Aktualni sat 4. sjednice Gradskog vijeća

Vojko Braut (SDP) kazao je kako se u medijima vodi rasprava o kadrovskoj politici tvrtke Rijeka 2020. Zamolio je gradonačelnika da objasniti po kojem se ključu biraju kadrovi, kako se projekt EPK financira, provodi li se s prihvaćenim planom i da li netko nadzire provedbu tog projekta.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako političku scenu Hrvatske u zadnje vrijeme zahvaća „trampizam“ i baratanje alternativnim činjenicama, pa se tako zadnjih 15-dana zabavljamo lažima koje pojedinci iznose vezano uz tvrtku Rijeka 2020 i projekt EPK 2020. Podsjetio je  da se radi o međunarodnom projektu vrijednom 50 milijuna eura kojeg je procijenio i odabrao neovisni europski panel stručnjaka s područja kulture. Ljudi koji su radili na pripremi kandidature danas su angažirani u  tvrtki 2020 ili surađuju kao vanjski suradnici. Htjeli smo angažirati i druge stručnjake, no njihovi su zahtjevi bili previsoki, pa su oni angažman našli u Novom Sadu i Temišvaru, također prijestolnicama kulture Podsjetio je kako je Rijeka u pripremu kandidature utrošila tri puta manje sredstava od dubrovačke kandidature. Zabavljamo se s pričama o plaćama i honorarima. Apsolutna je laž da postoji problem i da se program provodi amaterski, diletantski ili nekako drugačije. Uostalom Europski panel koji je Rijeku odabrao ima obvezu nadziranja projekta i za sve što je do sada učinjeno dao je pozitivno mišljenje. Do sada je osigurano 20 milijuna eura iz europskih fondova za infrastrukturne projekte što Rijeku stavlja u sam vrh Hrvatske. Nitko ne spominje one manje projekte od nekoliko desetaka ili stotina tisuća eura koji su također realizirani. Formirali smo tvrtku kojom upravlja Upravno vijeće i druga tijela, odnosno Nadzorni odbor i Skupština. Zadaća Skupštine jest da bira Upravu, a obveza Uprave je da zapošljava kadrove i vodi kadrovsku politiku, u skladu s usvojenim planom. Dakle to je isključiva nadležnost direktora, odnosno uprave. Projekt EPK 2020. treba političku potporu i dobio ju je od strane Gradskog vijeća. Korištenje ovog projekta za politička prepucavanja je najveća opasnost za projekt. Radite to i dalje kazao je gradonačelnik, ali vam ja to sukladno svojim pravima, neću dozvoliti. Promislite koliko vašim činjenjem, u fazi kada se pregovara o sponzorskim ugovorima od pola do milijun eura, nanosite štete ovom projektu. Previše smo uložili do sada da bismo dopustili poigravanje s projektom.

Ana Trošelj (PGS) je govorila o tome kako se u posljednje vrijeme iz medija doznaje o problematičnoj naplati naknade za grobna mjesta u KD Kozala. Zamolila je gradonačelnika da pojasni o čemu se radi i ukoliko postoji problem može li ga se i kako riješiti.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako on u tome ne vidi problem. Zakonom o grobljima iz 1965. godine dana je mogućnost da se naknada za grobno mjesto određuje na određeno vrijeme. 1970.g. Općina Rijeka donijela je odluku da će ta naknada biti određena na 30 godina. Ukupno je potpisano oko 18000 ugovora. Prvi ugovori su istekli 2000. godine, nakon što su istekli, potpisani su novi ugovori na neodređeno, prema zakonu koji je u međuvremenu stupio na snagu i koji omogućuje sklapanje ugovora na neodređeno. Nakon 1998 se svi ugovori sklapaju na neodređeno. Od 2000 do danas sklopljeno je 8887 takvih ugovora za zakup grobnog mjesta, odnosno 77% takvih ugovora. Do 2029.g. preostalo je oko 6000 ugovora. Ne zna zašto je to pitanje sada potegnuto kada je riješeno dvije trećine tih ugovora. Ne vidi kako to riješiti danas nekom izmjenom, odnosno kako vratiti novac koji su korisnici plaćali sklapajući ugovore od 2000.g. do danas. Ako donesemo odluku da od danas ne naplaćujemo zakup, dovodimo u neravnopravni položaj sve one koji su uredno sklopili ugovore i platili naknadu.

Ivona Milinović (HDZ) je kazala kako je gradonačelnik krajem 2009.g. najavio da će se 2010.g. početi graditi autobusni kolodvor. Izgradnja još uvijek nije započela, a Grad je u pripremu uložio više od 45 milijuna kuna. Pitala je kada možemo očekivati svečano otvaranje novog autobusnog kolodvora te dodala kako se na žalost boji da će se za vrijeme dok Obersnel vodi mandat kolodvor otvarati svakog  1. aprila, jer je to dan kada se zbivaju šale.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da kada se govori o planovima, onda se govori s najboljom vjerom da će se to što se planira i ostvariti. Novci koji su uloženi nisu bačeni. Novi kolodvor  se planirao graditi sredstvima javno-privatnog partnerstva.  2008./09 .g. nastupila je kriza i bio je problem naći jeftini kapital i partnera i to je razlog zašto kolodvor  nije realiziran. U međuvremenu se radilo na prilagodbi dokumentacije i vodili razgovori o nastavku realizacije projekta. Tražimo partnere koju bi se obvezali na kupnju poslovno trgovačkih sadržaja i hotela, dok bi Grad s Rijeka plusom financirao izgradnju garaže i eventualno samog kolodvora. Dodao je kako je zbog obilja projekata, njegova motivacija prije svega usmjerena realizaciji EPK i čitavom nizu europskih projekata koji su pokrenuti. No s obzirom na to da je izjavio kako je ovo njegov zadnji mandati, neće ga završiti bez izgradnje kolodvora.

Petra Mandić (MOST) je kazala kako sva KD imaju problem s prezaduženošću i likvidnošću i krpaju proračune zbog nedostatka novca , te ujedno Grad Rijeka, KD Čistoća i Rijeka promet prodaju potraživanja. Pitala je prijeti li Gradu Rijeci scenarij Agrokora.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako vijećnici imaju 11 točaka dnevnog reda u kojima mogu raspravljati o ovoj temi. Ne vidi nikakva razlog za zabrinutost. Popriličan broj trgovačkih i komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave imaju problema s likvidnošću, što se rješava onime što zakon i međunarodni računovodstveni propisi dozvoljavaju. Sva komunalna društva poslovala su prema propisima te odradila i više od očekivanog, u smislu investicija vezanih za daljnje unapređenje kvalitete komunalnih usluga. Ponovio je da ne vidi tako crni scenarij o kojem govori vijećnica Mandić i ne vidi nikakvu sličnost s Agrokorom.


Zvonimir Peranić (MOST)
postavio je pitanje vezano uz odgovornost tvrtke Rijeka 2020 i pitao da li se zaista tamo stručno ili nestručno vodi posao. Navodio je podatke o ugovorima za koje tvrdi da su sumnjivi te komentirao plaću direktorice tvrtke  u iznosu 40.000 bruto. Postavio je  i pitanje odgovornosti vezano za obrazovanje. Mandat članova školskih odbora istekao je prije pola godine pa je pitao gradonačelnika jesu li novi odbori odabrani i ako jesu i po kojem ključu, a ako nisu odabrani, kada će ih i po kojem ključu će ih odabrati. Peranić je zatražio pisani odgovor.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako Školski odbori imaju 7 članova, od kojih Grad kao osnivač predlaže tri, što je apsurdno, no zakon predviđa tako. Imenovanje članova odbora je u nadležnosti gradonačelnika sukladno zakonu. Nije želio imenovati nove članove u fazi kada su bili raspisani izbori jer bi to bilo suprotno zakonskim rješenjima. Želio je sačekati imenovanje Odbora za imenovanaj i razrješenja Gradskog vijeća da vidi do koje mjere će biti ispoštovana uobičajena praksa između većine ili manjine prilikom imenovanja članova odbora i upravo će se takvim kriterijima voditi. Dodao je da je riječ po tri člana odbora predstavnika osnivača, naspram četiri koja imenuju drugi, odbori mogu raditi s kompetentnom većinom.

Andrej Brišćik (Akcija mladih) je kazao kako se prije dva dana moglo pročitati da Grad želi zaustaviti iseljavanje mladih kroz Program mladih. Kazao je kako je udio mladih 17%, dok je gradski prosjek 18,5% . Govorio je o mjerama socijalne pomoći koje program predviđa, za koje smatra da su nužne ali nedostatne. Mladi se i dalje iseljavaju. Mladima je potreban posao jer je to jedina mjera. Pitao je što je s pravim mjerama. Kada će povećati poticaje za poduzetništvo. Povukao je usporedbu s Bjelovarom gdje je poduzetnicima ukinuta komunalna naknada te kazao kako bi Rijeka trebala besplatno ponuditi prazne gradske poslove, odnosno dati ih bez komunalne naknade.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je Brišćik izmanipulirao priču o Programu za mlade. Taj se program ne bavi problematikom iseljavanja već problematikom mladih ljudi s čitavom nizom mjera. Brišćik je svoj doprinos mogao dati kroz e-konzultacije koje su bile otvorene punih 30 dana. Sa strane vaše stranke Akcija mladih nije došao niti jedan komentar premda je očekivao da će upravo od njih biti zagušen primjedbama.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) postavio je pitanje vezano uz HNK Rijeka, odnosno najave predsjednika Miškovića o budućim promjenama vlasničkih odnosa. Pitao je da li Grad kao 30% suvlasnik ima informacija o tome te tražio Statut društva u gradskoj upravi ali ga nije dobio jer mu je rečeno da ga treba tražiti od HNK.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je odgovor da u gradskoj upravi ne postoji službeno ovjereni statut točan što je propust i tražili smo od kluba da ga čim prije dostavi ovjerenog. S obzirom na to da je on predsjednik skupštine kluba, kada bude konkretnih zahtjeva o tome  vijećnici će biti informirani. Za sada su to razgovori koje g. Mišković vodi bez tijela HNK Rijeka kao sportskog trgovačkog društva.

Hrvoje Burić (Nezavisni) je kazao kako vidi da je KD Čistoća potpisalo 18.11. 2016. faktoring ugovor kojim je prodalo 15 milijuna tražbina prema Gradu Rijeci. Riječ je o tražbint u 9 jednakih rata od 1,66, milijuna kuna te pitao koja je osnova potraživanja između Grada Rijeke i KD Čistoća te gdje se nalazi temeljni kapital Energa i Čistoće.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je temelj potraživanja činjenica da se plaća usluge održavanja, javnih površina, malih komunalnih akcija po mjesnim odborima i sl. Temeljni kapital Energa iznosi 220 milijuna kuna i nalazi u njegovoj imovini što se može vidjeti iz Izvješća i nalaza revizije.

Damir Popov (HDZ) je kazao kako je OŠ Fran Franković nedavno proslavila 30. obljetnicu postojanja i veliku obljetnicu rođenja Frana Frankovića rođenog 1849. godine koji je autor prve početnice. Na žalost na obilježavanju nije bio nitko iz Gradske uprave iako je bio pozvan. Škola ima 27 razredna odjela. 600 učenika i jedna od rijetkih u kojoj se nastava održava u dvije smjene i nemaju adekvatnu dvoranu. Pitao je da li je u planu i kada će se pokrenuti proširenje škole i što se poduzima da se izgradi adekvatna školska dvorana, koja bi osim potreba škole bila u funkciji društvenog života u MO Drenova. Popov smatra da bi se u proračunu trebala predvidjeti sredstva u sinergiji sa PGŽ i nadležnim ministarstvom.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako dnevno dobiva desetke poziva za sudjelovanje u obilježavanju raznih obljetnica. Cijeni obljetnicu škole i Frana Frankovića, ali očito zbog nekog razloga nije mogao doći. No njegov nedolazak ne umanjuje važnost obljetnice. Što se tiče proširenja škole, prije 4 godine postojao je program Vlade RH kojim se sufinancirala dogradnja školskih objekata. Grad Rijeka je tada predložio dogradnju škole Srdoči. Nažalost taj program je iz nekog razloga nestao. Tako da bi to što vijećnik Popov predlaže trebalo biti financirano sredstva proračuna što je trenutno nemoguće. Iduće godine možemo eventualno krenuti u projektnu pripremu za to. Škola je inače na listi za koju se sufinancira projekt energetske obnove, koji obuhvaća novu fasadu, krov i otvore na školi, odnosno prozore. Kako stvari stoje, za sada neće biti novaca za gradnju dvorane.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako je Grad Rijeka prvi od prošle školske godine omogućava Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost. U medijima je bilo govora o tome da je izvršena znanstvena evaluacija programa koja je pokazala odlične rezultate pa je  zamolio gradonačelnika da izvijesti o evaluaciji samog programa.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je evaluaciju proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta. Uspoređivala se razmišljanja i stavovi djece koju su pohađala Građanski odgoj i ona koja ga nisu pohađala. Utvrđen je značajan pomak u smislu prihvaćanja različitosti, tolerancije razmišljanja o funkciji grada i države. Gradonačelnik je kazao kako će evaluacija biti predstavljena javno, a na nju će biti pozvani i vijećnici. Bolje je da to predstave oni koji su provodili nego on. Pokrenut je postupak izrade udžbenika za 7 i 8 razred. Odrađene sve pripreme za nastavu građanskog odgoja u svim riječkim školama za one učenike koji to odabere kao izvannastavnu aktivnost.

Čedomir Salević (SDP) je kazao kako nakon uvedenog Građanskog odgoja i uspjeha koji je postigao vidimo da je predstavljen Riječki program lokalnog partnerstva koji krije velik potencijal zbog bogatstva korisnika. Pitao je na koji način se realizira Riječki program lokalnog partnerstva i na koga se odnosi.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako se Riječki program lokalnog partnerstva provodi više od 10 godina i namijenjen je svima . Njime se potiče volonterstvo i animiranje volontera među građanima s ciljem realizacije malih komunalnih akcija poput uređenja parkova, okoliša vrtića ili slične aktivnosti, Grad raspisuje natječaj, odabire projekte, uz preduvjet da je Grad vlasnik imovine. Za pojedine projekte izdvaja se oko 30000 kuna, a ostala sredstva osiguravaju samu učesnici, bilo financijski,  bilo svojim radom. Uređen je velik broj površina. Za ovaj model postoji velik interes u drugim gradovima. Nije riječ samo  o uređenju određenih površina već osvješćivanju potrebe da se građani svojim angažmanom uključe u ostvarivanje uvjeta za bolji život u gradu

Koraljko Pasarić (PGS) je postavio pitanje vezano uz Teatro Fenice. Taj je objekt zatvoren za javnost već više od deset godina. Pitao je postoji li mogućnost da ova kuća strave ima svoj happy end. Cijeli taj kvart je mučno stanje. Pitao je što je Grad napravio zadnjih par godina po tom pitanju.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je Grad Rijeka svjestan važnosti Teatra Fenice jer je riječ o prostoru koji je namijenjen za održavanje koncerata i predstava za što je i građen. Radi se o  najvećoj dvorani u Rijeci. Na žalost zgrada je u privatnim rukama. U procesu privatizacije Grad je Rijeka kinu predlagao prepuštanje vlasništva nad zgradom, a da Rijeka kino nastavi svoju djelatnost. Tada nije bilo razumijevanja od strane uprave. Privatizacija je u međuvremenu završena, a Rijeka kino je propalo. Izmijenili su se vlasnici, a sa današnjim vlasnikom su se vodili pregovori. Angažiran je sudski vještak koji je procijenio vrijednost zgrade na 6-7 milijuna eura. Teško da Grad može osigurati te novce. Niti jedan EU fond ne predviđa novce za kupovinu zgrade, premda je vlasnik imao namjeru u prikupiti novac iz tih fondova. Preduvjet je bio da vlasnik bude javni, a ne privatni sektor. Postoje neke šanse, da se načini nešto pozitivno, no one su tanke.  Nastoji se naći neko rješenje, ali se boji da će to biti teško ukoliko se ne otvore neke druge mogućnosti korištenja europskih fondova.

Tamara Martinčić (SDP) je kazala kako je trenutno u tijeku izgradnja DV na Vojaku i pitala da li će s njegovim otvaranjem biti dosta mjesta za svu djecu i hoće li se nastaviti s ulaganjem u povećanje kapaciteta u vrtićima.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako na žalost neće biti dovoljno mjesta jer je pritisak na gradske vrtiće izuzetno velik. Kada se prije pet godina krenulo u investicijski ciklus, bilo je 500 neupisane djece, nakon investicijskog ciklusa koji je rezultirao otvaranjem preko 600 mjesta, broj neupisane djece je i dalje preko 500. DV prepoznat kao najbolje i najjeftinije rješenje. Na to utječe i promjena u načinu rada, nestao je sustav baka servisa jer sada i žene rade do 65. g. Za iduću godinu predviđa se izrada dokumentacije za novi vrtić na Rastočinama, koji će se graditi na novoj lokaciji, bitno veći nego dosadašnji. Izgradnja tog vrtića ići će u realizaciju u 2019. g. Sa Talijanskom unijom dogovorena je izgradnja vrtića za djecu pripadnike talijanske nacionalne manjine, Obaveza Grad bila je osigurati zemljište, što je učinjeno i preuzeti plaćanje budućih djelatnika. Zemljište je spremno i ukoliko Talijanska unija nađe sredstva, može se početi s gradnjom. To bi oslobodilo kapacitete u drugim  vrtićima koji imaju talijanske grupe. Grad traži lokaciju za novi dječji vrtić negdje na području Srdoča ili Zameta

Josip Kukuljan (Nezavisni) je kazao kako će aktualizirati pitanje Milene Kraljević u vezi Energa, podsjetivši kako su početkom 2006. g. svi distributeri toplinske povećali cijenu. Državni inspektorat proveo je kontrolu i donio rješenje i obvezu vraćanja više naplaćenog iznosa 4,3 milijuna kuna, s rokom od 1 dana. Energo ne samo da nije vratio, već je platio 50 kazni teških 500 000 kuna. Pitao je hoće li Energo vratiti taj novac ili će doći do zastare jer je prošlo više od 10 godina.

Gradonačelnik Obersnel je kazao da ako je prošlo više od 10 godina, došlo do zastare. Energo je imao volju i namjeru i tražio je ključ na koji način će se izvršiti povrat. Nitko u državi sve ove godine nije mogao dati upute i način na koji bi se taj povrat sredstava izvršio.

Marinko Koljanin (Nezavisni) pitao je da li je sazrelo vrijeme da se nabavi dvadesetak mikrofona za vijećnicu te dodao kako ga interesira ima li mogućnost da se za stadion Rujevica napravi drugačiji izlaz i ulaz sa stadiona, koji trenutno nije adekvatno riješen. Postoji li rješenja prijevremene regulacije, odnosno privremenog kružnog toka.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako se dobava mikrofona za vijećnicu može napraviti, ali nije jeftina. U dosadašnjim mandatima takvog zahtjeva nije bilo. Svima je odgovaralo da govore sa govornice. Definirajte to s predsjednicima klubova pa možemo vidjeti koliko bi to koštalo.

Što se tiče stadiona, slaže se da postoji mogućnost privremene regulacije, ali je to u nadležnosti policije. S njima se nastoji dogovoriti privremeni režim regulacije za vrijeme utakmice.

Duško Milovanović (SDP) postavio je pitanje vezano za Park Pomerio i u kojoj je fazi navedeni projekt i kada se može očekivati završetak parka.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako se park radi na nekoliko razina zbog konfiguracija terena. Potrebno je izmjestiti trafostanicu koja će biti ukopana pod zemljom. Radovi su prema rokovima u granicama predviđenog. Postoji mali zaostatak vezan za kišovito razdoblje u 9. mjesecu. Ukoliko ne bude većih problema, radovi će biti gotovi u roku. Ako ne, onda u siječnju iduće godine.

Petra Karanikić (SDP) je pitala da se pojasni natječaj kojim će Grad stipendirati srednjoškolce i studente u ovoj školskoj godini

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako Rijeka od samog ustroja kao jedinca lokalne samouprave stipendira učenike i studente, prije svega po kriteriju izvrsnosti. Tih stipendija dodjeljuje se 100. Naknadno je uvedeno 20 stipendija po kriteriju socijalnog stanja i deset za deficitarna zanimanja koja se određuju ovisno stanju na tržištu, te deset za djecu iz Vukovara. Ove godine nešto je više slobodnih mjesta, pa se sada objavio natječaj za 40-ak novih stipendija, najviše po kriteriju izvrsnosti, te dvije za deficitarna zanimanja. Povjerenstvo će analizirati sve pristigle prijave i utvrditi rang listu

Veljko Balaban (Živi zid) je pitao zašto KD Autotrolej nema potpisan kolektivni ugovor i kada će biti potpisan.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako su pregovori u tijeku i nada se da će vrlo skoro biti postignut dogovor između sindikata i poslodavca. U međuvremenu se koriste odredbe ugovora o radu. Radnici nisu zakinuti.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – stranka rada) postavio je pitanje vezano uz Riječke tržnice, budući da je u srpnju 2017. Rijeka plus preuzeo tržnice. Najavljena je evaluacija trenutačnog stanja i donošenje daljnje odluke vezane za unaprjeđenje tržne djelatnosti. Pitao je  u  kojoj je to fazi i što se namjerava poduzeti.

Gradonačelnik Obersnel je kazao kako je dva mjeseca prekratko razdoblje da bi mogli govoriti o ozbiljnijoj evaluaciji, što će biti moguće tek nakon što se završi investicijski ciklus, do početka iduće godine. Ugovorena je nabavka 90 kioska koji će zamijeniti postojeće. Ugovorena je nabavka natkrivenih i pokretnih štandova koji se miču završetkom rada tržnice, nabavka novih suncobrana i betonskih štandova i natkrivanje štandova sa fiksnim tendama. Angažirani su sudski vještaci za procjenu zemljišta tržnice Zamet i Vežica. Ovisno o procjeni donijet će se odluka o kupnji tih objekata. Neke promjene moguće su tek od nove godine kada stigne nova oprema. Do tada u dogovoru sa zakupnicima napravit će se manje promjene u sustavu rada. Želja je grupirati mjesta koja se nakon prekida rada tržnice ukidaju kako bi se postigao kompromis sa željama stanara i željama zakupaca.