Vizler (HNS) postavio je pitanje direktorici TD Rijeka 2020 Emini Višnić vezano uz medijske natpise o nepravilnostima oko natječaja javne nabave za audiovizualnu opremu i pozornicu za potrebe programa Otvorenja Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, te zatražio da se pojasni situacija.

Direktorica TD-a Rijeka 2020 Emina Višnić istaknula je kako je tvrtka dosad provela i započela 13 javnih nabava čija je ukupna procijenjena vrijednost preko 17 milijuna kuna (bez PDV-a), te kako je do ovog slučaja izražena samo jedna žalba, i to za prvi postupak javne nabave kojeg je tvrtka provela, nakon čega se pokazalo da je prvi odabir u tom postupku bio ispravan. Na druge natječaje za javnu nabavu nije bilo žalbi. Višnić je navela kako Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) nije poništila ukupni postupak niti u svom rješenju sugerirala da je Rijeka 2020 trebala odabrati ponudu žalitelja, kao i činjenicu da je DKOM Rijeci 2020 odobrio, da bez obzira na žalbeni postupak, nastavi s postupkom javne nabave i da tvrtka sklopi ugovor s odabranim ponuđačem. DKOM je u svom rješenju djelomično prihvatio žalbu, ali nije prihvatio žalbeni nalog prema kojem se tvrdilo da odabrani ponuđač raspolaže s opremom lošije kvalitete od žalitelja. Direktorica Rijeke 2020 kazala je kako će tvrtka razriješiti tri pronađene nepravilnosti prema DKOM-ovim uputama; nedostatak opisnih ocjena ponuda ponuđača uz izrađene brojčane ocjene, izostanak angažmana sudskog tumača za određene riječi na srpskom i engleskom jeziku u tekstu natječaja, te neposjedovanje potvrde o nepostojanju poreznog duga u Hrvatskoj od strane ponuđača. Višnić je zaključila kako državno regulatorno tijelo nije donijelo poništenje postupka javne nabave, već je traženo ponavljanje postupka pregleda i ocjene ponuda sukladno pravnom shvaćanju tijela.

Josip Kukuljan (MOST) upitao je direktora KD Autotroleja Alberta Kontuša o poduzetim mjerama u gradskom i prigradskom javnom prijevozu nakon promjene voznog reda u siječnju 2020. godine.

Direktor KD-a Autotrolej Alberto Kontuš naveo je kako s početkom drugog polugodišta školske godine Autotrolej smanjio opseg usluge zbog čega je promijenjen vozni red, nakon čega se redovito obavljaju prilagodbe tog voznog reda i razgovori s jedinicama lokalne samouprave u kojima postoji gradski i prigradski prijevoz.

Vijećnik Kukuljan izrazio je nezadovoljstvo s odgovorom, navodeći kako je očekivao da će Autotrolej prestati sa slanjima autobusa na komercijalne vožnje izvan grada i prigrada kao odgovor na probleme nedostatka vozača i vozila na redovnim linijama, dodavši kako se radni sati vozača troše na vožnje koje nisu na linijama javnog prijevoza. Kukuljan je kazao kako u poslovanju Autotroleja postoje nelogičnosti, poput činjenice da umirovljenici s pozamašnim mirovinama plaćaju niske godišnje cijene prijevozne karte, dok djeca moraju plaćati višestruke iznose. Vijećnik je objavio i kako je prikupio potpise dvije tisuće građana u peticiji za vraćanje starog voznog reda, koje će predati Autotroleju.

Marinko Koljanin (nezavisni) kazao je kako je TD Rijeka sport Vaterpolskom klubu Opatija izdao fakture za korištenje Bazena Kantrida, pozdravivši komercijalizaciju korištenja sportskih objekata. Vijećnik je upitao gradonačelnika Vojka Obersnela da pojasni situaciju sa sporazumom između gradova Rijeke i Opatije vezanu uz uzajamno korištenje sportskih objekata, navodeći sličnu suradnju Grada Rijeke s Općinom Kostrena. Vijećnik je iskazao žaljenje da Primorsko-goranska županija kao jedinica regionalne samouprave ne sudjeluje u gradnji sportskih objekata u Rijeci te sufinanciranju korištenja objekata od strane županijskih sportaša.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel potvrdio je kako postoji ugovor između Grada Rijeke i Grada Opatije o korištenju sportskih objekata bez naknade, koji je potpisan pred više godina, u dobroj namjeri, da se opatijskim sportašima prije svega omogući korištenje Bazena Kantrida. Gradonačelnik je naveo kako reciprocitet tog ugovora nije nikada ostvaren u punom iznosu, a kako se u protekloj godini pojavio i zahtjev za korištenje Stadiona Kantrida od strane Nogometnog kluba Opatija. Grad Rijeka, uz Izvješće o javnim potrebama u sportu, dostavlja i informaciju o korištenju sportskih terena od pojedinih sportskih kolektiva zajedno s stvarnim troškovima tih korištenja, te je prema tom dokumentu zaključeno da sporazum između gradova ne može opstati. Direktor TD Rijeka sport Igor Butorac, u suglasnosti s gradonačelnikom odlučio je da se Gradu Opatiji za korištenje Bazena i Stadiona Kantrida naplati razlika u satovima međusobnog korištenja sportskih objekata. Obersnel je kazao kako je u razgovoru s gradonačelnikom Opatije dogovorena isplata, dodavši kako će na postojeći sporazum biti predložen aneks ugovora koji regulira spomenutu problematiku.

Vijećnik Koljanin izrazio je zadovoljstvo odgovorom, navodeći kako Grad Opatija u usporedbi s Gradom Rijekom izdvaja veći udio proračuna za javne potrebe u sportu te kako se naplaćena korištenja sportskih terena mogu iskoristiti za povećanje tog gradskog programa.

Petra Karanikić (SDP) zatražila je informacije o proračunskim stavkama projekta Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture te eventualnim izmjenama tog proračuna. Vijećnica je upitala je li moguće prenamijeniti sredstva za projekt EPK u druge gradske projekte.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako su financijska sredstva mogla biti uložena u druge projekte, no u razdoblju prije predaje kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, budući da je u samom procesu kandidature bilo jasno da će iz gradskog proračuna biti potrebno izdvojiti 10 milijuna eura za programski dio, dok je taj iznos veći kad se uzme u obzir infrastrukturni dio. Proračun projekta EPK od početka je bio koncipiran na oko 50 milijuna eura, od čega je 30 milijuna predviđen za programski dio, a 20 milijuna za infrastrukturu. Prema riječima gradonačelnika, došlo je do promjena u tom financijskom planu, stoga je programski dio smanjen na oko 27 milijuna eura, prvenstveno zbog odustajanja Primorsko-goranske županije da sufinancira sav svoj udio prema dotad definiranom načinu. Izdvajanja za infrastrukturu su narasla na 40-tak milijuna eura, nakon što se iz raznih mehanizama europskih fondova dobilo znatno više novaca nego što se planiralo u prvoj fazi, pa je gotovo 50 % izdvajanja za infrastrukturu pokriveno europskim novcem. Obersnel je istaknuo kako će ova ulaganja rezultirati potpuno novouređenim dijelom grada u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić gdje će biti smještene četiri ustanove u kulturi koji će ostati za buduće generacije – Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke, Dječja kuća i Gradska knjižnica. Spominjući kako bi se Benčić uređivao i bez projekta EPK, gradonačelnik je naveo kako bi u tom slučaju to uređenje trajalo petnaestak godina, dok će sada sve biti završeno u periodu od dvije godine. Zaključno, Obersnel je kazao kako tijekom godina nije bilo značajnijih promjena u financijskom planiranju programskog dijela EPK, dok je infrastrukturni povećan zbog značajnog financiranja iz europskih fondova.

Ivona Milinović (HDZ) također je pitala o financiranju programskog dijela programa EPK, navodeći kako je umjetnik Nemanja Cvijanović autor nekolicine projekata za koje dobiva honorare preko TD-a Rijeka 2020, u kojoj je i zaposlen kao koordinator jednog od programskih pravaca. Vijećnica je upitala gradonačelnika o njegovoj ocjeni ovog slučaja te smatra li da je Rijeka 2020 postupala nekorektno.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je spomenuti umjetnik zaposlen u tvrtki Rijeka 2020, a kako je realizator spominjanih projekata Muzej moderne i suvremene umjetnosti, koji je u kontekstu programa EPK prijavio niz programa. Gradonačelnik je kazao kako u angažmanu umjetnika ne vidi ništa sporno, budući da on u Rijeci 2020 radi na programskom pravcu Kuhinja različitosti, što nije povezano s aktivnostima vezanima uz programski pravac Doba moći.

Vijećnica Milinović rekla je kako je nevažno tko je formalni provoditelj projekata, budući autor za te projekte dobiva honorar. Milinović je navela kako je suprug zaposlenice gradske uprave jedan od autora Opere industriale, što čini usko zatvoren krug ljudi. Vijećnica je istaknula kako je političku korupciju teško dokazati te da formalno-pravno nisu prekršeni zakoni, no naglasila kako se radi o netransparentnosti u poslovanju.

Tamara Martinčić (SDP) navela je kako je Otvorenje EPK bilo spektakularan događaj za Rijeku te upitala gradonačelnika o financiranju programa.

Gradonačelnik je izdvojio kako su tijekom programa Otvorenja korišteni segmenti riječke povijesti i tradicije kao što su radništvo, avangardni pjesnik Janko Polić Kamov, punk i rock glazba, antifašizam i zvončari. Osvrćući se na određene negativne reakcije na događaj, Obersnel je naveo kako umjetnost postoji da se nekome sviđa, a nekome ne sviđa i kako će o Otvorenju EPK suditi povijest. Za cjelodnevni program otvaranja izdvojeno je oko 8.6 milijuna kuna, u što je uključena Opera industriale, programi u centru grada na 30 lokacija s preko 70 izvođača, svečanost u HNK Ivana pl. Zajca, za što je vijećničko pitanje postavio i dobio odgovor vijećnik Zvonimir Peranić. Gradonačelnik je usporedio ovaj događaj s konkretnim kulturnim događajima u drugim gradovima koji su privukli mnogo manje publike, a financijski su stajali mnogo više.

Duško Milovanović (SDP) zatražio je objašnjenje programa EPK koji se odnosi na programe „Jugo joga“ i „Spomenik crvenoj Rijeci“ koji su izazvali kritike i prijetnje određene političke opcije.

Gradonačelnik Vojko Obersnel naveo je kako je kultura uvijek bila područje koja je otvaralo određena pitanja, koje je preispitivalo prošlost i sadašnjost, pa i provociralo. Obersnel je istaknuo kako se kao gradonačelnik nikad nije miješao u kulturne sadržaje bilo koje ustanove, pa tako niti osmišljavanje programa EPK, dodajući kako je nositelj spomenutih projekata Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Gradonačelnik se osvrnuo na medijske reakcije na ove projekte, navodeći kako si ne može bilo tko dozvoliti pravo da isključivo sebe predstavlja kao reprezenta određene populacije ili određenih vrijednosti. Govoreći o reakcijama na zastavu SFR Jugoslavije na Korzu, program koji se odžao na dan Otvorenja EPK 1. veljače, gradonačelnik je kazao kako je riječ o Vremenskoj crti koja je prikazivala povijest Rijeke u proteklih stotinjak godina, uključujući i zastave država kojima je bila sastavni dio, dok je za najavljeni projekt, koji uključuje postavljanje zvijezde na vrh Riječkog nebodera, pod nazivom „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“, naveo kako se bavi povijesnim činjenicama vezane uz bitku za oslobođenje grada 1945. godine. Kada je riječ o projektu „Jugo joga“, Obersnel je naveo kako u njegovom opisu stoji kako se radi o tjelesnom performansu imitiranju poza sa spomenika Narodno-oslobodilačke borbe, koje više liči na sarkazam i šalu nego na propagiranje određenih ideja, dok je projekt „Zajednički Manifest komunističke partije ujedinjenog građanstva Rijeke“ smišljen s ciljem podsjećanja Riječana na borbu za radnička prava i sve ono što su radnici morali postići da se izbore za svoja prava. Gradonačelnik je naveo kako je originalni dokument „Manifest komunističke partije“ na kojeg se poziva ovaj EPK projekt uvršten u listu UNESCO-a vrijedne povijesne memorije.

Ana Trošelj (PGS) izrazila je zgroženost medijskim izjavama određenih pojedinaca koji su agresivno reagirali na program Otvorenja EPK, ocijenivši neke od tih izjava prijetećima što je uznemirilo građane. Vijećnica je upitala gradonačelnika o eventualnim mjerama nadležnih tijela protiv takvih istupa.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je u demokratskom društvu iznošenje mišljenja poželjno, kazujući kako se o njima može raspravljati, no dodao kako postoji velika razlika između izražavanja verbalnog neslaganja i prijetnji određenim akcijama. Ističući kako je dobio pismo koje smatra prijetnjom prema svima onima koji ne smatraju da se u Rijeci radi nešto nedopustivo, gradonačelnik je naveo kako je o pismu obavijestio policiju.

Oskar Skerbec (IDS) upitao je o posjećenosti programa Otvorenja EPK i broju sudionika.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je ponovio kako je kroz cjelodnevni program otvorenja sa 70 događaja na 30 lokacija sudjelovalo oko petstotinjak izvođača, no kako je nemoguće izbrojati posjetitelje tog dijela programa. U službenom dijelu programa u kazalištu sudjelovalo je stotinjak izvođača uz 550 uzvanika, dok je u riječkoj luci na Operi industriale sudjelovalo dvjestotinjak izvođača uz desetke tisuća posjetitelja. Gradonačelnik se zahvalio HRT-u na izvrsnom praćenju ovog događaja s tridesetak kamera te odašiljanju signala u razne države Europe, ali i Kinu, kazavši kako je Otvorenje pratilo 260-tak akreditiranih novinara, od čega je osamdesetak inozemnih iz 14 zemalja.

Ljiljana Cvjetović (HSU) upitala je informacije o prihodima vezanima uz Otvorenje EPK.

Gradonačelnik je kazao kako su objavljeni podaci o boravku turista u Rijeci u siječnju, koji govore kako je ostvaren turistički promet u tom mjesecu za 11% veći u odnosu na siječanj 2019. godine, te dodao kako se trenutno obrađuju podaci o popunjenosti turističkih kapaciteta izvan Rijeke. Obersnel je istaknuo kako je prema fiskalnim računima i djelomičnim podacima porezne uprave, u subotu, 1. veljače ostvaren je promet 100% veći nego prethodnu subotu te kako je u pripremi je široka analiza ekonomskih benefita.

Andrej Briščik (Akcija mladih) ponovio je svoje pitanje s jedne od proteklih sjednica Gradskog vijeća koje se tiče nedostatka prijevoda sadržaja na web stranici KD-a Autotrolej i zatražio informacije o mjerama koje se provode.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako se nada da će Autotrolej ovaj problem riješiti što prije.

Anet Trope (Akcija mladih) navela je kako gradonačelnik Obersnel i direktorica KD-a Čistoća Jasna Kukuljan nisu prisustvovali nedavnoj tribini na temu gospodarenja otpadom te upitala kada će se u Rijeci početi odvojeno prikupljati bio-otpad što je prema njenim riječima zakonska dužnost.

Gradonačelnik Obersnel naveo je kako je Grad Rijeka jedan od partnera koji je osnovao tvrtku Ekoplus, te partner koji je sudjelovao u izgradnji ŽCGO Marišćina u čemu je sudjelovao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Obersnel je kazao kako je Marišćina izgrađena u skladu s tadašnjom strategijom o gospodarenju otpadom koja je predviđala da se konačno odvajanje bio-otpada vrši kroz uređaj za mehaničko-biološku obradu. Prema gradonačelnikovim saznanjima, Rijeka je došla do 30-tak % otpada koji prolazi kroz primarnu selekciju, u čemu je u vrhu kada su u pitanju veliki gradovi u Hrvatskoj, a u Rijeci su se postavili i prvi eko-otoci te kontejneri za primarnu selekciju otpada. Obersnel je naveo kako se u Rijeci ne plaća najviša naknada za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, no dodao kako centralna zona za gospodarenje otpadom postoji samo u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, zbog čega ostale županije ne plaćaju troškove zbrinjavanja otpada nego ga zakopavaju.

Vijećnica Trope navela je kako prema njenim saznanjima u Rijeci 10% otpada prolazi kroz primarnu selekciju te kako se bio-otpad mora izdvajati iz miješanog komunalnog otpada.

Josip Ostrogović (HDZ) kazao je kako se početkom veljače na Bulevardu dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo službeno vozilo TV kuće Kanala Ri, a čiji je vozač u trenutku izazivanja nesreće bio pod utjecajem alkohola. Budući da je udio Grada Rijeke u vlasništvu nad televizijom 28%, vijećnik je zatražio pojedinosti o načinu korištenju tog automobila u tom slučaju.

Gradonačelnik naveo je kako nikako nije odgovoran za ponašanje zaposlenika tvrtke Kanal Ri, te kako je taj djelatnik dobio izvanredni otkaz zbog teške povrede javne dužnosti.

Vijećnik Ostrogović kazao je kako je osnivanje Kanala RI inicirala Gradska uprava 1999. godine uz podršku PGŽ-a, te kako se njen rad financira iz sredstava jedinice lokalne i regionalne samouprave. Vijećnik je naveo kako je na jednoj od proteklih sjednica govorio o planu razvoja ove TV kuće te prethodnim imenovanjima vršitelja dužnosti na mjesto urednika.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) naveo je svoja saznanja o kašnjenjima za plaćanje obveza koje Grad Rijeka ima prema poslovnim subjektima, upitao o istinitosti ovih navoda, razlozima kašnjenja i poduzetim mjerama za suzbijanje ovog problema.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako su nalazi državne revizije javni te kako se ove informacije nalaze na web stranicama Grada Rijeke, Državnog ureda za reviziju i Hrvatskog sabora. Gradonačelnik je potvrdio kako Grad Rijeka ima povremenih problema s likvidnošću, zbog toga što priliv sredstava u određenim dobima godine nije adekvatan potrebnim troškovima, no dodao kako se kroz vrijeme obveze ispoštuju. Problemi s likvidnošću se najčešće događaju u lipnju i srpnju kao posljedice načina na koji Porezna uprava upravlja s povratom poreza.

Vijećnik Vivoda je odgovorio kako gradonačelnik nije spomenuo na koji se način Grad bori protiv ovog problema, govoreći kako postoje neplaćanja računa koja premašuju rokove od 120 dana.

Morana Jokić (HNS) kazala je kako Muzej moderne i suvremene umjetnosti nije prilagođen za pristup svih osoba, posebice osoba u invalidskim kolicima, te upitala gradonačelnika informacije o ovoj tematici.

Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je svjestan tog problema u kojem se nalazi MMSU, čije je korištenje zgrade u Benčiću tek u prvoj fazi projekta. Projektom je predviđena izgradnja lifta, a da se cjelokupan projekt dovrši trebalo je najprije riješiti imovinske odnose sa tvrtkom PIK Rijeka koji je bio vlasnik drugog kata zgrade, što je i učinjeno. Gradonačelnik je naveo kako se nada da će se projekt uskoro dovršiti, no dodao kako će se u 6. mjesecu dovršiti Dječja kuća iz koje će se preko spojnog toplog mosta moći pristupiti Muzeju. Također, Obersnel je kazao kako se osobe u kolicima mogu javiti zaposlenicima MMSU-a koji će im pomoći pri kretanju zgradom.

Aleksandar Bulog (SDP) zatražio je informacije o tijeku izvođenja radova u Krešimirovoj ulici te upitao gradonačelnika da se očituje o navodima o potencijalnim produljenjima rokova uslijed zahtjevnih uvjeta izgradnje ceste i podzemne infrastrukture te eventualnim promjenama u iznosima financiranja.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako se radi o projektu u koji su financijski uključeni Vodovod i kanalizacija, Hrvatske ceste i Grad Rijeka. Budući da se projekt financira iz europskih fondova, mora se paziti na striktne uvjete u njegovoj realizaciji, zbog čega se razmatralo i potpuno zatvaranje Krešimirove ulice, što bi ponešto ubrzalo radove, ali izazvalo prometne probleme i negodovanje građana. U međuvremenu su se pojavili uvjeti koji nisu bili očekivani, što uključuje i nalazak ostataka stare riječke luke, a koji su izazvali i dodatne financijske i vremenske troškove. Prema procjenama, u dijelu kojeg financira KD ViK u postavljanju infrastrukture, troškovi će se povećati za otprilike 9%, dok će se ukupni radovi produžiti. Dio koji prolazi uz bivši željezničarski dom do križanja s Ulicom Nikole Tesle prema novim planovima trebao bi biti gotov do kraja travnja 2020., dok bi ostatak treba biti završen do sredine lipnja.

Tea Mičić Badurina (PGS) spomenula je kako se u medijskim natpisima moglo pročitati da se Rijeka priprema za kandidaturu da postane 5G grad, što je prema odluci Vlade RH nedavno postao Osijek kao prvi grad u Hrvatskoj. Vijećnica je upitala priprema li se Rijeka za uvođenje 5G tehnologije i u kojoj je taj projekt fazi.

Gradonačelnik je rekao kako je Rijeka u vrhu u Hrvatskoj, kada je riječ o informatičkim tehnologijama, u što ulaze i aktivnosti gradske uprave te aktivnosti teleoperatera, kao i da je vodeći grad prema osiguravanju besplatnog pristupa Internetu na javnim površinama. Gradu Rijeci je nedavno prihvaćen projekt Centra kompetencija za pametne gradove vrijednog 150 milijuna kuna, od čega je 96 milijuna kuna iz europskih sredstava. Rijeka se kandidirala za implementaciju pilot projekta 5G mreže, što je program kojim Europska unija želi potaknuti eksperimentalnu primjenu ove tehnologije koji bi omogućio do tisuću puta brži Internet od postojećeg, kao i mogućnost priključenja i do milijun korisnika na jednom kvadratnom kilometru te daljnje mogućnosti razvoja umjetne inteligencije. Gradonačelnik je kazao kako očekuje da će već iduće godine operateri krenuti s uvođenjem 5G tehnologije u velike gradove s potencijalno velikim brojem korisnika, budući da za sad nema relevantnijih podataka o štetnosti neionizirajućeg zračenja ove tehnologije, poštujući sve zakone reguliraju ovu djelatnost, uključujući suglasnost jedinica lokalne samouprave i nabavku potrebnih lokacijskih dozvola.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti) kazao je kako su roditelji polaznika Odjela Baredice Centra za odgoj i obrazovanje zatražili osiguravanje alternativnog prostora za rad s njihovom djecom budući da sadašnji prostor prema njihovom mišljenju nije adekvatan za obavljanje normalnog odgojno-obrazovnog rada, zbog velikog broja polaznika. Vijećnik je upitao što se poduzima po pitanju preseljenja ovog Odjela u veći i adekvatniji prostor.

Gradonačelnik Obersnel je potvrdio kako je primio grupu roditelja, kazavši kako razumije njihovo nezadovoljstvo i uvjete u kojima se njihova djeca školuju, a neka od njih obavljaju i medicinske zahvate. Obersnel je obavijestio kako je obećao da će se pokušati naći novi prostor, no istaknuo kako je mu nije moguće govoriti o rokovima, budući da je teško pronaći prostor koji zadovoljava potrebne uvjete. Gradonačelnik je naveo kako je ova problematika neriješena u cijeloj državi, a kako je Grad Rijeka u nedostatku opcija ovaj Odjel smjestio u ustanovu Centar za odgoj i obrazovanje. Dodajući kako ovaj slučaj ne bi trebao biti problem samo Grada Rijeke, s obzirom da od ukupnog broja polaznika 50% djece nisu s područja grada, Obersnel je pozvao i druge institucije da se pozabave njegovim rješavanjem.

Hrvoje Burić (Bura) kazao je kako se za Dječji vrtić Trsat u proračunu za 2018. godinu predvidjelo 436 tisuća kuna, a u proračunu za 2019. godine 500 tisuća kuna, s projekcijom za 2020. godinu od također 500 tisuća kuna. Vijećnik je naveo kako tog projekta u proračunu za 2020. godinu nema, te zatražio informacije o micanju tog projekta.

Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako su predviđena sredstva u proračunu za 2019. godinu bila predviđena za imovinsko-pravnu pripremu, kupovinu i zamjenu zemljišta na kojem bi se vrtić trebao izgraditi te kazao kako se to u 2020. godini neće dogoditi, zbog čega te stavke nema u proračunu.

Po završetku Aktualnog sata, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat zahvalio je svim volonterima Rijeke 2020 za njihov doprinos realizaciji programa Otvorenja Europske prijestolnice kulture.