Danijel Paliska (Nezavisni) je kazao kako je Ministarstvo znanosti objavilo da Zimski odmor u narednoj školskoj godini započinje 12. 1. 2017. U odluci piše da osnivač škole može drugačije planirati početak Zimskog odmora na svome području, o čemu odlučuje Ministarstvo na zahtjev osnivača. Riječ je o terminu koji je najskuplji novogodišnji termin za zimovanje stoga traži od Grada Rijeke kao osnivača osnovnih škola da izmijeni datum jer tada veliki broj Riječana ide na skijanje, za koje smatra važnim obiteljskim događajem pa drži da se treba prilagoditi roditeljima i uzeti u obzir i turističke agencije kojima bi to također pomoglo u poslovanju.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako nema ništa protiv da se taj prijedlog razmotri te dodao kako zahtjev treba uputiti Ministarstvu do prvog lipnja. U principu je riječ o prijedlogu koji bi se trebao odnositi na sve škole na području županije, bez obzira tko im je osnivač. Pokušat će dogovoriti sa županijom da se takav prijedlog u roku dostavi Ministarstvu.

Ana Trošelj (PGS) je kazala kako je dobila informaciju da su određenim osobama u HNK Rijeka najavljeni otkazi ugovori o radu te pitala može li Grad utjecati da ti ljudi kojima su najavljeni otkazi ne ostanu bez radnih mjesta.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako nema informaciju da je bilo kome najavljen otkaz ugovora o radu ali će se raspitati i vidjeti o čemu se radi. S obzirom na to da sukladno vlasničkom udjelu od 25% imamo predstavnike u Upravi i Skupštini zatražit ćemo odgovor koji će dati u pisanoj formi.

Vuk Prica (SDP) je kazao kako 13. 7 2016. počinju Europske sveučilišne igre ESI 2016. Iz medija se doznaje da od strane Ministarstva ne teče sve idealno te postavlja pitanje, kako zbilja teku pripreme i hoće li Rijeka biti spremna za prihvat sportaša.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako, što se tiče našeg udjela, uglavnom sve ide po predviđenom planu. Objekti su spremni. Smještajni kapaciteti će do otvaranja Igara biti spremni za prihvat sudionika. Mi smo svoj dio financijskih obaveza izvršili. Bilo je problema od strane ministarstva, no koliko zna i ono je uplatilo dio sredstava. Ostalo je otvoreno pokrivanje troškova hrvatskih predstavnika koji će nastupati. Još naime nije riješeno tko bi trebao platiti njihov nastup. Otvoren je i problem sigurnosti, posebice nakon svih ovih događanja u Europi i izvan Europe. Riječ je o problemu dodatnog financiranja povećanog angažmana zaštitara i poduzimanja opsežnijih sigurnosnih mjera. O tome smo imali sastanak i dogovorili kako će Grad Rijeka financirati trošak angažmana većeg broja zaštitara, ali će to proporcionalno učiniti i drugi organizatori, odnosno Grad Zagreb i Ministarstvo.

Predrag Miletić (RI) je podsjetio kako je gradonačelnik prije nekoliko godina najavio da će bazen na Školjiću biti obnovljen kao rehabilitacijski centar pa ga zanima u kojoj je to fazi. Kazao je kako u uuropskim fondovima postoje sredstva namijenjena građanima invalidima te s obzirom na to da sredstava ima smatra da bi se gradska uprava trebala više potruditi i ta sredstva naći kako bi se bazen obnovio.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je to projekt na kojem se radi. Odradili dio imovinsko-pravnih priprema i priprema projektne dokumentacije, sve do izrade lokacijske dozvole. Naš cilj je da sredstva za obnovu tog bazena pokušamo dobiti iz EU fondova. Za sada nije bilo natječaja na koji bismo mogli aplicirati s takvim projektom. Spremni smo za apliciranje čim se takav natječaj pojavi kazao je gradonačelnik te dodao kako na žalost iz sredstava proračuna teško da ćemo to moći financirati sami. Intenzivno pratimo sve što se događa vezano uz natječaje EU. Gradonačelnik je kazao kako za sada takvih natječaja nema i to odgovorno tvrdi. Tamo gdje se naši projekti uklapaju odmah smo se javili. Ako vijećnik Miletić raspolaže informacijama o nekakvim drugim izvorima sredstava u fondovima EU bit će zahvalan da mu dostavi takvu informaciju. Podsjetio je kako do ulaska Hrvatske u EU nije se moglo koristiti ssredstva iz EU fondova jer je standard grada Rijeke i indeks razvijenosti bio prevelik i nije se klapao u politiku EU, osim uz segmentu zaštite okoliša, zato smo i dobili sredstva za izgradnju CZGO Marišćina.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako je ministar Oleg Butković u medijima iznio tezu da Grad Rijeka nema razvojne projekte i da takvi projekti nisu pripremljeni, pa ga zanima je li to točno.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne zna točno na što je ministar mislio. U kojem god segmentu se dotaknemo Grad Rijeka ima projekata koliko hoćete. Problem leži u tome da gotovo 7 mjeseci nakon izbora još uvijek nisu popunjena sva mjesta u ministarstvima i državnim tvrtkama pa u njima ne mogu funkcionirati niti nadzorni odbori. Pita se kako takva društva mogu funkcionirati s obzirom na to da djeluju suprotno zakonu. Kazao je kako je primjerice članovima Nadzornog odbora u Hrvatskim cestama u trećem mjesecu istekao mandat, a nisu imenovani nov. Rezultat takvog poslovanja je činjenica da je još krajem prošle godine proveden natječaj za uređenje prometnice od čvora Rastočine do Krnjeva, ali ugovor još nije potpisan sa odabranim izvođačima. Takvih projekata ima još, poput Ulice Riva, Rotor Martinkovac, za koji je izdana građevna dozvola, rotor Panorama, Rotor na Plumbumu, rekonstrukcija Krešimirove i Adamićeve ulice, projektiranje nastavka čvora Rujevica. U konačnici, tu je i cesta D403 za koju je Grad riješio sve što je trebalo, od imovinsko-pravne pripreme do rješavanja problema stanara na trasi ceste. Još uvijek nema financijske konstrukcije za tu cestu. Gradonačelnik je podsjetio da je u pitanju i izgradnja riječke sveučilišne bolnice na Trsatu za koju još uvijek ne znamo da li će uopće krenuti jer u proračunu RH nisu predviđena sredstva u visini 70 milijuna kuna za iskop građevne jame, premda je to najavljeno prije dva mjeseca. Hoće li išta od toga biti vidjet ćemo za 30 dana.

Andrej Briščik (AM), je kazao kako tvrtka Social sport koja je 75% vlasnik HNK Rijeka svojedobno najavila izgradnju novog stadiona na Kantridi i zamjenskog stadiona na Rujevici. Potpisan je ugovor o pravu gradnj, ali je komunikacija prema građanima zamrla o tome što se tamo misli graditi. Po njemu Kantrida je brand, a Rijeka poznata po stadionu pod stijenama tik do mora. Tvrdi kako navijači sve više bojkotiraju odlazak na Rujevicu. Pitao je kada će krenuti izgradnja stadiona na Kantridi i tko plaća održavanje trenutnog stadiona.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako stadion na Kantridi postoji i dalje. Da li će se igrati na Kantridi ili Rujevici ovisi o ljudima koji upravljaju Klubom. Uprava kluba je Stadion Kantrida vratila Gradu i s kompletnim pogonom preselila na Rujevicu. Izgradnja Rujevice koštala je 20 milijuna eura. Cijeni emotivni naboj navijača, ali smatra kako treba cijeniti i one koji su dali 20 milijuna eura za izgradnju Rujevice kao nogometnog kampa i još 4-5 dodatnih terena. Ne vidi nikakav problem da se za izgradnjom novog stadiona počne onda kada investitor preda zahtjev za izdavanje dozvole, što podrazumijeva da mora imati gotov Glavni projekt. Čim to napravi dozvola će biti izdana odmah, odnosno najviše za 15 dana. Za gradnju novog stadiona nema nikakvih prepreka i nema potreba mijenjati nikakve prostorno-planske dokumente. No investitor je najavio kako ima namjeru graditi hotel i dodatne sadržaje, za što je potrebna izmjena prostorno-planske dokumentacije. U međuvremenu je pokrenuta izmjena GPU, ali ne samo zbog toga, nego i zbog drugih potreba. Taj proces traje najmanje godinu dana. Kako će proći javna rasprava, vidjet ćemo nakon što Plan bude išao u Javnu raspravu. Ukoliko investitor izgradnju stadiona veže uz gradnju hotela i drugih sadržaja morat će pričekati dok ne prođe Javna rasprava i budu usvojene izmjene. Izmjena GPU trebala bi biti gotova do kraja godine, a kojom dinamikom će se novi stadion graditi nije problem Grada već investitora.

Ida Mahmutefendić (SDP) je kazala kako su mediji izvijestili kako se 10. svibnja gradonačelnik susreo s ministrom kulture. Susretu je prethodilo saznanje o smanjenje sredstava za HNK Ivana pl. Zajca i smanjenju sredstava za financiranje izdavačke kuće EDIT. Uputili ste dva dopisa ministru na tu temu pa je zanima koji su dojmovi sa susreta, što je ministar kazao i kako će Ministarstvo poduprijeti grad Rijeku kao EPK 2020.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je to bio čudan sastanak iniciran od samog ministra, kojem je prije toga uputio dva pisma. U jednom pisao o tome da ga zanima zašto HNK Ivana pl. Zajca nije dobilo sredstva za Hrvatsku dramu, a u drugom je pisao o posljedicama smanjenja sredstava za EDIT. Ministar Hasanbegović ga je pozvao na sastanak i očekivao je da će na sastanku dobiti konkretne odgovore o tome. No, na te teme razgovora na sastanku nije bilo pa i on dalje nema konkretan odgovor zašto HNK Ivana pl. Zajca nije dobilo sredstva za Hrvatsku dramu i zašto su smanjena sredstva za EDIT. Dodao je kako inzistira na tome da te odgovore i dobije. Nakon tog sastanka Ministarstvo je poslalo priopćenje da je gradonačelnik o tome dobio objašnjenje. Gradonačelnik Obersnel je još jedno naglasio kako nije dobio nikakvo objašnjenje stoga i dalje inzistira na tome da dobije odgovore. Drugi dio razgovora je gradonačelnik ocijenio konstruktivnijim, a ticao se sufinanciranja programa Rijeka EPK 2020. Dogovoreno je da će unutar mjesec dana definirati okvirni troškovnik po djelatnostima i nakon toga održati sastanak s predstavnicima ministarstava Turizma, Znanosti i sporta te Regionalnog razvoja i EU fondova.

Hrvoje Burić (Nezavisni) je kazao kako postoji tajni ugovor između pročelnika Šarara i bivše intendantice Nade Matošević te da ima informaciju da je HNK Ivana pl. Zajca, odnosno Grad Rijeka izbjegao izvršiti obvezu o isplati sredstava koju je imao sukladno tom tajnom ugovoru. Pitao je u kakvom je sudskom sporu Grad vezano za taj ugovor.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je taj sporazum toliko tajan da je o njemu raspravljalo Kazališno vijeće, o čemu je o uredno izvješteno na web stranicama Kazališta. Točno je da postoji obveza Kazališta odnosno Grada kao osnivača da realizira ta sredstva, no nakon gubitka od nekoliko milijuna kuna, koji je utvrđen nakon što je nova uprava preuzela Kazalište, to je teško realizirati. Obaveza postoji i ne bježimo od nje. Taj sporazum će biti realiziran, uz pretpostavku da nije bilo nikakvih kaznenih djela, zbog kojih bi to moglo doći u pitanje. Čim dobijemo očitovanje Ministarstva financija ili drugih nadležnih tijela, krenut ćemo u realizaciju tog sporazuma.
Vijećnik Burić je replicirao kako gradonačelnik Obersnel obmanjuje Gradsko vijeće i javnost jer je Kazalište isplatilo ta sredstva ovrhom Kazališta, o čemu gradonačelnik nema pojma. Taj spor ste izgubili, a sredstava su skinuta ovrhom i Kazalište je zbog toga bilo u blokadi, rekao je Burić.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako kazalište nije bilo u blokadi ni ugovor nije bio tajan i o tome je rekao sve što treba.

Petra Karanikić (SDP) je postavila pitanje koncesije plaže i autokampa Preluk, u kojoj fazi je ta koncesija.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je primjer autokampa Preluk najbolji dokaz nefunkcioniranja Hrvatske države, kada je u pitanju raspolaganje pomorskim dobrom. Najprije je duži niz godina tvrtka Tranzit upravljala kampom, a da nije imala nikakav dokument temeljem kojeg bi se trebala nalaziti na tom području, tvrdeći uz to da to nije pomorsko dobro već da su to kupili od jedne opatijske tvrtke. Državno odvjetništvo donijelo odluku da je to pomorsko dobro i dalo nalog da ta tvrtka to područje napusti. Županija raspisala natječaj i potpisala ugovor sa tvrtkom koja je dobila natječaj. U međuvremenu je pokrenuto nekoliko sudskih postupaka, no tvrtka koja se tamo nalazi svako toliko promijeni ime, polazeći od toga da se rješenja koja se donesu ne odnose na njih. Unatoč svih intervencija odvjetništva, lučke kapetanije, županije, Carine i Grada Rijeke kroz komunalno redarstvo još uvijek tamo postoji ilegalno tvrtka koja ne plaća koncesijsku naknadu. S obzirom da nemaju tehničke uvjete, neće dobiti suglasnost Ministarstva turizma, pa neće plaćati ni boravišnu pristojbu, Po tome onaj tko ne poštuje zakone profitira. Tvrtka koja je dobila koncesiju i namjerava urediti kamp onako kako moderan kamp treba biti uređen to ne može uraditi. Preostaje nam samo na apeliranje ubrzanja sudskih postupaka kojim bi se naredila deložacija tvrtke koja zauzima pomorsko dobro bez ikakve dozvole.

Ljubica Dujmović Kosovac (Nezavisni) je komentirala poziv na otvorenje izlože 150 g. riječkog torpeda u skladištu na Žabici, kazavši kako se oko teme industrijska baština već godinama okupljaju grupe ljudi, muzejske ustanove, Centar za industrijsku baštinu, održavaju se međunarodni skupovi. Na žalost, osim pisanih radova ništa se nije poduzelo. Govorila je o potencijalima lansirne rampe torpeda te postavila pitanje koji je status i sudbina lansirne rampe i izronjenih predmeta torpeda.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Grad financijski podržao sve aktivnosti koje Muzej grada Rijeke poduzima u smislu prikupljanja građe vezane uz torpedo, od organizacije izložbe u Muzeju do današnje izložbe koja objedinjuje eksponate Pomorskog i povijesnog muzeja i Muzeja grada Rijeke. Na inicijativu Grada okupljen je čitav niz sudionika koji učestvuju na izučavanju povijestgi torpeda i popularizaciji činjenice da je u Rijeci bila tvornica torpeda koja je proizvodila za cijeli svijet, brojne velike sile uključujući i Ameriku. Naš konačni cilj je da imamo muzej ili dio muzeja u kojem će biti predstavljeni svi eksponati vezani uz torpedo. To je jedan od ključnih projekata za realizaciju do 2020., za koji smo se prijavili preko Ministarstva regionalnog razvoja i unutar sredstava predviđenih za projekate Urbane aglomeracije Rijeka, a riječ je o revitalizaciji bivše tvornice Benčić gdje će svoj prostor naći i dio Muzeja grada Rijeke. Ovo na Žabici je privremeno rješenje. Gradonačelnik je podsjetio kako je lansirna rampa na pomorskom dobru, unutar lučkog područja kojim upravlja Lučka uprava. U dogovoru sa Lučkom upravom provedena su brojna istraživanja vezana za rampu, a Grad je Lučkoj upravi ponudio pomoć da ona bude nositelj aplikacije za obnove lansirne rampe, pri prijavi za EU fondove, što vjeruje da će se dogoditi u nekom sljedećem razdoblju.

Nikola Ivaniš (PGS) je kazao kako građani Gornje Drenove imaju problem linije 11, odnosno okretište autobusa i čekaonica ne zadovoljavaju potrebe. Nekadašnje okretište je parking, a tu je natkrivena autobusna stranica. Građani predlažu da se u ulici Brdo napravi natkrivena autobusnu stanica. Mjesni odbor je spreman da pronađe prostor za novo okretište na Drenovi. Postavio je i pitanje problema spoja ulice sv. Jurja, odnosno problem izlaza na Petrolejsku cestu koji je jako opasan i trebalo bi nešto poduzeti.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ima dogovoren sastanak sa predstavnicima MO na tu temu. Podsjetio je kako je upravo završio natječaj za male komunalne akcije na kojem su građani i mjesni odbori mogli predložiti male komunalne akcije poput izgradnje nove nadstrešnice i ne vidi razloga zašto se to ne bi moglo realizirati u kraćem razdoblju. Idući tjedan ima sastanak s predstavnicima MO pa će ga izvijestiti pisanim putem.

Sandro Vizler (HNS) je kazao kako ima saznanja da je dosadašnji zakupac Palacha izašao iz prostora. Može li to gradonačelnik potvrditi koje su daljnje aktivnosti u vezi tog kluba.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Palach vječna tema, s jedne strane je to kultno, a s druge strane ukleto mjesto. Lokacija Palacha predstavlja problem. Kakve god se mjere poduzimale u smislu zaštite buke, riječ je o zgradi izgrađenoj u 19 st. i teško je postići potpunu zaštitu od buke. Zadnjih godinu i pol nije bilo puno primjedbi. Pred neko vrijeme se taj problem ponovno aktualizirao. Na poziv stanara Sanitarna inspekcija je izašla na uviđaj i utvrdila prekoračenje buke. Po rješenju inspekcije, dogovoreno je da se Palach ne zatvara ali da organizator ne radi koncerte koji će stvarati preveliku buku. To je imalo utjecaja na ugostitelja jer mu je pao promet. Vjeruje da će se do ljeta riješiti do ljeta s ovim zakupcem ili nekim drugim

Jagoda Špalj (ARS) postavila je pitanje vezano uz gospodarenje otpadom u Rijeci. Pitala je može li KD Čistoća putem radija obavještavati građane o tome da ne odlažu namještaj, odjeću i obuću na cestu već u reciklažna dvorišta. Građani su dobili informativne letke ali ih ne čitaju pa ju zanima je li moguće da KD Čistoća preko radio stanica obrati građanima.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako su građani na Radio Rijeci imali prilike čuti reklamne jinglove koje je KD Čistoća ugovorila vezano uz primarnu selekciju otpada. Treba vremena da svi postanemo svjesni naše odgovornosti prema primarnoj selekciji otpada i neodlaganju krupnog otpada poput namještaja ili građevnog materijala uz kante za otpad. KD Čistoća nije nadležna za odvoz krupnog otpada. Unatoč tome, kada se uz baje nađe takav otpad, Čistoća ga pokupi. Postoje dva stalna reciklažna dvorišta kao i mobilna reciklažna dvorišta koja se miču po cijelom gradu gdje se može reciklirati bez naknade. Putem MO se također može naručiti i baja u koju se može baciti krupni otpad koji će biti odvezen bez naknade. Čini se velike napore, provedene su informativne akcije, tiskani letci, puzzle, bojanke, slikovnice u kontekstu promocije primarne selekcije otpada. Rezultata ima, ali ne onako brzo kako bismo mi htjeli. Ministarstvo je najavilo kako su u pripremi su i pravilnici za sankcioniranje onih koji se ne pridržavaju primarne selekcije otpada.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – stranka rada) postavio je pitanje vezano uz fiksni troška koji Rijeka plus naplaćuje autoškolama vezano za korištenje poligona u iznosu 400 kuna po vozilu mjesečno bez obzira koliko taj poligon koriste. U zagrebu se plaća znatno niži iznos, dok se u nekim gradovima ne naplaćuje. Zbog čega nesrazmjer u cijeni i da li postoji mogućnost da se taj iznos smanji.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ne zna za taj problem. Ne zna detalje i ne zna u čijem vlasništvu su poligoni u drugim gradovima pa će se raspitati i dati pisani odgovor.

Teo Božanić (HDZ) je postavio pitanje naplate korištenja sustava odvodnje nakon puknuća cijevi, nakon vodomjera. Kada je puknuće evidentno naplaćuje se korištenje sustava. Smatra da bi pošteniji pristup bio da kada se uoči povećana potrošnja, o tome odmah obavijesti korisnika a ne da se obavijesti šalju poštom. Dok korisnik ne dobije račun ne zna za puknuće cijevi. Pitao je razmatra li se nabava aplikacije koja može odmah utvrditi povećanju potrošnju i razmatra li se mogućnost da se ne naplaćuje usluga javne odvodnje i kada ta usluga nije korištena. Korisnicima se naplaćuje i zrak koji prolazi cijevima.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako mogućnost da se ne naplati usluga odvodnje kada ona nije izvršena postoji. U pravilu se radi o pucanju cijevi na način da dio vode završi u podzemlju, ali dio vode ipak dođe do korisnika, koji ne zna da je cijev pukla, pa je teško utvrditi je li došlo do usluge odvodnje ili nije. Vodomjeri se postavljaju temeljem stručne procjene i vlasničkih odnosa.Vodomjere se ne može postavljati na zemljištu koje nije javna površina. Ima primjera gdje su pojedinci, ne želeći čekati razvoj mreže, krenuli sami postavljati priključke i u tim slučajevima je često velika udaljenost između vodovoda i mjesta potrošnje, ali su toga investitori bili svjesni. KD VIK nastoji biti na usluzi potrošača. Radi se na projektu uvođenja daljinskog očitanja potrošnje vode, ali s obzirom na to da to podrazumijeva zamjenu svih vodomjera, to se neće tako skoro realizirati. Za sada je to samo pilot projekt.

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti – stranka rada) je kazala kako se roditelji djece koja pohađaju OŠ Fran Franković žale kako bi trebalo pokrenuti sanaciju i obnovu školskog igrališta. Od Mjesnog odbora su dobili informaciju da će se urediti zelena površina, a trebalo bi cijelo igralište urediti.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je to pitanje dobio i već su poduzete neke aktivnosti. Riječ je o umjetnoj travi, a ne zelenoj površini. Postavljanjem nove umjetne trave bit će sanirano i igralište. Dok nije bilo umjetne trave, igralište je bilo bilo asfaltirano, a takva su igrališta inače u većini drugih škola u Hrvatskoj. U dogovoru s Mjesnim odborom nađeno je rješenje da se potrošena umjetna trava zamijeni novom umjetnom travom.