1. Marin Barać (SDP) postavio je pitanje vezano uz optužnicu Ureda europskog javnog tužitelja vezano za Mihačevu dragu i sortirnicu. Kako je naveo, u optužnicu su optužene četiri osobe, od čega dvije povezane s Gradom, jedna bivša pročelnica i bivša direktorica Čistoće. Baraća je zanimao gradonačelnikov osvrt na tu situaciju, ali i kada će sortirnica početi s radom u punom smislu.

Gradonačelnik Marko Filipović je istaknuo kako je činjenica je da je Ured europskog tužitelja podignuo optužnicu protiv određenog broja osoba, ali ne može komentirati sudske postupke u tijeku. Rekao je kako je činjenica da je projekt sortirnice završen i da je temeljem javnog natječaja KD Čistoća odabrano za operatera sortirnice. Objasnio je kako je tijekom provedbe, taj projekt bio pod nadzorom SAFU-a i da nikada nije bilo nikakvih primjedbi te kako je projekt završen u okviru predviđenih sredstava i u predviđenom roku i kako nikakvih penala nije bilo, a radilo se o projektu vrijednom gotovo 30 milijuna kuna.

Činjenica je da EPPO radi nezavisno i da vjerujem da sve političke stranke podržavaju njegov rad. Očekujem da će tužiteljstvo imati neke svoje argumente pred sudom, obrana neke svoje. Sučelit će ih na sudu, a odluku suda nitko od nas ne može prejudicirat niti ikoga unaprijed okriviti.

Što se tiče početka rada sortirnice, Čistoća je preuzela objekt i do kraja ove godine bi sortirnica trebala biti u funkciji. Gradonačelnik je podsjetio na niz nelogičnosti oko stavljanja sortirnice u funkciju. Rekao je kako je u Hrvatskoj na isti način financirana izgradnja šest sortirnica od kojih je za sada samo jedna u probnom radu te kako niti jedna još nije u funkciji. To je objasnio time da se jedna odredba članka Zakona o javnoj nabavi tumači na način da bez obzira što su uložena javna sredstva treba provesti javni natječaj, a kako po njemu nema logičnijeg operatera od isporučitelja javne usluge da sortirnicom upravlja.

2. Tajana Masovčić (IDS) imala je pitanje vezano uz prostor sportsko-rekreacijskog centra na Pehlinu za kojeg je navela da je uzurpiran od strane nepoznate osobe, te kako su stanovnici Pehlina uzrujani zbog te situacije. Rekla je kako je navedeni prostor ograđen i kako je građanima onemogućen pristup. Istaknula je kako se Mjesni odbor obratio Gradu za pomoć te ju je zanimalo što se po tom pitanju napravilo te je li zemljište legalno iznajmljeno.

Na pitanje je odgovorila pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Malnar Maja koja je kazala kako je Grad Rijeka upoznat sa situacijom, te kako su stručne službe na terenu provjerile i utvrdile da se radi o nelegalnoj uzurpaciji gradskog zemljišta. Komunalno redarstvo je poduzelo sve što je u njegovoj nadležnosti, međutim kako se radi o nelegalnoj gradnji za koju oni nisu nadležni, prijava je proslijeđena građevinskoj inspekciji, međutim kako još uvijek nisu dobili od njih povratnu informaciju. Dodala je kako je otpad sa lokacije uklonjen, a UO za gradsku imovinu je gospodinu koji je nelegalno uzurpirao navedeni prostor uputio poziv da preda zemljište, budući da pravne osnove za gradnju nije bilo. Ukoliko se to ne učini u pretpostavljenom roku poduzet će se daljnje pravne radnje  sa strane nadležnog odjela.

3. Danijela Imgrunda (HDZ) je zanimalo zašto radovi na izgradnji transportnih kanalizacijskih kolektora i radovi rekonstrukcije vodovoda u Zvonimirovoj ulici još nisu završeni, unatoč tome što je, kako je istaknuo, rok bio do 1. srpnja ove godine.

Odgovorio je Alen Miličević koordinator za provedbu projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ iz KD Vodovod i kanalizacija koji je rekao kako radovi u Zvonimirovoj ulici kasne jer tijekom ljeta nije bilo moguće napraviti prespoj cjevovoda koji opskrbljuje Opatiju s vodom. Rekao je kako će taj prespoj biti završen tijekom narednih dana i kako će radovi kod ZTC-a biti završeni.

Vijećnik Imgrund je izrazio žaljenje što se to nije predvidjelo prilikom sklapanja ugovora te ga je zanimalo hoće li izvođač radova snositi kakve sankcije zbog nepoštivanja rokova, te kako se u budućnosti Grad misli osigurati da se takve stvari na nekim drugim projektima ne dogode. Zatražio je i pisani odgovor.

4. Tea Mičić Badurina (PGS) je istaknula kako je još u veljači postavila pitanje vezano uz realizaciju izgradnje kvartovske garaže na Kozali, na što je dobila odgovor kako je Rijeka plus zadužen za pronalazak prostorno planskog rješenja. Budući da je od toga prošlo osam mjeseci, zanimalo ju je kada će se započeti s realizacijom tog projekta. Također je navela kako je u veljači UO za urbanizam Vijeću MO Kozala navelo lokaciju klesarije kod groblja kao potencijalni parking koji bi imalo 62 parkirna mjesta. Mičić Badurinu je zanimalo može li se, dok se ne nađe konkretno rješenje izmjestiti klesariju i tamo smjestiti parking koji je na tom mjestu i predviđen detaljnim planom uređenja.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se radio o inicijativi MO Kozala koja je potkrijepljena i potpisima djela građana. Razmatrali su mogućnosti za lokaciju za izgradnju garaže  imajući u vidu da je taj dio grada malo udaljen od centra i kako veliki broj građana Rijeke, ali i okolnih  gradova i općina koriste taj dio grada za parkiranje jer se parking ne naplaćuje. Rijeka plus je napravio analizu i definirao broj mjesta koji bi bilo moguće dobiti na javno prometnim površinama. Razmatrano je nekoliko lokacija za izgradnju garaže. Jedna od njih je u vlasništvu HT-a i oni su otklonili takvu mogućnosti. Jedna mogućnosti postoji u susjednom mjesnom odboru i tiče se realizacije projekta na bivšem terenu Instalatera i sudeći prema najavama izgledno je da će taj projekt brzo krenuti, barem prema najavama vlasnika terena gdje je predviđena velika garaža i stambeno-poslovni kompleks, međutim o tome konačnu odluku mora donijeti investitor.

Što se tiče urbanističkog plana uređenja on je donesen i stvorio je pretpostavke za razvoj takve garaže i kompleksa što bi podrazumijevalo i djelomičnu rekonstrukciju djela Ulice Petra Kobeka koja spaja ta dva MO-a.

Za izgradnju spomenute garaže razmatrane su još dvije lokacije, jedna je odbijena zbog nemogućnosti prometnog pristupa lokaciji i ostala je još jedna lokacija predložena od strane MO koju treba dodatno ispitat.

Što se tiče priprema za izgradnju kvartovskih garaža, puno se već napravilo za izgradnju garaža na Krimeji i Podpinjolu i one su već u fazi da polako idu prema ishođenju posebnih uvjeta, a nakon toga slijedi ishodovanje dozvola.  Za izgradnju tih garaža dio sredstava je osiguran od proje kompleksa Zapadna Žabica.

Što se tiče prostora klesarije, gradonačelnik je istaknuo kako je u ovom trenutku gotovo nemoguće preselit tu djelatnost KD Kozala jer bi to utjecalo na troškove i na vrijeme isporuke njihove djelatnosti.

Mičić Badurina je tražila pisani odgovor

5. Iva Rinčić (Nezavisna) je imala pitanje vezano uz oglašavanje na autobusima Autotroleja. Kako je navela prije dvije godine je postavila vijećničko pitanje o novom natječaju oglašavanja na vozilima Autotroleja te je odgovoreno da je najjeftinija ponuda bila od tvrtke Info medija group koja je ponudila 750.000,00 kuna za godinu dana i to je trajalo od 1. srpnja 2022. godine.

To je, kako navodi Rinčić, došlo na inicijativu od strane tvrtke Urbano oglašavanje koja je prethodno prije toga imala desetogodišnju suradnju s Autotrolejom i u odgovoru je od strane gradonačelnika zauzet stav da prema tadašnjim propisima više ne vrijedi odredba o pravu prvenstva Urbanog oglašavanja, da postupak unutarnje revizije javnog natječaja nije proveden te se može zaključiti da Autotroleju nije načinjena šteta. 2024. nešto je drugačije. Tvrtka Urbano oglašavanje nakon toga je zatražila svoja prava na sudu te je sud potvrdio da je tužitelj, Urbano oglašavanje imao svojstva nositelja prava prvenstva zakupa te da je  Autotrolej sklopio ugovor s drugom zajednicom te time povrijedio njihova prava. Prema mojim saznanjima, kaže Rinčić, trenutno se vodi odvojeni postupak naknade štete zbog povrede prava te je pitala gradonačelnika komentar te situacije.

Također je navela kako na web stranici Moja Rijeka u lipnju 2024. godine Grad Rijeka odgovara da je KD Autotrolej u prošloj godini od oglašavanja na autobusima ostvario prihod od oko 20.500,00 eura. Vijećnicu Rinčić je zanimalo Je li mimo javnog natječaja napravljena nekakva drugačija pogodba, je li Autorolej zbog toga oštećen, slijedi li naknada štete za povredu prava prvenstva te hoće li se trebati platiti eventualna šteta.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se ne bavi operativno onime što uprava Autotroleja čini jer oni raspisuju natječaje sukladno zakonskim odredbama. Rekao je kako mu se čini da je tu konkretno pitanje vanjskog oglašavanja na autobusima  za što su provedeni natječaji i odabrane tvrtke koje su bile najpovoljnije, te kako Autotrolej od te djelatnosti uprihođuje dodatna sredstva. Objasnio je kako novi autobusi ukoliko su nabavljeni europskim sredstvima ne mogu biti korišteni za reklamiranje i kako je vjerojatno tu neki disbalans prihoda, u broju autobusa koji se koriste.

Tvrtka koja misli da je oštećena može pootražiti pravnu pomoć ispred sudova, te kako on ne može utjecati na njihovu odluku, te da obje strane u postupku sigurno imaju svoje viđenje stvari.

Gradonačelnik je dodao kako trenutno vanjsko oglašavanje na autobusima funkcionira temeljen natječaja koji je proveden te kako on jedino može potaknuti upravu Autotroleja da radi sukladno zakonima što je i do sada bio slučaj.

Iva Rinčić je zamolila pisani odgovor.

6. Petra Karanikić (SDP) je postavila pitanje kakva se prometna rješenja u užem centru grada očekuju kada radovi u Adamićevoj ulici budu gotovi kao i radovi na novom autobusnom kolodvoru te kada on krene s radom.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je svjestan činjenice da se u centru grada kao i susjednim gradovima i općinama provode veliki građevinski zahvati i projekti. Rekao je kako je Rijeka trenutno najveće hrvatsko gradilište bilo da se radi o investicijama gradskih komunalnih poduzeća, državnih komunalnih poduzeće ili onoga što se čini u suradnji s nacionalnom vlašću. Dodao je kako  je svjestan činjenice da radovi utječu na svakodnevnicu građana i da traju nešto duže od predviđenog  te je i ovom prilikom zamolio građane za strpljenje.

Rekao je da vjeruje da će radovi u centru grada biti završeni u prvom kvartalu iduće godine te kako je ovog tjedna asfaltiran potez od Indexa do Kapucinske crkve čime su tamo radovi okončani.

Što se tiče Adamićeve ulice, gradonačelnik je rekao kako na potezu od Trga Žabica do Scarpine ulice odnosno do Palazzo Modella traju intenzivni radovi, kako je praktički završeno bušenje koje je odrađeno u gotovo cijelom tom potezu i sada slijede radovi na kućnim priključcima, radovi na oborinskoj odvodnji i radovi koje financiraju Hrvatske ceste zajedno s Gradom Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija.

Što se tiče budućeg prometnog rješenja, realizacijom kompleksa Zapadne Žabice i Adamićeve ulice stvorit će se pretpostavke za to da Adamićeva ulica u potpunosti bude prepuštena javnom gradskom prijevozu, a da Riva bude dvosmjerna kao što je danas. Gradonačelnik je istaknuo kako misli da to prometno dobro funkcionira, kako je trenutno jedina mana nemogućnost pješačke komunikacije. U perspektivi se planira da Trg Žabica bude uređen i da uglavnom bude pješački trg.

Rekao je i kako se radi studija o spajanju produžetka ulice Riva na cestu D403 i prostor oko Metropolisa te kada ona bude gotova da je dogovor da financiranje te izgradnje preuzme nadležno Ministarstvo odnosno Hrvatske ceste i ostat će još 850 metara ceste koja bi trebala biti izgrađena nakon ishodovanja potrebnih dozvola. To će potrajati određeno vrijeme, međutim kako će nakon toga Rijeka dobiti prsten oko grada i mogućnost komunikacije s dva ulaza sa zaobilaznice.

7. Štefica Jagić Rađa (HDZ) imala je pitanje vezano uz rad Autotroleja. Kako je navela početkom godine je uveden reducirani vozni red što je dovelo do nezadovoljstva korisnika, puno se govorilo i o dovođenju stranih vozača što bi donekle smanjilo problem, a od 1. lipnja je snižena i cijena mjesečnih karata koja je još uvijek u promjeni. Zanimalo ju je kakva je sad situacija u Autotroleju što se tiče vozača, voznih redova i razmišlja li se o snižavanju cijena godišnjih pretplatnih karata za umirovljenike i starije od 65 godina kao i o uvođenju besplatnog javnog prijevoza za sve umirovljenike.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se situacija od tada značajno poboljšala te kako Autotrolej od 28. listopada pojačava vozni red na gradskim linijama 1, 2, 4, 5 i 8, odnosno uvodi se dodatnih 64 polaska što omogućuje trenutno situacija s brojem vozača, odnosno dolazak novih vozača uz manji broj vozača na bolovanjima i uz uredno korištenje godišnjih odmora. Linija broj 1 povećat će se sa 19 polazaka, linija broj 2 sa 6 polazaka, linija broj 4 sa 20 polazaka, linija broj 5 sa 8 polazaka i linija broj 8 sa 11 polazaka. U realizaciju ovog novog voznog reda uključit će se dodatnih 6 vozača a Autotrolej trenutno raspolaže s 250 vozača i s obzirom na ondašnje povećanje materijalnih prava vozača došlo je do interesa za zapošljavanje

Gradonačelnik je dodao i kako se za sada vozni redovi prigradskih linija neće mijenjati i još jednom je zahvalio građanima na strpljenju i razumijevanju te dodao kako se cijena mjesečnih karata za sada neće mijenjati.

Što se tiče besplatnih karata, u prijedlogu proračuna za iduću godinu predviđena je mjera da svi srednjoškolci imaju besplatne karte neovisno o prebivalištu i za to je u proračunu biti predviđeno oko 500.000,00 eura.

Cijena karte za starije sugrađane se za sada neće mijenjati, ali kako će pratit situaciju i sukladno tome reagirati. Gradonačelnik je dodao i kako se godišnja karta za umirovljenike može platiti i u ratama što iznosi oko 8 eura mjesečno za što misli kako je primjereno s obzirom na cijene u nekim drugim gradovima.

Štefica Jagić Rađa je odgovorila da povećanje broja polazaka neće riješiti problem te kako je nedostatak vozača je dugoročan problem koji u budućnosti treba spriječiti, a kako je godišnja karta za umirovljenike ipak veliki izdatak za njih. Zatražila je i pisani odgovor.

8. Vedran Vivoda (AM) je podsjetio kako su na 10. sjednici Gradskog vijeća u lipnju 2022. godine usvajanjem rebalansa proračuna osigurana sredstva za izradu studije priuštivog stanovanja. Danas studija nije završena niti dostavljena vijećnicima. Dok Rijeka gubi stanovništvo, a cijene nekretnina i najma rapidno rastu, građani posebno mladi i mlade obitelji sve teže pronalaze priuštivi smještaj. Vijećnika Vivodu zanimalo je zašto studija još nije završena i kada će biti dostavljena vijećnicima.

Gradonačelnik Marko Filipović odgovorio je kako se pitanje priuštivog stanovanja aktualizira na svim razinama vlasti. Rekao je kako je nedavno predstavljena i nacionalna strategija priuštivog stanovanja te je podsjetio  kako je inicijativa 4 gradonačelnika najveća 4 hrvatska grada inicirala to pitanje, formirala radne skupine u kojima sudjeluju i djelatnici iz Grada Rijeke te kako je svjestan da se to pitanje ne može riješiti samo na lokalnoj razini.

Objasnio je kako je u suradnji sa Sveučilištem provedena anketa među mladima koja će uskoro biti prezentirana i gradskim vijećnicima.

Iz te analize se vide zanimljivi podaci, a temeljem toga se pristupili izmjeni odluke o upravljanju stanovima na prošloj sjednici Gradskog vijeća gdje se izuzela mogućnost da naši najmoprimci kupuju stanove i osigurali smo u rebalansu proračuna oko 300.000,00 eura za uređenje prvih 6 stanova koji će biti dani u dugoročni najam prema postojećim listama.

Gradonačelnik je istaknuo i činjenicu da se tijekom ljeta, promijenila i etalonska cijena kvadratnog metra u sklopu POS-a, kako je zbog ogromne razlike u cijeni kvadrata natječaj morao biti poništen, ali i kako je ravnatelj POS-a dobio nalog da tijekom ove godine ponovo raspiše natječaj za 30 POS stanova.

Dodao je i kako se nada se da će i mjere porezne politike utjecati na to da jedan broj stanova prijeđe iz kratkoročnog u dugoročni najam i time poveća ponudu, a time smanji i cijenu.

Vedran Vivoda je rekao kako je gradonačelnik pokazao nesposobnost u donošenju jednog važnog dokumenta koji je trebao biti temelj za rješavanje stambene krize koja je počela pogađati grad prije dvije godine.

9. Maša Magzan (Nezavisna) je rekla kako govori u ime poduzetnika i obrtnika iz centra grada čije je poslovanje otežano zbog radova koji se provode. Rekla je kako gradonačelnik stalno poziva građane na strpljenje, pa ga upitala gdje je njemu razumijevanje za ugroženo poslovanje obrtnika i poduzetnika koji su kolateralne žrtve lošeg upravljanja gradom.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako se sastao s predstavnicima obrtnika i poduzetnika i kako su razgovarali o dodatnim  mjerama koje se sukladno zakonskim regulativama mogu poduzeti. Što se tiče konkretne pomoći koja je pružena obrtnicima i poduzetnicima čije je poslovanje ugroženo radovima, gradonačelnik je podsjetio kako je njegovom odlukom smanjena zakupnina za 256 zakupaca u centru grada, a kako je odlukom uprave Rijeka Plusa smanjena i najamnina svim zakupcima na Centralnog gradskoj tržnici čime im se olakšalo poslovanje u ovom periodu. Dotaknuo se i po njemu sporne promjene Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora na nacionalnoj razini koji će nažalost utjecati na odluke donesene na lokalnoj razini. Sadašnjim zakonom je predviđena mogućnost smanjenja zakupa do 50%, a Sabor je izglasao da smanjenje može biti do 30%.

Gradonačelnik je dodao kako je Grad učinio što je mogao, te kako će sutra poduzetnicima i obrtnicima prezentirati mjere koje im sukladno zakonskoj regulativi stoje na raspolaganju.

Maša Magzan je odogorila kako postoji litav niz obrznika i poduzetnicima koji posluju u privatnim prostorima i koji također trpe iste posljedice. Zanimalo ju je kako Grad i jednima i drugima konkretno može pomoći te je zatražila pisani odgovor.

10. Marin Račić (Nezavisni/Centar) je postavio pitanje o radu uređaja za mjerenje buke na kontejnerskom terminalu Brajdica. Prema njegovim informacijama tu uređaji su postavljeni međutim trebali bi biti u funkciji samo dva mjeseca pa ga je zanimalo je li to istina i ukoliko jest, koja je uopće njihova funkcija, ako neće stalno raditi.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su senzori za mjerenje buke postavljeni i kako će svi biti upoznati s rezultatima kada mjerenje bude završeno.

Detaljnije će odgovoriti u pisanom odgovoru.

11. Adrijano Rogić (HDZ) je gradonačelniku postavio pitanje smatra li da se javni natječaji koje provodi Grad Rijeka ili poduzeća u vlasništvu Grada Rijeke provode na kvalitetan i transparentan način. Konkretno ha je zanimalo na primjeru tržnice te je upitao je li donesena odluka o odabiru zakupca Paviljona 1 na Centralnoj tržnici.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je svim vijećnicima u nekoliko navrata prezentirano ono što su UO za komunalni sustav i Rijeka plus radili na projektu revitalizacije tržnica.

Nakon niza natječaja na kojima nije bilo interesa za nastavak ovakvog korištenja paviljona pokušalo  se pronaći novo rješenje vodeći se sličnim primjerima gradova na Mediteranu, te se nakon donošenja potrebnih odluka na Gradskom vijeću natječaj i pokrenuo. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo što su se na natječaj prijavila tri zainteresirana gospodarska subjekta, te kako je početna cijena po kvadratu bila oko 8 eura, a izlicitirano je za 392 kvadrata 16 eura po kvadratu što je cijena veća od početne i kako se nada da će zakupac zadovoljiti svim onim propozicijama natječaja, ali i da će u viziji realizirati i da to tržnica ostane žila kucavica našeg grada. Gradonačelnik je rekao da vjeruje da će kada projekt bude završen svi biti zadovoljni.

Adrijano Roglić je iznio nezadovoljstvo načinom na koji se provode javni natječaji koji su po njegovom mišljenju nedefinirani, traženi uvjeti su nelogični, dokumentacija o nabavi je bez konretnog prijedloga ugovora te je rekao kako takav pristup javnoj nabavi dovodi do nedefiniranih obveza između Grada s jedne strane i ponuditelja zakupca s druge strane. Zamolio je pisani odgovor.

12. Danijelu Bradamante (SDP) su zanimala trenutna ulaganja koja se događaju na Bazenima Kantrida kao i buduća ulaganja u sportsku infrastrukturu Grada Rijeke.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je ovih dana započela zamjena balona na bazenu za skokove u vodu na Bazenima Kantrida koji koristi veliki broj klubova – Klub za skokove u vodu Primorje, Klub sinkroniziranog plivanja Primorje Aqua Maris, Plivački klub Nevera, Plivački klub Kantrida, Klub daljinskog plivanja Primorje, Vaterpolo klub Primorje EB, Ronilački klub Nevera, Ronilački klub Ocean , Triatlon klub Rival te Triatlon klub Triton. Riječ je o investiciji vrijednoj nešto manje od 200.000,00 eura, a zamjenom balona sportaši će dobiti još bolje uvjete za treniranje.

Što se tiče ostalih predviđenih ulaganja u ovoj godini, pred realizacijom su dva padel terena pored Boćališta na Vežici, a uskoro bi trebalo biti završeno i postavljanje umjetne trava na igralištu na starom Zametu. Do kraja godine u prijedlogu rebalansa proračuna bit će predviđena i sredstva da se nadstrešnica iznad centrale tribine na Kantridi zamijeni kako bi se spriječilo njeno daljnje propadanje.

13. Valter Štefan (HDZ) je imao pitanje vezano uz radove na vodovodnoj infrastrukturi u Ulici Dinka Šimunovića, od kućnog broja 1 do 9. Rekao je da su građani tog djela ulice pisali direktoru KD ViK-a jer im je nejasno zašto se u tom djelu ulice ne izvode radovi.

Alen Miličević iz KD ViK-a je odgovorio kako ulica Dinka Šimunovića nije izuzeta iz radova, međutim kako se radovi trenutno ne izvode dok se ne napravi spojni dio na čemu se trenutno radi. Objasnio je da da se trenutno izvode radovi  u gornjim dijelovima te ulice, cijeli donji dio ulice bi ostao bez pristupa, te kako će se potrebni radovi odraditi kad se za to steknu uvjeti.

Valter Štefan je odgovorio kao su stanari prije mjesec dana poslali upit na koji nisu dobili odgovor. I molio je pisani odgovor.

14. Davor Štimac (Nezavisni) imao je pitanje vezano uz čistoću Grada. Objasnio je kako je ranije postavio pitanje vezano uz deratizaciju zbog štakora koji su se pojavili na nekim mjestima, kako je tražio da se mjere deratizacije dodatno provedu. Kako mu je odgovoreno da će se to napraviti, ali da to po njegovom mišljenju nije učinjeno. Također je imao primjedbu na čistoću grada, posebive za zapadni dio, te ga je zanimalo postoje li vozila sa šmrkovima kojima se peru ulice. Dotaknuo se i situacije na plaži Kantrida rekavši kako je ovog ljeta svlačionica za osobe s invaliditetom bila puna šljunka te kako se u nju nije moglo ući. Zanimalo ga je kontrolira li Grad izvršavaju li svi oni koji bi trebali svoje obveze.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio da što se tiče plaža, o tome brigu vodi UO za komunalni sustav i promet, te kako su djelatnici puno na terenu i kako se tijekom ljetne sezone kada je opterećenje plaža najveće, promptno reagiralo na probleme.

Što se tiče deratizacije gradonačelnik je pojasnio kako je to jednim djelom nemoguće odraditi dok se radovi izvode jer bi se u protivnom ugrozilo zdravlje radnika.

Što se tiče ugovora i kontrole ugovora, gradonačelnik je kazao kako ugovore i izvršenje istih kontrolira UO za komunalni sustav i promet. Rekao je kako ni on osobno nije u potpunosti zadovoljan čistoćom grada i da je svjestan i nezadovoljstva građana, ali kako vjeruje da će se situacija promijeniti na bolje kada se u sve mjesne odbore uvede sustav individualiziranom prikupljanja otpada jer da se u mjesnim odborima u kojima je taj sustav već uveden, nakon određenog vremena prilagodne građana, situacija po tom pitanju popravila.

15. Ivana Prica Matijaš (SDP) je postavila pitanje na kojim će lokacijama ove godine biti postavljene adventske kućice.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je proveden javni natječaj za tri potencijalne lokacije, od čega je za Trg Riječke rezolucije iskazan interes dva gospodarska subjekta i odabran je jedan za provođenje aktivnosti vezanih uz Advent. Za ostaje dvije lokacije, nažalost nije bilo interesa i za te dvije lokacije će se uskoro ponoviti natječaj.

U proračunu za ovu godinu bit će pojačana sredstva za adventsku dekoraciju, a Turistička zajednica grada Rijeke je, odlukom Gradskog vijeća, preuzela osmišljavanje programa na Trsatskoj gradini. Također, lučka uprava je odobrila da na Adamićevom gatu postave kućice tako da vjerujem da je pred nama bogat adventski program koji će u Rijeku privući i turiste, a da će i Riječani biti zadovoljni.

16. Marijan Šegota (Most) je istaknuo kako u zadnje vrijeme na Korzu ima sve veći broj prosjaka. Istaknuo je kako je problem u tome što se ne radi o građanima Rijeke pa čak niti hrvatskim državljanima. Postoji otvorena sumnja da su to kako je rekao, uvezeni ljudi, članovi neke kriminalne organizacije, žrtve trgovine ljudi ili droge. Ne znaju jezik i mijenjaju vizuru grada. Samom svojom pojavom osim što čine kazneno djelo rade i jaz među građanima, a samim time su naši građani slabijem imovinskog stanja kolateralne žrtve jer oni na pristojan način pristupaju i traže pomoć, primjerice prodajom određenih časopisa. Zanimalo ga je što Grad misli poduzeti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio da do njega nisu stigle takve informacije, ali je pozvao vijećnika Šegotu da ukoliko on ima takva saznanja, da ih prijavi policiji. Gradonačelnik je dodao i kako komunalni ili prometni redari nemaju ovlasti nikoga legitimirati, tako da su u tom smislu ovlasti Grada ograničene.

17. Robert Salečić (Unija Kvarnera) je rekao kako je gradonačelnik Obersnel u svom posljednjem mandatu, kada je trenutni gradonačelnik bio njegov zamjenik, obećao da će se na ulazu u grad staviti dvojezične ploče Fiume/Rijeka. Zanimalo ga je zašto to još nije napravljeno, misli li se postaviti te ploče i kada?

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako je o postavljanju tih ploča bilo razgovora s predstavnicima Talijanske unije međutim kako je sve zapelo na dobivanju suglasnost Hrvatskih cesta ili autocesta oko samog postavljanja tih ploča. Dodao je i kako je postignut dogovor s Talijanskom unijom da se novi vrtić koji se trenutno gradi nazove Fiume iskazujući na taj način multikulturalan i multietnički identitet našeg grada.

Robert Salečić je tražio pisani odgovor.

18. Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) imao je pitanje vezano uz neadekvatno stanje asfalta na parkiralištu Školjić. Istaknuo je kako je ono puno rupa, te pitao može li Rijeka plus išta po tom pitanju napraviti budući da građani i dalje plaćaju punu cijenu parkinga.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako će taj problem biti riješen u najskorijem roku.

19. Ana Trošelj (PGS) je rekla kako MO Grad Trsat od 2016. godine kontinuirano od Grada traži pomoć u pogledu proširenja javne rasvjete u Parku heroja. 2016. godine je izrađen projekt koji je financiran u sklopu komunalnih prioriteta, ali se u izvedbu nikada nije krenulo jer je procijenjena vrijednost realizacije projekta tada iznosila oko 715.000,00 kuna što je tada ocjenjeno kao preveliki iznos. Trošelj je zanimalo planiraju li se sredstva za realizaciju tog projekta u 2025. godini.

Pročelnica UO za komunalni sustav i promet Maja Malnar je objasnila kako se 2016. godine od ovog projekta odustalo zbog nemogućnosti realizacije kroz komunalne prioritete, a MO Grad Trsat kasnije to više nije predlagao. Budući da je od tada prošlo već neko izvjesno vrijeme, projektnu dokumentaciju bi trebalo nivelirati da se dobije realnija procjena troškova, te kako će se to nastojati napraviti kroz komunalne prioritete kako bi se u narednom razdoblju sredstva za taj projekt mogla planirati u proračunu.

20. Nikola Ivaniš (PGS) je prenio nezadovoljstvo članova vijeća MO Školjić koji su nezadovoljni stanjem na parkiralištu Školjić za koje kažu da je neadekvatno održavano te je pitao gradonačelnika što se može učiniti po tom pitanju.

Gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako problem biti riješen na zadovoljstvo svih korisnika tog parkirališta.

21. Petar Petrinić (SDP) je postavio pitanje vezano uz potencijalno otvorenje dječjeg vrtića na području sveučilišnog Kampusa na Trsatu. Zanimalo ga je kada se može očekivati otvaranje, je li bilo kakvih problema prilikom realizacije tog projekta te što roditelji mogu očekivati.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan odgovorila je kako su radovi na novom dječjem vrtiću Kapljica na Kampusu u tijeku te kako će se sljedeći tjedan potpisati sporazum između Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke. Istaknula je zadovoljstvo što će studenti predškolskog odgoja i obrazovanja imati priliku na licu mjesta vidjeti kako se odvija odgojno-obrazovni proces te kako je to prvi projekte takve vrste u Hrvatskoj. Rekla je da bi radovi na dovršenju vrtića trebali biti gotovi do kraja siječnja iduće godine te je zahvalila rektorici Sveučilišta Snježani Prijić-Samaržija i prodekanici Senki Mačešić na suradnji.

Dodala je kako je u planu i proširenje vrtića Oblačić, nadogradnja vrtića Galeb te dovršetak vrtića Fiume koji bi trebao biti dovršen u prvoj polovici 2025. godine