Dorotea Pešić Bukovac (IDS) postavila je pitanje vezano uz Edit i umanjenje dotacija za 50% kao i najavljeno njihovo potpuno izdvajanje iz proračuna čime se izravno krše odredbe sporazuma između RH i Italije za razdoblje 2015. – 2019. Edit je neprofitna organizacija koja radi uz dotacije. Ukidanjem dotacija doći će do prestanka izdavanja La voce del popolo, Panorame, dječjeg lista Arcobalenoi La batana, a također dolazi u pitanje i tiskanje udžbenika na talijanskom jeziku, kako u u Rijeci tako u Istri. To je izravni udar na opstojnost naroda koji narušava ugled RH u svijetu. Pitala je što možemo poduzeti da se ovo pitanje riješi?.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako na žalost ovo nije prvi u nizu poteza ministra Hasanbegovića, s nejasnim ciljem ili pak s ciljem na koji ne želi niti pomisliti a kamo li o njemu govoriti. Desetljećima je uloženo puno napora i političke volje da bismo dokazali kako je suživot različitih manjina i kultura moguć i u tome smo u Hrvatskoj posebni jer smo kroz Statut ugradili odluku o autohtonosti talijanske nacionalne manjine. Ovakvo promišljanje ministra je neprihvatljivo. Gradonačelnik je rekao kako ne zna da li se sredstva za financiranje Edita trebaju osiguravati unutar razdjela Ministarstva kulture ili nekog drugoga razdjela proračuna, ali je činjenica da se moraju pronaći sredstva za tu djelatnost. Jedine novine koje izlaze u RH na stranom jeziku promatramo kao komercijalni projekt i to je neprihvatljivo jer se radi o nacionalnoj manjini, a obveza je većine da manjinu zašiti i osigura im pravo da se koriste svojim jezikom, u kontekstu kulture, obrazovanja i informiranja odnosno izdavanja novina. Ne zna što može predložiti osim da predloži Gradskom vijeću da donese posebni zaključak, jer je riječ o izvanrednoj situaciji na koju treba brzo reagirati, a to se može učiniti sam zaključkom GV. Rekao je kako je uputio ministru dopis u kojem izražava zabrinutost za ono što se događa predlažući sa se negdje drugdje osiguraju sredstva. Ponovio je kako predlaže da Gradsko vijeće izrazi punu podršku Editu u kontekstu u kojem im se omogućava pravo na upotrebu talijanskog jezika te neprihvatljivim ocijenio stav o nužnosti izlaženja lista La Voce del popolo isključivo na komercijalnim osnovama te naglasio kako inzistira na stavu da se unutar državnog proračuna moraju osigurati sredstva za financiranje prava na uporabu talijanskog jezika i ostvarivanju prava na uporabu talijanskog jezika.

Ida Mahmutefendić (SDP) je kazala kako je Rijeka u ožujku postala Europska prijestolnica kulture i čestitala svima koji su radili na tom projektu. Smatra kako je to projekt od državnog i europskog značaja jer se i RH ima prilike bolje pozicionirati. Pitala je koja su očekivanja u smislu potpore od Vlade RH i Ministarstva kulture i na koji način će građani moći surađivati na ovom i budućim projektima vezanim uz EPK 2020.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se i on želi zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli u kandidaturi koja je uspješno okončana. Pri tom misli i na članove Vijeća koji su dali potporu ovoj kandidaturi jer bez potpore ne bi mogli krenuti u kandidaturu. Jedan od bitnih elemenata koji je Rijeku izdvojio je bila i činjenica da je kroz proračun za iduću i smjernicama za naredne dvije godine osiguran dio novaca za realizaciju tog projekta što je europskom Panelu bio dokaz da se ozbiljno promišlja o ovom projektu. Na poziv da se građani i udruge prijave svojim prijedlozima pristiglo je 250 programa od koji je dio prezentiran u Knjizi kandidature, dobili smo potporu 150 europskih gradova i naših gradova prijatelja. Projekt će voditi Agencija koju ćemo danas osnovat, a koja će između ostalog voditi brigu oko programa koji su građani predlagali. Dio poslova bit će vezan upravo uz komunikaciju s građanima kako bi što više građana bilo svjesno veličine projekta. Što se tiče očekivanja od Vlade i Ministarstva kulture. Održani su sastanci u Ministarstvu kojima su bili nazočni predstavnici sva četiri grada koji su ušli u drugi krug i dogovoreno je da svi napišu isti iznos koji bi se tražio, a načelno je riječ o 6 milijuna eura i očekuje da će se ti dogovori realizirati bez obzira što nije bilo formalnog potpisa. Uostalom Hrvatska je dobila pravo da jedan grad bude europskom prijestolnicom kulture, a Ministarstvo je provelo postupak odabira. Nakon načelne potpore, gruba realnost je pokazala da su za programe HNK Ivana pl. Zajca, već u prvoj godini otkako smo prijestolnica kulture smanjena sredstva, a morali bismo računati na jaču potporu. To nije baš dobar zna. Nakon toga je uslijedila i ova priča sa Editom, a upravo je multikulturalnost i različitost dio naše kandidature. S obzirom na to da je taj iznos bio načelno dogovoren očekuje uskoro sastanak sa premijerom i ministrom kulture kako bi se iduće godine u proračunima predvidjela potrebna sredstva.

Vuk Prica (SDP) je kazao kako riječki pacijenti gravitiraju psihijatrijskim bolnicama Rab i Lopača, od kojih je Lopača pogodnija jer je bliža. Na žalost postoji problem nedostatnog broja kreveta, naročito onog dijela koji se financira od strane HZZO-a, pa je pitao da li se štogod promijenilo.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako na sreću jeste jer je nakon opsežnih pregovora sa ministarstvom i HZZO povećan broj kreveta koji će sufinancirati HZZO, za dodatnih 40 kreveta. U onih prethodnih 10 za dječju psihijatriju to će bitno pomoći u zatvaranju financijske konstrukcije poslovanja psihijatrijske bolnice Lopača. Podsjetio je kako je odlukom ministra Hebranga bolnica 1994. bila zatvorena i prijetilo je da pacijenti završe na cesti, a radnici na birou. Tada je Grad priskočio u pomoć i financirao Lopaču sve do 2002 g. kada je postao i osnivač te psihijatrijske bolnice koja nikada nije ušla u sustav HZZO. Pacijenti su sami plaćali smještaj ili je dio sredstva plaćao Grad Rijeka temeljem Odluke o socijalnoj skrbi. Sada se stvaraju uvjeti da ta bolnica pruži usluge svime, a ne samo onima koji imaju sredstva da plate tretman u bolnici. Nada se da će se taj broj ležaja u budućnosti još više povećati.

Stjepan Boboviček (HSP AS) je kazao kako jesmo koncem 2012. i 2013. g. bili izloženi napisima o izgradnji riječkog prometnog pravca. Tada je bilo rečeno da je Rijeka Prioritet vlade. Gradonačelnik je tada najavljivao dovršenje izgradnje Zagrebačke obale do 2017. , izgradnju gradske željeznice, denivelaciju ceste u Krešimirovoj ulici, regulaciju prometa na Žabici i Rivi. Pitao je u kojoj se fazi nalaze ti projekti danas?

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je veliki dio ovih projekata definiran kroz Strategiju razvoja grada Rijeke do 2020. Dio projekata se realizira u fizičkom smislu, dio je u fazi izrade projektne dokumentacije dok dio čeka zatvaranje financijaške konstrukcije.
Zagrebačka obala se gradi i bit će gotova nešto kasnije, odnosno do 2018. Nedavno je održan sastanak sa Svjetskom bankom oko izgradnje ceste d403 koja je preduvjet za taj Terminal. Riješen je problem imovinsko-pravne pripreme, osiguran zamjenski smještaj za većinom nelegalno izgrađene kuće koje se nalaze na trasi ceste. Čim se zatvori financijska konstrukcija ide se u izgradnju. Osigurano je 30 mil eura za teretni željeznički kolodvor na Brajdici za koji bi radovi trebali uskoro početi. HŽ je krenuo sa izradom projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka i ishodovanje dozvola. Ugovorena je izgradnja dionice Dugo selo – Križevci. Osigurana su sredstva putem EU fondova za izradu Master plana riječkog prometnog pravca kojeg vodi Grad Rijeka. U tom kontekstu se radi na projektu produžetka ulice Riva i spoja s Krešimirovom. Nakon izrade Master plana koji je preduvjet, moći će se tražiti sredstva EU. Do 2020 osim pruge, svi ostali projekti će biti u fazi realizacije ili u pripremi za realizaciju.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako se unatrag nekoliko dana govori o četiri projekta Interreg za koji je Grad dobio sredstva te pitala o kakvim se projektima radi?

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako smo nedavno dobili rezultate natječaja otvorenog u sklopu interegionalne suradnje za srednju Europu, u koji je uključeno 9 zemalja. Pristiglo je 620 prijava, u drugi krug ušlo 90, od tih 90 Rijeka je dobila sredstva za 4 projekta. Ukupna vrijednost je malo manje od 800.000 eura od čega se putem fondova dobiva 650.000 eura, a ostalo je domaća komponenta. Projektima je cilj poticanje inovativnosti, podizanje poduzetničke kulture i informiranje o mogućem financiranju iz fondova EU, smanjenje emisije CO2 , aktivnosti u segmentu zašite okoliša. Grad Rijeka je do sada realizirao negdje oko 30 milijuna kuna za različite EU projekte, a u taj iznos nisu uračunata sredstva iz pred pristupnih fondova za izgradnju CZGO Marišćina u visini 23 milijuna eura. Osim tog Grad Rijeka se javio na nekoliko natječaja vrijednih preko 10 milijuna eura te planira povući 50 milijuna eura iz projekta Urbane aglomeracije Rijeka.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako se od studenog prošle godine kada je ustrojena Urbana aglomeracija Rijeka mnogo napravilo. Zamolio je gradonačelnika Obersnela da pojasni što je po pitanju UA Rijeka napravljeno u zadnje vrijeme u domeni korištenja EU sredstava za teritorijalna ulaganja.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je već spomenuo 50 – tak milijuna eura koji su predviđeni za našu aglomeraciju. Mnogi su nepovjerenjem gledali aglomeraciju procjenjujući da se radi o političkom triku. Riječ je o jednoj od politika EU koju je i RH prihvatila, osnovane su 4 aglomeracije i tri područja koja će raspolagati sredstvima fondova. Prema indeksu razvijenosti i gospodarskog potencijala riječkoj aglomeraciji bi trebalo pripasti oko 50 mil. eura koji su raspoređeni na točno definirana područja. 15 milijuna eura za unaprjeđenje sustava toplinarstva, 12- 15 milijuna eura za obnovu napuštenih industrijskih pogona i bivših vojarni. 5 mil eura za poticanje spoja turizma i kulture, stavljanje kulturne baštine u funkciju s ciljem promocije i turističke valorizacije, a dio sredstva za projekate otvaranja poduzetničkih zona, prometnih rješenja s naglaskom na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i samozapošljavanje mladih. Ne dobivaju sve aglomeracije isti iznos niti imaju isti udio vlastitog sufinanciranja, što je jedan od preduvjeta koji ovisi o razvijenosti i gospodarskoj snazi aglomeracije. Sad kad imamo konkretne pokazatelje o razvijenosti znamo Da Zagreb mora sufinancirati 30% vlastitih udjela, na drugom mjestu su Rijeka i Pula koji moraju dati 25 % udjela, zatim Split i Zadar 20, te Osijek i Slavonski brod 15 % vlastitih sredstava. Jasno je gdje je tu pozicija Rijeke u odnosu na ostale gradove. Dodao je kako su u Ministarstvu regionalnog razvoja danas počeli pregovori koji će trajati do 9 mjeseca, a iduće godine može se očekivati korištenje prvih sredstava iz fonda UAR.

Snježana Čop (HNS) postavila je pitanje vezano uz naselje Strmica u MO Grad Trsat i nedostatni, pritisak vode u vodovodu. Stanovništvo se obratilo KDVIK i rečeno im je da se izgradnjom kampusa i paviljona za smješta studenata ujedno napraviti i vodosprema koja će biti rješenje tog problema. Paviljoni su skoro gotovi a vodosprema nije, pitala je koja su realna očekivanja za izgradnju vodospreme.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako su ti podatci djelomično točni. Dio kuća na području Strmice ima problema s tlakom u vodoopskrbnom sustava, a riječ je o kućama koje su iznad 180 metara nadmorske visine. Izgradnja vodotornja je dugoročno rješenje. Taj vodotoranj nije neophodan za potrebe smještajnih paviljona i kampusa i bit će izgrađen tijekom 2017 g. Do tada, dakle do kraja 2017. kada bi vodotoranj mogao biti izgrađen, jedino rješenje je ugradnja hidrofora.

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – stranka rada) je kazala kako prema podacima Ministarstva graditeljstva za Grad Rijeku predmeti vezani uz legalizaciju ne idu odgovarajućom brzinom, od 8653 predmeta riješeno je 4438 pa je pitala kada se može realno očekivati dovršenje ovog posla u Rijeci

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se od početka upozoravalo Ministarstvo da su rokovi nerealni ukoliko se ne misli značajnije povećati broj zaposlenih. Kazao je kako nema namjeru zapošljavati novce djelatnike da bi se riješio problem onih koji su na nelegalan način izgradili svoje objekte. Prema podacima koji su dostupni na stranicama Ministarstva, Rijeka je negdje među boljim u sredini. U narednih godinu i pol taj proces će se privesti kraju. Urekao je kako je prioritet rješavanje novih zahtjeva za izdavanje dozvola, u odnosu na legalizaciju objekata koji su napravljeni mimo zakona. Ne postoji žurba.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – stranka rada) je komentirao raspodjelu sredstava unutar Javnih potreba za sport te naveo kako su za ženski košarkaški klub Kvarner predviđena sredstva u iznosu 402.512 kuna, premda se moglo vidjeti nalaze inspekcije da je taj košarkaški klub nastupao protupropisno jer nije imao prijavljenu niti jednu sekciju podmlatka, a ima i velika dugovanja prema hotelima, drugim vjerovnicima i treneru pa je klub izbačen iz lige jer se igračice nisu pojavile na dvije utakmice i sve su raskinule ugovore. Mi sada njima dajemo 402.512 kuna preko Riječkog sportskog saveza pa pita koga financiramo tim sredstvima jer je klub izbačen iz lige, tko će odgovarati za sredstva koja su im doznačena prošle godine i kako će Grad stati na kraj ovakvim stvarima.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je danas na dnevnom redu točka Javne potrebe u sportu. Činjenica je da su sportski klubovi udruge građana, a Grad Rijeka ne određuje tko će biti u upravi kluba. , sredstva se određuju na skupštini Riječkog sportskog saveza. Mi određujemo okvirni iznos za pripreme i takmičenja a ostalo je u nadležnosti RSS pa ćemo više dobiti informacija prilikom rasprave o toj točci. Teško je bez cjelokupne analize govoriti što je uzrok a što posljedica, Klub postoji zbog igrača a ne zbog uprave. Zašto su sredstva predviđena odgovorit će predsjednik RSS Samira Barač.

Sandro Vizler (HNS) je kazao kako je Ministarstvo kulture smanjilo sredstva za HNK Ivana pl. Zajca. Pitao je ima li saznanja o suvislim razlozima za to i kakve će posljedice biti.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio je već je o tome govorio. Čudi ga takav pristup da smo suočeni sa smanjenjem sredstava za HNK Ivana pl. Zajca. Uputio je pismo ministru izrazivši nezadovoljstvo i zatražio pojašnjenje jer sredstva nisu smanjena svim kazalištima linearno, nego se smanjenje odnosi samo na HNK Ivana pl. Zajca. Vidio je da je iz Ministarstva odgovoreno na novinarski upit da kazalište ne ispunjava svoje programske smjernice. Nije mu jasno po čemu se to zaključuje, jer Kazalište u svim segmentima ima zastupljene velike svjetske autore i jednako tako relevantne domaće autore i dio programa vezan je uz regionalni karakter, poput predstave Sušak, Sušak ili Matetićevih dana, ako Krleža nije relevantan pisac tko je…Ono što je vidio kao odgovor na novinarsko pitanje ga ne zadovoljava, ali će pričekati odgovor ministra. Ako to ostane tako, ako se ne dođe do sredstava iz dugih izvora, smanjenje prihoda će dovesti do smanjenja opsega programa, što nije dobro u prvoj godini Rijeke kao prijestolnice kulture.

Duško Milovanović (SDP) je kazao kako su prije dvije godine vijećnici i novinari dobili tablete u cilju povećanja rada kvalitete rada. Dio novinara tu odluku nije dobro prihvatio. Pitao je je li Grad napravio analizu kolike su uštede.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako može dostaviti točne podatke. No nakon uvođenja tableta značajno se smanjio dio troškova vezanih za umnožavanje materija. Prije uvođenja tableta trošili negdje 110.000 i 150.000 godišnje na tiskanje materijala, kuna što je ovisilo o broju sjednica. Uvođenjem tableta taj se iznos sveo na 30-tak tisuća kuna. Dakle za 70% manje. U prvoj godini su se tableti otplatili i ostvarili smo uštedu. Organizacijom Ureda Grada preuzeta je obveza da se ne plaća tiskanje službenih novina nego je to riješeno putem naših web stranica čime je ostvarena ušteda dodatnih 150.000 kuna godišnje. Već godinama su sjednice Poglavarstva, a kasnije kolegija svi dokumenti u elektroničkom obliku. Prosječna ušteda na razini jedne godine, za Poglavarstvo i kolegije višestruko je veća jer su kolegiji skoro svaki tjedan. Uvođenjem elektronskih sjednica kolegija i GV i objavljivanjem službenih novina na webu na godišnjoj razini sigurno se ostvari ušteda od 500.000 kuna.

Andre Brišćik (AM) je kazao kako je gradonačelnik Obersnel krajem prošle godine govorio kako su ostvareni uvjeti i Vlada dala jamstvo na iznos 400 mil kuna za izgradnju nove bolnice. Što je s projektom sveučilišne bolnice i koje je trenutno stanje s tim projektom.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je sve što je rekao točno. Vlada je izdala jamstvo za osiguranje 400 mil kuna iz sredstava HBOR, Vlada je dala načelno jamstvo i za 700 mil kuna za izgradnju zgrade koja bi pokrivala Pedijatriju i Ginekologiju i porodništvo. Grad Rijeka riješio je imovinsko pravne odnose, prepustio zemljište na kojem je bila vojarna kao i zemljište na kojima su bile kazališne radionice i ti su objekti srušeni. KBC je raspisao natječaj za izgradnju građevinske jame. Onda je došao novi ministar i sve je stalo. Nada se da bolnica neće biti predmet prepucavanja koalicijskih partnera. Ako je nešto potrebno u zdravstvenom sustavu Hrvatske onda je to sveučilišna bolnica u Rijeci, Ministarstvo i vlada su na potezu.

Sandro Vizler (HNS) je pitao ima li informacija tko bi mogao upravljati plažom Ploče ove godine
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je na žalost situacija nepromijenjena. Ugovor je raskinut s koncesionarom. On je na to uložio žalbu. Ministarstvo je žalbu prihvatilo. Sve je još u proceduri, a do pravomoćnosti Rješenja koncesionar ima pravio upravljati plažom. Prošle godine, zbog neispunjavanja obaveza ponovno smo raskinuli ugovor. Koncesionar se ponovno žalio. Još nismo dobili rješenje. Očekuje da će situacija biti kao i prošle godine. Vodit ćemo računa da se poštuje ugovor, a dijelom plaže koji nije pod koncesijom upravlja će odjel za komunalni sustav.

Skip to content