Maša Magzan (Nezavisni) postavila je pitanje vezano uz rad Škole za primijenjenu umjetnost koja preko 20 godina djeluje na dvije lokacije pa učenici šeću u ulici u kojoj se nalazi škola, od broja 2 do broja 75 kako bi slušali predmete. Matična škola na adresi Šetalište XIII divizije 75 u vlasništvu je Grada Rijeke koji ne dopušta proširenje kapaciteta na toj lokaciji. Vijećnica Magzan Pje kazala kako ima čitav niz članaka iz novina o tome kako je prvotno rješenje bilo da se Škola preseli u OŠ Pećine. Drugo rješenje koje je nudila Županija je da smjesti u improvizirano skladište 600 m² koje se prilagođavalo jednom dijelu nastave. To je 2006.g. bilo navedeno kao privremeno rješenje, a koliko je privremeno možete sami zaključiti. Najavljuje se rješenje u okviru slijedeće 4. g, koje se nije dogodilo. Nije se dogodilo niti preseljenje na područje Kampusa u prostor Akademije. Županija plaća najam za prostor Crvenom križu. Zanima ju kada i na koji način Županija i Grad misle sjesti i dogovoriti se da nađu način da riješe taj problem. Kazala je kako je gradonačelnik bio dio te priče još 2006. g. pa je upoznat s tim problemom.

Zamjenica Sandra Krpan je odgovorila kako to pitanje treba vijećnica Magzan uputiti Županijskoj skupštini s obzirom na to da je osnivač te škole Županija. Grad Rijeka brine za one ustanove kojima je  osnivač, a za tu bi školu trebalo pitati njena osnivača.

Vijećnica Magzan je kazala kako je očekivala takav odgovor, odnosno prebacivanje odgovornosti. Zgrada škole na adresi Šetalište XIII divizije 75 je gradski prostor. To je atraktivna pozicija i Grad ne dopušta da se ona prilagodi potrebama škole. Dogovor Županije i Grada je nužan da bi škola normalno funkcionirala.

Štefica Jagić Rađa (HDZ) ponovila je izlaganje sa zadnje sjednice Gradskog vijeća vezano uz dnevni boravak umirovljenika. Napravila je analizu između  gradova Osijeka i Rijeke. Kazala je kako Osijek ima 14 klubova a Rijeka 16. Od ukupnog broja Osijek ima 28, a Rijeka 32. Osijek ima tri dnevna boravka, a još je jedan u fazi otvaranja i za njihovo uređenje sredstva su povučena iz EU fondova. Osijek je prilagodio gradske prostore u prostore radionica zdrave prehrane, radionice prve pomoći, radionice analiziranja sastava tijela i sl. Postoji li mogućnost povlačenja sredstava i da li Grad Rijeka ima namjeru otvaranja i uređenja prostora sredstvima povučenim iz europskih socijalnih fondova. Predložila je otvaranje tzv. vrtića za starije osobe iz sredstava koja se također mogu povući iz EU socijalnih fondova.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je Rijeka rekorder po povlačenju sredstava iz EU fondova. Dio tih sredstava utrošen je i u socijalni program Grada Rijeke. Suradnja s maticom umirovljenika je višeslojna. Provodi se čitav niz programa u sjedištu matice u Kružnoj ulici  odnosno u 16 podružnica gdje umirovljenici provode svoje slobodno vrijeme. Pandemija je te aktivnosti negdje umanjila,  negdje i potpuno ukinula, ali samo privremeno. U tom kontekstu razmatramo mogućnosti prijave na EU fondove. Tu su mogućnosti sufinanciranja dosta velike. Grad Osijek je možda mogao povući dio sredstva, koje mi u tom trenutku nismo mogli, ali je zato u Rijeci umirovljenička populacija obuhvaćena čitavim nizom prava kroz Socijalni program. Pročelnica Mušković sudjeluje u aktivnostima u okviru mreže zdravih gradova i surađuje s drugim gradovima čija su iskustva dobro došla. Svaki grad sagledava mogućnosti na koji način pomoći, a to se odnosi i na Rijeku. Nastojimo učiniti sve sukladno mogućnostima proračuna. Provodimo razne programe. Od osiguravanje prehrane, besplatnih radionica, informatičkih tečajeva. Ovo shvaćam kao konstruktivnu kritiku i učinit ćemo sve da povučemo što više sredstava iz EU fondova.

Jagić Rađa je kazala kako je donekle zadovoljna odgovorom. Umirovljenici su prvi koji podmiruju sve troškove početkom mjeseca, trebali bismo provesti sve što možemo da se što više sredstava povuče iz EU socijalnih fondova.

Nikola Ivaniš (PGS) je govorio o predloženim izmjenama zakona koje se odnose na zdravstveni sustav. Mi smo vlasnici Psihijatrijske bolnice Lopača, jedine koja ne sudjeluje u raspodjeli centraliziranih sredstva jer je u vlasništvu Grada Rijeke, premda na to objektivno ima pravo. Zadnjih godina smo se  dopisivali sa svim ministrima s ciljem da ih uvjerimo da  i  Lopača uđe u raspodjelu decentraliziranih sredstava. Iako su zadnje izmjene zakona to omogućile, to se nije dogodilo. Usvoji li se novi prijedlog zakona Lopača će ostati niti na nebu ni na zemlji, pa je zato nužna promjena strukture vlasništva. Ivaniš smatra da bi Primorsko-goranska županija trebala preuzeti Lopaču kako bi ta ustanova mogla ući decentralizirana sredstva. Zanima ga jesmo li od Županije spremni zatražiti dogovor o urgentnom i hitnom rješenju Lopača. Ostale županijske ustanove povukle su znatni dio sredstva, samo mi ne.

Zamjenik Goran Palčevski je odgovorio kako se slaže sa stavom vijećnika Ivaniša, ali je za razgovor i dogovor potrebno dvoje. Od početka mandata, u proteklih pet mjeseci više puta se sa Županijom razgovaralo o tome. Gradskoj upravi reguliranje statusa Lopače jedan je od prioriteta koji treba riješiti do 2025.g. Palčevski smatra da bi decentralizirana sredstva trebala pripasti i Lopači.

Vijećnik Ivaniš je rekao da ono što će se dogoditi 2025 je predaleko i u međuvremenu će Lopača ostati niti na nebu ni na zemlji. Izmjene zakona ponovno predviđaju da lokalne zajednice ne mogu biti osnivači zdravstvenih ustanova. Samo ukoliko Lopača postane vlasništvo PGŽ onda će ući u decentralizirana sredstva. Grad Rijeka ima pravo zahtijevati to od PGŽ. Milijunski odnosi otišli u Lošinj, bolnicu na Rabu. Opatijsku talasoterapiju dok se bolnica  Lopača muči s opstankom.

Iva Rinčić  (Nezavisni) postavila je pitanje vezano uz radno vrijeme DV Rijeka. Trenutno radno vrijeme je od 6,30 do 17 sati, a roditelji moraju doći između 16 i 16, 30, odnosno moraju ranije izlaziti s posla da preuzmu dijete. Europska iskustva su takva da je radno vrijeme od 06.15 do 18,30. Pitala je što s roditeljima koji studiraju ili ne rade. Grad mora puno aktivnije razmišljati o tome. Mjere treba donijeti radi produženja radnog vremena pod centara.

Pročelnica Sanda Sušanj je kazala da Grad Rijeka nije taj koji definira radno vrijeme već to određuju Dječji vrtići u dogovoru s roditeljima. Svake godine se prilikom upisa propituje roditelje radno vrijeme koje se zatim prilagođava potrebama roditelja. U EU imamo drugačiju praksu. Kod nas je radno vrijeme onako kako je prema onome što su roditelji iskazali prilikom upisa. Svjesni smo problema roditelja koji su u potrazi za poslom ili studiraju. Nama su jasličke skupine najveći izazov. Početkom ove godine angažmanom zamjenice Krpan otvorile su se nove jasličke skupine. Kod djece vrtićkog uzrasta nemamo nikog na listama čekanja. U EU zemljama u fokusu nisu djeca jasličkog uzrasta. Eu standardi su za vrtićku dob 98%, a na razini jasličke dobi oko 30% . Mi smo vrlo blizu i jednom i drugom postotku. Rijeka je gusto naseljen grad, gradit ćemo nove vrtiće ali za njih, osim osiguravanja prostora za vrtić treba veliki vanjski prostor kojeg je teško naći u Rijeci. Temeljem zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju imamo obavezni obuhvat djece u godini prije polaska u školu, nama je preko 90 % riješeno, a ostalo je rješavanje problema djece jasličkog uzrasta.

Vijećnica Rinčić je kazala kako je njeno pitanje bilo vezano za radno vrijeme podcentara jer se roditelji  susreću s problemom radnog vremena.

Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je gradonačelnik često u istupima govorio o potrebi oživljavanja tržnice Brajda. S obzirom na to da se tržnica nalazi u prostoru koji je dio Art kvarta Benčić, zanima ju opcija preseljenja postava riječkog torpeda koji se trenutno nalazi na Žabici u neprikladnom i neprimjerenom skladišnom prostoru u prostor tržnice koji je nedovoljno iskorišten. Koji su planovi za Tržnicu Brajda, postoji li mogućnost da se torpedo preseli tamo i time zaokruži cjelina Art kvarta.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je Art kvart najveća investicija u kulturi u RH. Nova Knjižnica bit će  gotova sredinom iduće godine. Muzej je u Palači šećerane, Dječja kuća je otvorena i u funkciji. U idućoj godini bit će dovršeno uređenje jave površine kojim će se povezati sve zgrade što će dati novu dinamiku tom prostoru. Izlicitiran je i prostor bivše Viktorije, što pokazuje da za tu lokaciju postoji interes obrtnika. Radi se na uređenju kolodvora, a najavljena je  i investicija u Dom željezničara. Taj će kvart još više dobiti na atraktivnosti. Što se tržnice Brajda tiče, uložili smo preko milijun kuna u uređenje tog prostora izvana i unutra. Interes zakupaca nije baš najbolji. Rijeka plus brine o tržnici i raspisuje natječaje. Izložba torpeda bilježi određenu posjećenost. I u sadašnje postavu Muzeja grada Rijeke dio fundusa je odvojen za prezentaciju bogate industrijske baštine. Razgovori o otvaranju muzeja na toj lokaciji za sada nisu išli u tom pravcu jer pregovaramo s OPG-ima iz okolice za njihovo predstavljanje u tom objektu, a u razgovoru smo određenim korisnicima i organizatorima sajmova koji izlažu na Korzu, da se presele na Brajdu, čime bismo napravili simbolični korak da povežemo Korzo s art kvartom. Na sastanku s ministrom pomorstva i prometa i ravnateljem Lučke uprave Denisom Vukorepom, sazrela je ideja da se u sljedećoj godini osigurat dio sredstava te da se krene u obnovu lansirne rampe torpeda i tamo prezentira sve ono što je vezano uz povijest torpeda u Rijeci. Rješenje s Brajdom bi možda moglo biti, ali samo privremeno kada se stvore uvjeti za početak uređenja Žabice.

Davor Štimac (Nezavisni) je kazao kako će najveći problem Rijeke u narednim godinama biti pitanje novog centralnog pročišćivaća. Zanima ga tko će snositi odgovornost za dvojbene odluke o njegovom smještaju. Izgradnja kasni dvije godine, a cijena gradnje je utrostručena. Izbor lokacije je donesen na čudan način, zahtijeva kopanje čitave Rijeke do mjesta gdje je najniža točka u gradu. Pitanje je i temeljenja na tom mjestu, gdje smatra da će troškovi biti ogromni, a sam proces očigledno nije niti pokrenut. Rijeka je poznata po oborinama i kiša će uvelike utjecati na sastav voda i onemogućiti rad pročišćivaća. Strategija je usklađena s državnom, a lokacija ima službeni status poplavnog područja.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Grad vodi brigu o zbrinjavanju otpadnih voda. Sada je na toj lokaciji mehanički pročišćivać. Intencija projekta vrijednog 1,7 milijardi je smještaj novog pročišćivaća. Postupak je podijeljen u 5 lotova. Dva su ugovorena i odnose se za zapadni dio grada i područje Općine Viškovo, drugi lotovi su pred ugovaranjem. Imali smo 19 žalbi na postupke nabave, što je otežalo donošenje odluka. Prema ugovoru, do 2023.g. je previđeno trošenje tih sredstava. Vidjeli smo na primjeru Rumunjske da se rok može produžiti. Lokacija pročišćivaća određena je  Generalnim urbanističkim planom kojeg je donijelo Gradsko vijeće u ranijem sazivu. Za pročišćivać su stigle dvije ponude od talijanskih i kineskih tvrtki. U Hrvatskim vodama  kontroliraju te ponude. Ovisi hoće li biti žalbi. Ako ne bude, žalbi to bi sve bilo gotovo početkom iduće godine. Da li je lokacija najbolja odlučilo je Gradsko vijeće, a odredila studija koju je izradila struka. Rijeka prednjači po zbrinjavanju otpadnih voda. More u Rijeci visoke je kakvoće, svi oni projekti koje smo već ranije realizirali utječu na tu kvalitetu.

Štimac je replicirao da će tražiti pisani odgovor. Nije dobio odgovor na pitanje o rokovima koji ističu 2023.g., a drugo su cijene koje su tri puta veće oko 600 milijuna, što je po njemu enormno opterećenje koja će opteretiti proračun, a time i građane.

Vedran Vivoda (AM) je kazao kako je 2009. godine u sklopu projekta „Organizacija komunalne prevencije“ osnovano Vijećee za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijekea prevenciju kriminaliteta koje će raditi na povećanju sigurnosti, prevenciji štetnog ponašanja, smanjenju straha građana od kriminaliteta te podizanju ukupne kvalitete života na području grada Rijeke. Na žalost od 2017 g. nakon što je istekao mandat, nisu imenovani novi članovi pa se u Vijeću nalaze osobe poput Željka Kruneša koji se nalazi u zatvoru optuže za strašne zločine. Tu su i neki zaposlenici grada koji to više nisu poput Irene Miličević i Vojka Obersnela. Kada će to tijelo osnovati odnosno ponovno donijeti odluka o članovima tog tijela.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao da ako je mandat istekao, onda oni više nisu članovi tog Vijeća i na web stranicama to treba ispraviti. Slaže se da je Vijeće veoma bitno tijelo. U stalnom je  kontaktu sa MUP-om, vezano uz problematiku sigurnosti. Generalno Rijeka je siguran grad, a stopa kriminaliteta ne raste pa  ne vidi neku bojazan. To Vijeće činili predstavnici institucija. To treba promijeniti i to ćemo učiniti.

Vivoda je replicirao kako jesmo siguran grad, ali nam to Vijeće treba što prije jer ga čini više dionika iz županije grada i MUP-a.

Marin Račić (Nezavisni) je kazao kako je  dobio pritužbe građana o zatrpanim šahtama i slivnicima i lošem održavanju za vrijeme kiša bog čega se događaju poplave. Zna da su nadležnosti nad prometnicama podijeljene. Ne zna se tko je nadležan za sitne, a tko za krupne probleme. Zanima ga kakva je organizacija nadležnosti za stvari koje se preklapaju da bi građani imali točnu informaciju kome se obratiti.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako i  do njega dolaze pritužbe građana za dio vezan za čišćenje slivnika i šahti. Za same šahte i slivnike nadležan je KD ViK koji je dužan čistiti. Na prometnicama je to u nadležnost Rijeka prometa. Mora doći do optimizacije čišćenja. Ako građani vide da su šahte i slivnici začepljeni, mogu se javiti u Odjel za komunalni sustav ili komunalnim redarima odnosno uputiti upit kroz aplikaciju Gradsko oko. Optimizacija nadležnosti je moguća i bit će provedena

Marin Račić je pitao kad se to planira i koji su vremenski okviri. Odgovor je zatražio u pisanom obliku.

Nebojša Zelić (Možemo) pitao je li razmišlja li Grad da okrupni nabavu osnovnih škola. Raspitijući se po školama dobili su informaciju da škole autonomno vrše nabavu i da time rastu cijene hrane i opada kvaliteta namirnica. Predlaže da se nabava okrupni da bi se dobile jeftinije i kvalitetne namirnice te da se ponovno pokrene škola Zdrave prehrane i učini korak prema zelenoj javnoj nabavi.

Pročelnica Sanda Sušanj je kazala kako neke nabave jesu objedinjene na razini grada u Odjelu za javnu nabavu koji se pretežito bavi velikim investicijama i europskim fondovima. Prehrana nije objedinjena. Riječ je o izazovnom problemu jer je vezan uz ljudske resurse. Programe Zdrave prehrane smo s jedne strane pauzirali, jer zbog epidemije djelatnici zavoda za javno zdravstvo nisu mogli u škole. U suradnji s ravnateljima pokazalo se da su škole različito responzivne s obzirom na jelovnike koje je izradio Nastavni javni zavod. Borimo se također s mašinama koje po školama izdaju nezdravu hranu. Jučer najavljeni Zdravstveni odgoj podrazumijeva zdravu prehranu. Kako će to funkcionirati ne zna se. Imamo puno korisnika i puno javnih nabava i u raskoraku smo s onim što se može realizirati, ali vodimo brigu o prehrani naše djece. Imamo podatak da smo pretila nacija pa kad bi se postiglo to da se zdravo hranimo to bi bila win win situacija.

Iva Davorija (Možemo)  govorila je o programu produženog boravka. Iskustva su ukazala na  neuravnoteženost u provođenju programa, pa se u nekim školama djeca 3 i 4 razreda ne uključuju u program, a u drugim je prevelik boj djece u odnosu na ono što propisuje standard. Zanima ju hoće li se zapošljavati novi kadar kako bi se taj program provodio uravnoteženo.

Zamjenica Sandra Krpan je kazala kako smatra da se produženi boravak mora osigurati u svim školama. Pozvala je i Ministarstvo da se uključi u njegovo provođenje. Veliki gradovi imaju problema s time. U Rijeci zapošljavamo preko 80 djelatnika kojima plaćamo sva zakonska davanja. Bez pomoći države to neće moći, a znamo da roditelji imaju potrebu za produženim boravkom. Ti ljudi koji rade u produženom boravku moraju ući u riznicu i biti na plaći Ministarstva.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) postavio je pitanje vezano uz Torpedo lansirnu stanicu. Kazao je da je prethodno gradonačelnik dao odgovor da je proračunu za iduću godinu predviđen određeni iznos. Kazao je kako je emotivno vezan uz lansirnu rampu jer je tamo provodio programe potapljanja brodova. Zanima ha  je li napravljena studija što sa lansirnom rampom. Ona je po njemu najbitnija stvar što se tiče turizma u Rijeci, a nemamo niti putokaz gdje se nalazi. Po njemu tu se turistička zajednica nije pokazala. Salečić ima zamjerku da je Dječja kuća bila usred ljeta zatvorena. Turizam nam se slučajno dogodio, a nismo bili spremni jer je Dječja kuća bila mjesec i pol zatvorena.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako trebamo biti svjesni da se lansirna stanica torpeda nalazi na  pomorskom dobru kojim gospodari Lučka uprava, čija je to ujedno i obaveza održavanja. Svjesni smo važnosti torpeda za industrijsku povijest Rijeke. U razgovoru  s Lučkom upravo i Ministarstvom dobili smo obećanja da će se nešto poduzeti. Izrađena je studija sadašnjeg stanja. Studija kaže da je jeftinije srušiti objekt i napraviti njegovu repliku, nego obnoviti ono što je tamo u stanju kakvo je danas. Okvirni trošak i ono što je predviđeno po cijenama kad je rađena studija iznosi desetak milijuna kuna za rekonstrukciju koja podrazumijeva gradnju iznova jer je to jeftinije od same restauracije. Lansirna rampa, kada bi se u nju preselio i dio Muzeja grada Rijeke vezan za torpedo bio bi novi turistički adut na području Rijeke. Spremni smo odvojiti manji dio sredstava, što smo predvidjeli proračunom za iduću godinu  a Lučka uprava će planirati eći dio za samu obnovu.

Petra Karanikić (SDP) je govorila o natječaju za stipendije te zamolila zamjenicu Krpan da kaže detalje o programu stipendiranja u Gradu Rijeci.

Zamjenica Sandra Krpan je kazala kako je Grad Rijeka objavio natječaje za dodjelu stipendija darovitim učenicima i studentima, zatim studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe ustanova na području grada Rijeke te natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima prema socijalnim kriterijima. Natječajem za darovite učenike i studente u školskoj/akademskoj godini 2021./2022. dodijelit će se ukupno 47 novih stipendija, od čega 14 stipendija za darovite učenike 3. i 4. razreda srednjih škola i 33 stipendije za darovite studente. Temeljni kriterij za izbor korisnika stipendije je darovitost. Mjesečnom iznosu stipendije je 850,00 kuna za razdoblje od 9 mjeseci, za korisnike stipendije koji se školuju u Rijeci, dok je za korisnike stipendije koji se školuju izvan Rijeke mjesečni iznos 1.100,00 kuna za razdoblje od 9 mjeseci. Natječajem za dodjelu stipendija za učenike i studente prema socijalnim kriterijima u školskoj/akademskoj godini 2021./2021. dodijelit će se ukupno petnaest stipendija, od čega 11 stipendija za učenike srednjih škola i 4 stipendije za studente. Mjesečni iznos stipendije je 850,00 kuna i dodjeljuje se za 12 mjeseci školske/akademske godine. Natječajem za dodjelu stipendija studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe ustanova na području grada Rijeke u akademskoj godini 2021./2022. dodijelit će se šest novih stipendija za studente koji se obrazuju za sljedeća deficitarna logopedije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja rehabilitacije i socijalne pedagogije

Pozvala je buduće studente da se jave ako je netko upisao taj studij.  Mjesečni iznos stipendije je 1.100,00 kuna i dodjeljuje se za devet mjeseci akademske godine 2021./2022.

Željko Jovanović (SDP)  je pitao kako napreduju radovi na zgradi knjižnice. Kad se može očekivati dovršetak knjižnice i što će ona značiti za ljubitelje knjige u Rijeci.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je prije nekog vremena obišao gradilište. Radi se o objektu 6.000 m2 koji će biti najmodernija knjižnica u RH. Nakon dovršetka zgrade bit će potrebno određeno vrijeme da se knjige presele. Bit će to dom za nešto više od 100.000 knjiga i neće biti samo knjižnica u klasičnom obliku već će služiti kao dnevni boravak cijelog kvarta. Upravo se montiraju krovni stupovi. Izvode se radovi na fasadi. Unatoč problemima u građevinarstvu i povećanju cijena, sve ide prema dinamici, a pročelnik Šarar vodi brigu da to sve bude na vrijeme. Kada Knjižnica bude gotova oslobodit će se prostori Palazzo Modello i Filodrammatica, za koje se promišljaju novi sadržaji.

Petar Petrinić (SDP) je pitao kako napreduje realizacija jednog od najvećih projekata tvrtke ACI Gitone u vlasništvu tvrtke ACI i tvrtke Lürssen u Porto Barošu. Zanima ga kakvo je trenutno stane projekta kada se očekuje početak izgradnje i kada dovršetak te kada će se moći uživati u novoj vizuri Rijeke.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako će izgradnja marine promijeniti lice grada i vratiti ga moru što je trajna odrednica, ne samo ove gradske vlasti već je to bio dio svih političkih izbornih programa. Iskoristio je priliku pri posjetu Bremenu kada je sa rektoricom Prijić Samaržija sudjelovao na na sastanku mreže Mladih Sveučilišta za Budućnost Euro pe da posjeti sjedište Lürssen grupe  gdje su se susreli Peterom Lürssenom, suvlasnikom i generalnim direktorom kompanije koji im je tom prilikom naglasio spremnost da tvrtka ispoštuje sve rokove za koje su se obvezali zajedno s ACI-jem. Imaju vrlo jasan rok za ishođenje lokacijske dozvole. Oni su spremni sve potrebne dokumente ishoditi i prije roka. Gospodin Petrinić imenovan je direktorom tvrtke. Izrađuje se i prometna studija koja će imati širi utjecaj na tržnicu i područje tog mjesnog odbora. Tvrtka je kupila i određeni dio nekretnina neposredno vezan uz područje koncesije. Rok koji je iskomuniciran je da početkom 2025.g. prve jahte budu vezane na pontonima u porto Barošu. Predviđeno je i širenje na sadašnji putnički dio luke od Bunkera do Terminala gdje Lučka uprava već provodi neke slične aktivnosti već sada. Pozdravlja i te napore. Radi se o 360 milijuna investicija i namjera je nositelja koncesije da to bude najbolja marina na Mediteranu

Danijela Bradamante (SDP) je kazala kako je  gradonačelnik najavio pojačana ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Pitala je što je s projektom nogometno igralište Robert Komen, kako napreduje zamjena umjetne trave kojeg Grad zajedno sa Županijom dogovorio. Kada će se to provesti.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako je potpisano pismo namjere i temeljem njega Sporazum o osiguranju milijun  kuna za zamjenu trave. Sporazum je potpisan 30. srpnja. Nismo mogli pristupiti promjeni travnjaka jer bi to utjecalo na nogometno sezonu, a iznos je bio predviđen rebalansom koji će biti na jednoj od sjednica. U dogovoru sa Županijom taj će iznos biti planiran u idućoj godini i bit će povećan za još jedna milijun kuna za sanaciju drugih terena. U prijedlogu proračuna je 2 milijuna kuna naših sredstava za obnovu nogometnog igrališta Robert Komen. Svjesni smo problematike korištenja stadiona na području grada Rijeke i  u ovom mandatu sva igrališta trebaju doći na red za obnovu u suradnji s PGŽ.

Vijećnica Bradamante je replicirala da će to dakle biti krajem natjecateljske sezone 2022.

Kristijan Čarapić (SDP) je kazao kako je proteklih nekoliko dana na portalima bila objavljivana slika  divljih životinja koje se sve češće pojavljuju u gradu. Situacija je eskalirala kada su kod Tower centra divlje svinje prešle cestu, a idući su objavljene  grozne snimke da ih je pregazio vlak. Zanima ga kakav je stav Grada Rijeke po toj problematici i što točno Grad može poduzeti po toj problematici

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako su na žalost te životinje uspješno prešle cestu ali ne i prugu. Ono što mi možemo poduzeti je malo. Slična situacija u gradovima u okruženju Kraljevici, Općinama Jelenju, Čavle i drugima jer je čovjek ušao u područja gdje su nekad životinje obitavale. Zakon o lovu u tom kontekstu zabranjuje djelovanje lovcima 300 m od zadnje kuće, a u brdsko planinskom području 200 m pa su lovcima vezane ruke. Vidjet ćemo što će šumarski fakultet poduzeti. Nije riječ samo o izlovu životinja nego potrebi organizacije hranilišta. Ne kažem da će to ići brzo. Komunalni redari zajedno s Veterinarskom stanicom su reagirali i uklonili lešine, a HŽ je snosio dio troškova.

Tajana Masovčić  (IDS) je postavila pitanje vezano uz vršnjačko nasilje koje u epidemijskom okruženju intenziviralo i u ciber prostoru. Zanima je jesu li ravnatelji i nastavnici educirani za prevenciju i što Grad Rijeka čini da bi se to nasilje preveniralo i reduciralo.

Zamjenica sandra Krpan je kazala kako i u vrijeme pandemije i nastave online nasilje našlo svoj put putem društvenih mreža. Digitalizacija donosi dobre ali i loše stvari. Kroz program Građanskog odgoja obrađuje se problem vršnjačkog nasilja. Odjel za zdravstvo financira programe koji se bave vršnjačkim nasiljem. Sve programe provode stručni suradnici, s ciljem preveniranja rizičnih ponašanja srednjoškolaca. O nasilju se mora govoriti i djeca moraju imati onog kojem se mogu obratiti. Apelirala je na roditelje da kontroliraju što djeca rade na društvenim mrežama, jer se dobar dio nasilja putem društvenih mreža događa van škole. Dodala je kako tu treba dobra povezanost roditelja i škola.

Ivana Prica (SDP) je govorila o raspravi u Saboru vezanoj uz menstrualno siromaštvo što je postalo svakodnevnica. Istraživanje udruge Pariter je pokazalo d 4% žena koristi čarape, 9% žena nema sredstva za kupnju, a 30% mora štedjeti za kupnju higijenskih uložaka. Grad Rijeka doskočio je tom  problemu pa će u riječke osnovne škole uvesti podjelu higijenskih uložaka.

Zamjenica Sandra Krpan je kazala kako je nakon press konferencije i najave tog projekta to izazvalo velik interes javnosti, gdje mediji naglašavaju kako Rijeka opet prednjači. Menstrualno siromaštvo postoji i šokirana je izvješćem udruge Pariter. Zato smo u proračunu za iduću godinu  200.000 kuna za podjelu higijenskih uložaka u gradskim OŠ te je ujedno pozvala i druge osnivače da to učine. Važno je tražiti da država smanji PODV na higijenske uloške sa 25 na 5 %. Na intenciju zamjenička Palčevskog radi se na uvođenju projekta Zdravstvenog odgoja kako bi naši mladi ljudi imali zdrav odnos  prema svom tijelu i zdravstvenom obrazovanju.

Josip Ostrogović (HDZ) je komentirao uvođenje podjele higijenskih uložaka kazavši kako bi volio da se ova akcija proširi i na socijalne osjetljive građane. Postavio je pitanje koje je želio potkrijepiti fotografijama vezanim uz Most hrvatskih branitelja gdje se nalazi spomenik s imenima poginulih sugrađana i klupica. Na podu je drugačiji asfalt, ali to ne sprječava vozače da s autima dođu do samog spomenika. Ostavljaju se i romobil, a građani sjede na klupi i psi dolaze na spomenik. Zanima ga je li gradonačelnik upoznat  s time i jesu li prometni i komunalni redari izdali koju kaznu za to. Pitao je je li moguće postaviti stupiće da se taj dio spomenika izdvoji od ostalog dijela parkirališta. Tražio je pisani odgovor.

Gradonačelnik Marko Filipović je kazao kako Most hrvatskih branitelja nije tamo slučajno već je napravljen tako funkcionalno i simbolički spoji Rijeku s mjestom od kuda su branitelji odlazili na bojište. Spomenik je u prvotnoj varijanti bio bez imena. U suradnji s udrugama branitelja i na njihovu inicijativu taj popis je  uspostavljen i na nama je da čuvamo pijetet branitelja. Uz njega je i spomenik himni, dar Varaždinske županije. Nije primjereno da se tamo ostavljaju romobili, pa će pozvati tvrtku koja ima koncesiju da učini što može da se to ne čini. No ne može se ograničiti ponašanje ljudi koji tamo vode pse.

Vijećnik Ostrogović je kazao gradonačelniku kako očito dugo tamo nije bio.  Stupića nema. Ljudi sjede na tom spomeniku. Postoje slike automobila i zanima ga je li izdana kazna za takvo parkiranje.

Aleksandar Milaković  (Nestranački) je kazao kako „selo gori a baba se češlja“ gledajući prve mjesece rada gradonačelnika Filipovića, raspravljali smo ukupno o 44 točke koje su raznorazna usklađivanja ili izvješća, a niti jedna razvojna točka. Što je s tim „novim ritmom grada“ naglasivši kako je gradonačelnik posprdno odgovorio da je oporba kriva što je povukla jedini razvojni projekt. Tvrdi da gradonačelnik i dalje je nije uspio donijeti tu točku na nivo da se o toj točki može razgovarati. Rijeka je najlošiji grad po iseljavanju. Gradonačelnik ima moralnu odgovornost prema građanima, a u šest mjeseci nije uputio niti jednu razvojnu točku koja bi bila za raspravu. Pitao je gradonačelnika misli li dati ostavku.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kratko: Ne

Milaković je tražio pisani odgovor

Petra Mandić (Most) je postavila pitanje vezano uz demografiju. Smatra da rješavanje tog problema moraju potaknuti iz Gradskog vijeća. Pitala je hoće li se ukinuti suradnja s Ri stanom koja je koštala 6 milijuna kuna i hoće li ta sredstva biti usmjerena na demografsku obnovu. Hoće li svako dijete dobiti 100o eura i time ostvariti HDZ -ovo obećanje koje je dao Karamarko. Pitala je da li je ovakvo letargično stanje koje vlada na sjednicama prema uputama gradonačelnikovih mentora.

Gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio kako su kolegice i kolege iz Mosta pregovarali sa HDZ- om i s SDP om i pokazali kako su spremni sudjelovati u bilo kakvoj vladi. Njihov kandidat ispao je u prvom krugu izbora jer nije dobio podršku, kakvu je dobio on i za koju se nada da će i dalje opravdati građanima Rijeke. Teme koje raspravlja Gradsko vijeće su zakonski definirane. Pravi zamašnjak imat ćemo prilikom rasprave pri donošenju proračuna gdje će se vidjeti svi veći zahvati. Sada već mogu najaviti povećanje naknada za prvorođeno dijete i to duplo. Svjestan sam demografskih promjena. Nije Rijeka najgora jer ima puno gorih gradova od Rijeke. To je odgovornost svih nas. S time se suočava cijela Europa. Ono što možemo činiti na lokalnoj razini to i činimo, a je li to dovoljno, vidjet ćemo. Broj zaposlenih osoba nije padao i kreće se oko 60.000 ljudi. Gospodarstvo se i dalje žilavo suprotstavlja problemima s kojima se susreće. Moj mentori su se održali na političkoj sceni dugi niz godina unatoč napadima oporbe i to je kontinuitet koji će se na vašu žalost nastaviti, rekao je Filipović.

Mandić je kazala da zahtjeva pisani odgovor na pitanje što će biti s Ri stanom i što će biti s naknadama za prvorođene.