Vijećnica Tea Mičić Badurina (PGS) upitala je kada će se izvršiti sveobuhvatna sanacija Pehlinske ulice, i to dijela od trgovačkog centra Plodine pa sve do okretišta gradskih autobusnih linija 7 i 7a.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako je svjestan lošeg stanja cijele Pehlinske ulice. Kazao je kako ima više razloga što se sanacija nije mogla izvršiti ranije. Ponajprije, jako je dugo trajala izgradnja ceste od Rujevice do Viškova, prema Centralnoj zoni za gospodarenje otpadom – iako je Grad Rijeka izvršio svoju obvezu kako je i bilo planirano, radovi su se produljili na županijskom dijelu prometnice i ona je tek protekle godine u cijelosti puštena u promet. U tim okolnostima bilo je nemoguće krenuti u opsežniju rekonstrukciju Pehlinske ulice,  s obzirom na to da je to bila jedina cesta koja je omogućavala dolazak velikog broja građana prema Rijeci i prema Pehlinu i Viškovu. Također, kroz trup te prometnice trebala bi proći i glavna kanalizacijska cijev koja će Viškovo povezati sa Centralnim uređajem za pročišćivanje otpadnih voda u Rijeci. Očekuje se, s obzirom na to da je natječaj za izgradnju kanalizacijske mreže raspisan, da će se u narednih dva mjeseca potpisati ugovor s izvođačima radova i krenuti u izgradnju glavne kanalizacijske cijevi, a nakon toga bit će obveza investitora da sanira prekope, odnosno cijelu cestu.

Nezavisni vijećnik Marinko Koljanin ocijenio je kako nitko ne može biti zadovoljan suradnjom Grada Rijeke i države te suradnjom, Grada Rijeke i  Primorsko-goranske županije. Istaknuo je kako, dok se u posljednje tri, četiri godine nešto promijenilo nabolje u suradnji Grada i države, i dalje se nastavlja nedopustivo loša suradnja Rijeke i Županije.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako se radi o vrlo slojevitoj priči. Napomenuo je kako odnos s državom varira – centralna vlast je dugo vremena zaobilazila projekte u Rijeci ili ih realizirala nakon što su dogovoreni i ugovoreni u mandatu Vlade na čelu s premijerom Ivicom Račanom.
„Vlada Andreja Plenkovića ima puno više razumijevanja za ulaganje u objekte i infrastrukturu. Dva su razloga – s jedne strane, percepcija činjenice da je i Rijeka sastavni dio Hrvatske o kojoj mora brinuti i Vlada, a s druge strane tome je doprinio i ulazak u Europsku uniju. Ulaskom u EU otvorili su se brojni programi za financiranje projekta i svima je u interesu da se novci potroše u financijskom razdoblju u kojem su odobreni“, kazao je gradonačelnik Obersnel, istaknuvši kako je realiziran niz infrastrukturnih objekta na području Rijeke. Gradonačelnik je istaknuo kako, koji god bio razlog za to, smatra da tako i treba biti, budući da Rijeka s okolicom uplaćuje u državni proračun puno veće iznose skupljene kroz poreze od ostalih područja u Hrvatskoj.

Osvrnuvši se na odnose s Primorsko-goranskom županijom, gradonačelnik je ocijenio kako odnosi nisu generalno loši. No, istaknuo je činjenicu da unatoč tome kako se najveći dio županijskog proračuna puni iz poreza koji plaćaju građani Rijeke, Primorsko-goranska županija u investicijskom ciklusu kad su građeni sportski objekti i Astronomski-centar Rijeka i sada, kada je investicijski ciklus posvećen ulaganjima prvenstveno u objekte kulture, nije pružila adekvatnu potporu Gradu Rijeci u investicijama u objekte koji su u interesu za cijelo područje PGŽ-a.  Nismo imali podršku županije u investicijskom ciklusu kada su rađeni svi sportski objekti jer ih županija nije poduprla s kunom. Ista se priča ponovila kroz ovaj investicijski ciklus ulaganja u objekte kulture. Svi objekti koji su izgrađeni ili se trenutno grade, nemaju financijsku podršku županije. Morat ćete pitati župana ili neke od kolega vijećnika koji sjede i u gradskom vijeću i u Skupštini PGŽ zašto je to tako. Logično je da Županija ulaže u Županijske ustanove poput Doma zdravlja, kao što je logično da ulaže i u srednje škole u Rijeci, kojima je osnivač, ali nije logično da ne ulaže u sportske i kulturne objekte koji su od šireg interesa, ne samo za Rijeku nego cijelu županiju.

Koljanin je replicirao kako župan Komadina ponovno ide u kampanju za novi mandat i zato želi upozoriti građane na činjenicu da županija nije uložila niti jednu kunu u objekte kulture i sporta. Po njemu, apsolutni krivac je ovdje Županija, jer ona je trebala u ulagati u Grad a ne Grad u Županiju.

Aleksandar Bulog (SDP) je naveo kako je Rijeka dugi niz godina na samom vrhu, kad je riječ o uvođenju i financiranju nadstandarda, u smislu pomaganja socijalno ugroženim osobama. Nedavno je potpisan i ugovor sa ustanovama koje provode programe socijalne skrbi, pa je zamolio gradonačelnika da Vijeću da više informacija o kojim programima je riječ, štp se financira i zašto se financira iz proračuna Grada Rijeke.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako Grad Rijeka, od osnutka 1993.g. veliku pažnju posvećuje socijalnoj problematici svojih sugrađana. „Od 1997. uspostavili smo među prvima sustav socijalne skrbi i donijeli Odluku o socijalnoj skrbi, najsistematičniju u Hrvatskoj, barem što se tiče broja ljudi i pomoći koju primaju i od tada se taj sustav svako toliko proširuje. Prateći smjernice EU prvi smo u Hrvatskoj uveli oblik borbe protiv energetskog siromaštva. Za one koji su socijalno ugroženi i ne mogu si priuštiti osnovne kućanske uređaje uveli smo Poklon bon za nabavku električnih aparata, poput perilice rublja, štednjaka ili sličnih kućanskih aparata. Godišnje se za programe nadstandarda izdvoji između 25 i 30 milijuna, a tu su još i sredstva za ustanove i udruge koje provode programe. Pred neki dan, nakon provedenog natječaja  potpisali smo s Crvenim križem i ustanovama koje se bave socijalnom skrbi ugovore za nešto više od 5 milijuna kuna. Uskoro će biti završen natječaj i za udruge koje se bave programima socijalne skrbi. Ti su programi jedinstveni ili su pak rijetki u RH. Vrijednost tih programa se kreće oko 3 milijuna kuna. Dakle, izdvajamo oko 8 milijuna za ustanove i udruge koje provode razne oblike programa socijalne skrbi, uz ostala izdvajanja poput onih za smještaj beskućnika. U protekle četiri godine izdojili  smo preko 47 milijuna kuna za programe poput besplatnog savjetovališta za prehranu dojenčadi, savjetovališta za trudnice, Pučku kuhinju, financiranje hospicija, financiranje mobilnih timova palijativne skrbi, financiranje dva prihvatilišta za beskućnike, jednog koji provodi Franjevački svjetovni red Trsat „Ruže sv. Franje“, a drugog koji provodi Udruga „Oaza“, zatim za rad sa ovisnicima. Uspjeli smo osigurati bolju i veću socijalnu i zdravstvenu skrb od one razine koja je zagarantirana kroz državnu politiku socijalne skrbi“.

Vijećnik Bulog je odgovorio kako smatra da je riječ o izuzetno važnom segmentu po kojem je Rijeka prepoznata u RH pa bi stoga želio pisani odgovor jer smatra kako je Rijeka primjer, kako je u ovako teškim vremenima pandemije i gospodarske krize koju je izazvala, uspjela održati i nadograđivati ovakav nadstandard.

Josip Kukuljan (Nezavisni) je kazao kako bi se Rijeka trebala zvati prijestolnica socijalne pomoći. Naveo je kako Carinski inspektori utvrdili su da je u tankovima autobusa Autotroleja tijekom 2015. godine, kada je na čelu tog komunalnog društva bio Željko Smojver, čak 755 tisuća litara biodizela izmiješano s eurodizelom, čime je učinjen trošarinski prekršaj. Inspektori Carinskog ureda Rijeka naplatili su Autotroleju čak dva i pol milijuna kuna zbog trošarinskog prekršaja počinjenog tijekom 2015. godine, odnosno zbog miješanja biodizela i dizelskog goriva. Naveo je i primjer nabavke sasvim običnih suncobrana na glavnoj riječkoj tržnici, koje je Rijeka plus platio više od četiri tisuće kuna po komadu, što je istraživala i policija. Pitao je gradonačelnika je li poduzeo nešto protiv direktora Autotroleja i Rijeka plusa zbog toga.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je vijećniku Kukuljanu odgovorio da, kao što mu je poznato, u svim istražnim postupcima sudjeluje policija, koja ukoliko ima elemenata kaznenog djela, nalaze prosljeđuje Državnom odvjetništvu. S obzirom na to da se od 2015. godine, na ovamo nije proveo nikakav postupak, to znači da priča ne stoji pa nema nikakvog razloga da on nešto poduzme. „O miješanju goriva s bio dizelom mogao bih pisati romane“, kazao je gradonačelnik jer je upravo Država pokrenula poticanje proizvodnje bio dizela i njegovo korištenje, pa je onda odustala. „Točno je da je Autotrolej 2015. g. koristio određene količine bio dizela. Točno je da je Autotrolej tada platio kaznu, i u tome ne vidim ništa problematično“. A što se prijestolnice socijalne pomoći tiče izrazio je nadu da će doživjeti vidjeti model u kojem nitko neće plaćati niti jednu uslugu, ali bi to onda značilo da će morati živjeti još par stotina godina.“

Sandro Vizler (PGS) je kazao kako je u obilasku terena saznao za problem stanovnika Sušačke drage, odnosno ulice Tijani gdje se učestalo događa puknuće vodovodnih cijevi, a građani, osim što su bez vode dok traje popravak, nakon svakog popravka moraju ispuštati ogromne količine vode kako bi isprali  cijevi što stvara određeni trošak. Stanari su se putem mjesnog odbora obraćali KD VIK-u i odjelu za komunalni sustav, ali nisu dobili zadovoljavajući odgovor. Zanima ga hoće li se uskoro pristupiti nekom sveobuhvatnom rješenju tog problema.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je vijećniku Vizleru pojasnio da je riječ o terenu koje se nalazi na klizištu, u što se mogao uvjeriti i sam da je prilikom posjeta Sušačkoj dragi obišao lokalno groblje, jer se tamo jasno može vidjeti da se taj prostor nalazi na klizištu budući da su neki od grobova ili grobnice pomaknuti i nakošeni više od metra.“ Teško će se taj problem riješiti jer je područje takve geološke strukture koja je podložna pomicanju tla što uzrokuje pucanje vodovodne mreže. Pokušat ću doznati postoji li možda i neki drugi tehnički problem koji bi to izazivao. Do tada će se morati prilagođavati situaciji na terenu i popravljati vodovodna mreža.

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako se prije desetak dana moglo iz medija doznati da je potpisan ugovor za izgradnju infrastrukture poduzetničke zone Bodulovo. Zanima ju kada se možemo očekivati otvaranje te zone  i što će ona nuditi poduzetnicima.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je naziv poduzetnička zona, kada govorimo o Bodulovo preoptimističan. Radi se o površini od 30-tak tisuća m² i to je ujedno jedino područje koje omogućilo stvaranje uvjeta za poduzetničku zonu u Rijeci. „Ne mogu, a da ne spomenem nepravdu koja nam je učinjena  90-ih godina u kontekstu prekrajanja granica jedinica lokalne samouprave i činjenice da je ono što se danas zove industrijska zona Bakar postala zona u području Grada Bakra iako je njena izgradnja, najvećim dijelom u prvoj fazi izgradnje, od dovođenja ceste i željeznice, izgradnje infrastrukture, stvaranja platoa, financirana iz izdvajanja stanovnika grada Rijeke. To je činjenica koja me muči zbog nepravde i dan danas i za koju znam da ju je nemoguće više riješiti. U gradu Rijeci smo pokušavali kroz različite zahvate razvijati poduzetničku infrastrukturu. Još 1993./94. prvi smo razvili poduzetnički inkubator na Rujevici. Nakon toga smo ga proširili u zoni bivše tvornice Torpedo, gdje smo ponajviše davali priliku poduzetnicima koji se bave IT tehnologijom, dizajnom i slično. Nakon toga smo prvi osnovali i Start-up, koji unaprjeđujemo i dalje. U međuvremenu smo iz EU fondova dobili novce za Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo. Ugovorili smo još jedan projekt Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT na području bivše Hartere. Radi se o poduzetničkom centru koji će razvijati IT tehnologiju, a taj je projekt vrijedan 37 milijuna kuna od čega je najveći dio također iz EU fondova, kao što je to bilo i za Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo. Nismo htjeli odustati od Bodulova za koji smo u pripremu i otkup zemljišta, uključujući stabilizaciju i sanaciju Škurinjskog potoka do sada uložili 8 milijuna. Uspjeli smo dobiti 55 % sufinanciranih sredstava za projekt vrijedan 11 milijuna kuna koji obuhvaća izgradnju cesta sa pripadajućom infrastrukturom za 11 parcela površine od 1000 do 9000 m², za koje očekujemo da će biti veliki interes riječkih poduzetnika. Ne možemo očekivati neke spektakularne pomake, niti velike tvrtke jer za to nema mogućnosti, ali u svakom slučaju je velik broj poduzetnika iskazao svoj interes za tu zonu“.

Hrvoje Burić (Nezavisna lista Bura (BURA) kazao je gradonačelniku da ne bude tužan jer ga župan jako voli i tužan je što ste nije ponovno kandidirao. Rekao je da je vozeći se Jadranskom magistralom vidio zanimljivu fotografiju koju je morao fotografirati, a riječ je o dva tanka na kojima piše Energo, gradonačelnikovom strateškom projektu gdje se potrošilo 120 milijuna kuna. Pitao je čemu služe ova dva tanka. „Čemu to služi ako se godinama se ne upotrebljavaju“, pitao je Burić i ostavio gradonačelniku sliku tankova kako bi znao o čemu se radi.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio Buriću kako zna gdje su ti tankovi jer je bio tamo kad su se i postavljali. Kazao je kako Burić ima bolji odnos sa županom pa ga može pitati zašto je Županija raspisala koncesiju za izgradnju plinske mreže koju bi trebao izgraditi Energo. „Trebalo je  objediniti područje koje je prije toga imao drugi koncesionar koji nije napravio ništa. Energo d.o.o. ima koncesiju na svim područjima Primorsko-goranske županije nad kojima je koncesija raspisana, Grad Rijeka, priobalje i otok Krk. Energo je tada procijenio kako je uz tom trenutku ekonomski neisplativo raditi plinovod za mali broj korisnika pa su napravljeni spremnici koji koriste građani Kraljevice. Sada smo dobili LNG terminal, a vrijednost spremnika i njihova budućnost interesira mnoge investitore koji u njima vide dobar posao“.

Vijećnik Burić je replicirao kako je jedan tank za punjenje propana, a drugi za punjenje butana. „To vam se zove miješalište i vi ste to kupili da biste distribuirali miješani plin za samo 91-og korisnika u Kraljevici, dok svi ostali koristimo prirodni plin. Toliko o vašoj strategiji“, rekao je Burić.

Petra Karanikić (SDP) je kazala kako je u medijima rečeno kako je sada, u skladu s popuštanjem mjera vezanih uz pandemiju moguće rezervirati termine u objektima Rijeka sporta. Zanima ju je li moguće rezervirati sve objekte ili samo neke od njih i na koji način se ta rezervacija može ostvariti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je riječ o širokoj mreži sportskih objekata, od kojih smo dio izgradili prije desetak godina, uz one koje smo izgradili ranije. „Svi objekti su čitavo vrijeme dok su bili otvoreni, jednim dijelom kapaciteta bili na raspolaganju građanima za rekreativne svrhe. Najviše se koristio bazen, uz minimalnu naknadu, iako su sportski objekti najvećim dijelom namijenjeni korisnicima javnih potreba u sportu – klubovima. Pokušali smo naći balans između potreba građana za rekreacijom i klubova za treniranje. Objekti su zbog pandemije jedno vrijeme zatvoreni, pa onda kad je počelo popuštanje, bili otvoreni samo za sportaše prve i druge kategorije, a sada je uslijedilo popuštanje mjera i od 15. veljače ponovno se mogu koristiti objekti u rekreativne potrebe. S obzirom na ponovni porast broja zaraženih, situacija nije baš zadovoljavajuća i što će se događati ubuduće nitko ne zna. Za sada se objekti mogu koristiti, a termin se može zatražiti preko Rijeka sporta, a kakve će mjere i hoće li ih Stožer donijeti ne znamo“.

Damir Popov (HDZ) je postavio pitanje ceste između bezimene ulice i ulice Ive Lole Ribara, kao spoja preko Brašćina i Kozale koja se gradi već godinama i klasičan je primjer inertnosti i nesposobnosti. Zato što nije izgrađena, prekinuta je najkraća veza pa su građani prisiljeni ići dužnim putem, dok izgrađeni dio ceste već prekriva trava. U dva je navrata postavljao to pitanje u ovom sazivu pa ga zanima koja je prava istina zbog čega ova cesta nije izgrađena.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se slaže s vijećnikom Popovom u dijelu u kojem tvrdi da je cesta primjer nefunkcioniranja i nemara, ali ne gradske vlasti nego pravnog sustava RH. „Već dvije godine vodimo spor za 24 metra² koja su ostala neriješena, da bi se ta cesta mogla izgraditi. Hrvatski pravni sustav dozvoljava sve moguće smicalice koje odvjetnici vlasnika obilato koriste da bi onemogućili ulaz u posjed tih 28 metara. Inače je riječ o kući koja je izgrađena nelegalno na trasi buduće ceste, a dio zbog kojeg problemi nastaju izgrađen je u dijelu ceste, bez građevinske dozvole. Usporedo se vodi spor za legalizaciju kojim se osporava nesumnjivi javni interes. U međuvremenu je pokrenut zahtjev za izuzećem sudskih vještaka, pa je pokrenut zahtjev za izuzećem Županije koja je podnijela i vodi zahtjev za izuzećem, a sad čekam da se pojavi zahtjev za izuzećem nadležnog Ministarstva. To je primjer na koji način pojedinac može osporiti nesumnjivi javni interesi. Razumijem da se svatko može boriti za svoje vlasništvo, ali pravni sustav mora funkcionirati tako da se kada je riječ o javnom interesu omogući ulaz u posjed, uz pravičnu naknadu. A nakon toga vlasnik može voditi spor protiv države ako misli da nije dobio pravičnu naknadu. Kod nas je moguće da je interes jedne osobe važniji od javnog interesa i to je primjer apsurda“.

Vijećnik Popov nije bio zadovoljan odgovorom i zatražio je odgovor u pisanom obliku.

Vedran Vivoda (AM) pitao je kada će se prometno regulirati i označiti Marohnićeva ulica te ulica Slavka Krautzeka blizu ulaza u Kampus. „Tamo se u međuvremenu otvorilo igralište za građane koje koriste mnogi i to je pohvalno. Nekada su išle dvije trake kroz ulicu Slavka Krautzeka, a sada je u ulici Slavka Krautzeka na tom mjestu jedna traka cijela zatvorena“. Zanima ga kada će se na toj traci označiti parking mjesta, i može li se tamo usporiti promet jer vozači često onuda brzo voze. Drži da bi bilo pametno da se stave usporivači brzine ispred pješačkog prelaza koji vodi na igralište. Što se Marohnićeve ulice tiče, smatra da i tamo treba staviti usporivače prometa, jer se ona nalazi između vrtića i osnovne škole. Tamošnji pješački prijelaz slabo je osvijetljen pa se zimi, kada je loša vidljivost može dogoditi tragedija. U međuvremenu se iznimno povećao broj automobila pa ga zanima kada će to doći na red da se obje prometnice bolje prometno reguliraju.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se radi o subtehničkom pitanju na koje ne može u ovom trenutku odgovoriti, pa će odgovoriti pisanim putem. Dodao je kako se nikada ne ide u definiranje parkirnih mjesta, ako to nije u međuvremenu usuglašeno s nadležnim Mjesnim  odborom. Ukoliko MO podržava taj prijedlog, a on trenutno ne zna, to će biti realizirano. Isto se odnosi i na Marohnićevu ulicu.

Vedran Vivoda je replicirao kako misli da je Mjesni odbor suglasan jer automobili već tamo duže vrijeme parkiraju.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – Stranka rada – Laburisti) je kazao kako je u medijima izneseno da je Grad Rijeka nedavno u sklopu EU projekta otvorio Centar za podršku beskućnicima, za ljude koji su bez krova nad glavom. Rečeno je da je Centar zamišljen kao mjesto za rad i edukaciju, što je ocijenio izuzetno pohvalnim. Zanima ga na koji način Grad Rijeka općenito riješio problem stalnog ili privremenog smještaja za beskućnike.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da kad se govori o beskućnicima treba imati na umu dvije stvari: vremenski ograničenu privremenu mjeru koje provode dva prihvatilišta, ono Udruge „Oaza“ i Franjevačkog svjetovnog reda Trsat „Ruže sv. Franje“ i oba financira Grad Rijeka. Dodao je kako jednim dijelom o beskućnicima brine još jedna vjerska organizacija u prostoru gdje mogu dobiti obrok ili provesti dan.

„Grad Rijeka već 20 godina provodi jedinstveni projekt u RH. Riječ je o  tzv. nužnom smještaju koji Grad ima na tri lokacije u kojima je smješteno 400 beskućnika, u 180 jedinica koje koriste. Ideja je bila da njihov smještaj bude privremen. Na žalost, u Hrvatskoj je briga o beskućnicima prepuštena lokalnoj samoupravi. Istovremeno, imamo 700 ljudi koji čekaju rješavanje stambenog pitanja putem gradske liste prioriteta, među kojima je i dio onih iz nužnog smještaja. Također, svjesni smo da je nužni smještaj u najvećem dijelu postao trajno rješenje za dio ljudi koji su unutra. Mi ih ne tjeramo van. Ima ih koji su tamo desetak godina i duže. Ulažemo koliko se može u održavanje objekata. Vrlo često ima i vandalizama. Godišnje za funkcioniranje sustava nužnog smještaja izdvajamo 1,3 milijuna kuna. Za Centar za podršku beskućnicima dobili smo sredstva iz EU socijalnog fonda. Riječ je o 1,5 milijuna kuna iz kojih smo uredili prostor u naselju gdje su smješteni beskućnici. U njemu ćemo pokušati naći odgovor na pitanje kako izaći iz kruga beskućništva, ali i kako još bolje naučiti raditi s njima jer će Centar poslužiti i za edukaciju stručnih suradnika koji s rade beskućnicima za socijalizaciju ljudi. Psihoterapija, edukacija, razgovori, sve što je potrebno da ih se uključi u normalan život“.

Duško Milovanović (SDP) na tragu pitanja prošle sjednice vezanog uz kvart kulture Benčić i uređenje T objekta. „Iz medija je razvidno da je gradonačelnik sa suradnicima bio u obilasku gradilišta i da su radovi uznapredovali. Laiku se može činiti da radovi traju dugo i da se ništa ne događa. Prilikom obilaska posebno je istaknuta problematika temeljenja zgrade. Zanima me kada će doći do otvorenja i da li ti dodatni radovi financijski otežava dovršenje zgrade“, kazao je Milovanović.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je do sada realizirano 20% radova. „To se na prvi pogled ne čini puno. Postavljena je teška skela koja je utvrdila vanjske zidove unutar kojih će biti izgrađena nova kuća. To je bila jedina mogućnost s obzirom na to da je prilikom radova utvrđeno loše stanje zgrade i problemi sa statikom temelja koji su bili nestabilni. Trebalo je u tlo temelja upuhati 400 različitih betonskih pilota koji su stabilizirali tlo na koje sada idu temelji. Nakon revizije projekta, kojim je predviđeno novo temeljenje, radovi su nastavljeni i bit će gotovi za otprilike godinu dana. Osim što ćemo knjižnicu koja će se prostirati na preko dobiti 5000 m², sačuvat će se vrijedna zgrada kao naslijeđe industrijske baštine. Na fasadu se vraćaju svi ukrasni elementi, a unutar kuće, slično kao i u MMSU, i Dječjoj kući, svi čelični stupovi nekadašnje konstrukcije sačuvani su i vraćaju se na njihova mjesta. Cijeli projekt košta oko 160 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova nešto više od 62 milijuna kuna, a ostalo iz gradskog proračuna. Naime, ovaj natječaj za EU sredstva predviđao je financiranje samo građevinskih radova, bez opreme. Pa će se preostali iznos za kompletno unutarnje opremanje knjižnice, od polica do IT opreme osigurati iz proračuna“.

Oskar Skerbec (IDS) je kazao kako je tijekom ovog saziva Vijeća postavljano pitanje i vođena rasprava vezana uz riječki krematorij. Zanima ga da li je u odnosu na to pitanje provedena kakva određena aktivnost kako bi Rijeka u dogledno vrijeme dobila i krematorij.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako i dalje mora priznati kako ekonomskog opravdanja za krematorij nema s obzirom na interes Riječana za takav način ukopa. „Premda se izgradnjom krematorija može očekivati pojačani interes za tu vrst ukopa. Izgradnja krematorija je s jedne strane dodatnu mogućnost Riječanima za odabir načina pokopa, ali i svojevrsno ulaganje u budućnost. Klasični ukop je s obzirom na ograničen prostor, veliko trošenje prostora. Kapaciteti centralnog gradskog groblja Drenova dostatni su za neki daljnjih 30-ak godina. Izgradnjom krematorija jedan dio ljudi mogao bi prihvatiti takav način ukopa. U Ljubljani gdje krematorij postoji preko 40 godina, kremira se oko 80% ljudi, što je što se tiče štednje prostora izuzetan podatak. Ovih dana objavit ćemo natječaj za izradu projektnog rješenja. Tim više što je prigodom uređenja centralnog groblja na Drenovi izgrađena zgrada koja je previđena na krematorij. Smatramo da se za iznos od 3-4 milijuna kuna krematorij može staviti u funkciju. Ove godine će biti gotov projekt koji će pokazati vrijednost potrebnog ulaganja, a odluku o tome hoće li se graditi o tome će odlučiti novo Gradsko vijeće“.

Sandra Krpan (SDP) kazala je kako je nedavno objavljen javni poziv kojim građani mogu predlagati Male komunalne akcije za 2022. godinu, odnosno projekte uređenja i održavanja komunalne infrastrukture na područjima riječkih mjesnih odbora. Riječ je o zanimljivom projektu u kojem građani mogu surađivati u raspoređivanju proračunskih sredstava pa  moli informaciju o tome kao i ostalim načinima raspoređivanja proračunskih sredstava u kojima građani mogu sudjelovati.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je posljednjih godina moderno pričati o participativnom financiranju. Takav način odlučivanja puno je jednostavnije provesti umanjim sredinama. „U Gradu Rijeci različite oblike participativnog financiranja imamo već godinama.  Male komunalne akcije provodimo od 2003./04.godine. riječ je o komunalnim akcijama za koje se dio komunalne naknade usmjerava na  izgradnju zidova, uređenje igrališta, asfaltiranje ceste, popravak stepenica, ugradnju ograde i sl. Počeli smo sa desetak milijuna, zadnjih godina povećali na 12 milijuna kuna. U 2022. godini za Male komunalne akcije planirano je preko 16 milijuna koji se po određenim kriterijima raspoređuju na MO. Prije su male komunalne akcije mogli prijavljivati samo mjesni odbori, dok zadnjih godina u tome mogu učestvovati i građani. Svaki pojedinac može poslati prijedlog. Oni se najprije analiziraju, u smislu je li to izvodivo da se napravi, je li riječ o površini u vlasništvu Grada Rijeke i sl. Nakon toga vijeća MO utvrđuju prioritete. Sada je raspisan natječaj za projekte u 2020, koji je  otvoren od 10. do 31. ožujka. Iskoristio je priliku da pozove građane, grupe građane i sve zainteresirane da sudjeluju u tom natječaju, odnosno da kažu što bi oni htjeli da se uredi u njihovom kvartu. Osim Malih komunalnih akcija Grad Rijeka provodi još tri modela participativnog budžetiranja. Jedan od njih je Riječki program lokalnog partnerstva koji omogućava da se prema prijedlozima samih građana proračunska sredstva koja godišnje iznose do 200.000 kn u okviru ovog modela budžetiranja rasporede na rješavanje njihovih potreba, što  potiče građane, udruge i vijeća mjesnih odbora na neposredno sudjelovanje u rješavanju izazova prisutnih u lokalnoj zajednici. Dodatnu vrijednost u ovom projektu ima poticanje vrijednosti doniranja i volontiranja. Također, Rijeka je 2011. godine pokrenula i Edukativnu proračunsku online igru Proračunajme, kao treći model participativnog budžetiranje. Sudionici igre, osim upoznavanja sa stavkama aktualnog proračuna, mogu birati projekte koje bi željeli realizirati, a koji se ne nalaze u postojećem proračunu. koji način. Ta igrica se analizira i uvijek je dio tih prijedloga uključen u planiranje proračuna“, kazao je gradonačelnik.