Vijećnica Jelena Biondić (HDZ) postavila je pitanje koje se odnosi na dodatno uređenje  spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Zameta, koje se nalazi na Trgu Riječkih olimpijaca, ispred Centra Zamet. Spomen-obilježje je uređeno 2020. godine zajedničkim naporima nadležnih gradskih odjela i Vijeća Mjesnog odbora Zamet.
„Svake godine, uključujući i ovog kolovoza, građani Zameta, braniteljske udruge i obitelji poginulih branitelja okupljaju se upravo na tom mjestu kako bi izrazili zahvalnost i počast svima onima koji su dajući svoji život omogućili mir i slobodu za svih nas. Međutim, pojavila se potreba za unapređenje tog spomen-obilježja, a radi se o problemu na koji je Vijeće Mjesnog odbora Zamet i više braniteljskih predstavnika u više navrata ukazivalo. Naime, kako je ploča s imenima poginulih branitelja postavljena prenisko, kišnica, zemlja i otpad se slijevaju direktno po njoj, a dodatni problem predstavlja i učestalo uriniranje kućnih ljubimaca po samoj ploči. To rezultira onečišćenjem, a vidljivost imena postaje sve slabija. Rješenje je jednostavno izvedivo – podizanjem centralne ploča za jedan metar, čime bi se poboljšala vidljivost i smanjio negativan utjecaj uvjeta na ugravirana slova. Može li Grad Rijeka, naravno u suradnji s nadležnim odjelima i komunalnim društvima, ispitati mogućnost realizacije ovog prijedloga te utvrditi konkretne korake i okvirni rok u kojem bi se navedeno unapređenje spomen-obilježje moglo provesti?“, upitala je vijećnica Biondić.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako nije bila upoznata s problemom, koji je lako rješiv.
„Mogu svakako obećati da ćemo zajedno s nadležnim službama utvrditi ne da li se, već kada i u kojim rokovima, odnosno na koji način se mogu otkloniti spomenuti problemi“, kazala je gradonačelnica Rinčić, zahvalivši na inicijativi.

Vijećnica Hana Paleka (Politička platforma Možemo!) osvrnula se na Nacrt prijedloga Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Rijeke, koji se do 31. listopada nalazi na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
„Bude li Gradsko vijeće prihvatilo tu odluku, doći će do 70 %-tnog poskupljenja usluge odvoza otpada. Zanima me kada ćemo dobiti na uvid dubinsku analizu koja je bila i temelj za ovu odluku. Analiza je bila dugo najavljena i spominjana, pa sam očekivala da će je biti moguće iščitati u sklopu javnog savjetovanja“, upitala je vijećnica Paleka, pozvavši građane da sudjeluju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.

Također ju je zanimalo, s obzirom da u određenim kvartovima i mjesnim odborima još uvijek nije uveden sustav individualiziranog prikupljanja otpada, što znači da stanovnici jednog dijela grada imaju drugačije račune od drugog dijela grada, koji je točan slijed uvođenja sustava tijekom 2026. godine.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda podsjetio je kako je odgovor o analizi dao na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća, kada je istaknuo da će analiza biti priložena kao dodatak materijalima za narednu sjednicu Gradskog vijeća, na kojoj će se raspravljati o paketu odluka vezanom uz gospodarenje otpadom. Detaljne informacije o implementaciji individualiziranog sustava odvoza otpada bit će dostavljene pisanim putem.

Vijećnicu Ana Trošelj (Klub vijećnika PGS-IDS-RI) zanimalo je, s obzirom na poruke poslane s okruglog stola Mosta, partnera gradske vlasti, je li gradonačelnica kontaktirala s predstavnicima Mosta te postoji li opasnost da sredstva za provedbu izvannastavne aktivnosti Zdravstveni odgoj i obrazovanje u riječkom osnovnim školama budu izbačena iz gradskog proračuna za 2026. godinu.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je kontaktirala s vijećnicom Petrom Mandić vezano za njihovu primjedbu da pojedini elementi kurikuluma Zdravstvenog odgoja i obrazovanja nisu u skladu s Ustavom.
„Ja nisam ustavna stručnjakinja, ali sam zamolila da mi se dostavi što konkretno smatraju da nije u skladu s Ustavom kako bismo mogli tražiti očitovanje. I to je ono što se do sada dogodilo. Stojim iza onoga što sam rekla i jučer – da je program Zdravstvenog odgoja i obrazovanja koji se provodi u riječkim osnovnim školama izrazito kvalitetan i da su učenici zadovoljni, što su potvrdili i rezultati ankete o zadovoljstvu provedbom programa. Mislim da su sadržaj koji se tiču ovisnosti, mentalnog zdravlja i svih drugih tema kojih se program dotiče više nego potrebni. A da li netko može imati primjedbe na to? Mislim da može, ali isto tako da smatram da stručnjaci trebaju utvrditi jesu li primjedbe opravdane“, kazala je gradonačelnica Rinčić, dodavši kako nema straha da će Zdravstveni odgoj na bilo koji način biti uklonjen iz gradskog proračuna.

Referirajući se na odgovor gradonačelnice, vijećnica Trošelj je dodala:
„Očito je da kolegica Mandić zastupa identične stavove kao i Most u pogledu odgoja naše djece. Mislim da je izuzetno problematično da je ona osobno imenovana u Upravno vijeće dječjih vrtića, a njezini kolege iz Mosta u školske odbore osnovnih škola našeg grada“.

Marin Račić (Klub vijećnika AM-UNIJA-CENTAR-HSU-FOKUS-ALTERNATIVA) osvrnuo se na nedavnu situaciju vezanu uz kulturnu baštinu u Rijeci, podsjetivši kao je javnost bila neugodno iznenađena nakon što su skinute skele s Rimskog luka u Starom gradu.
„Rekonstrukcija je obavljena u suradnji Restauratorskog zavoda i Područnog konzervatorskog ureda Rijeka, te je prilikom rekonstrukcije izveden dodatni, poprilično visoki sloj ‘cementa’, koji se nalazi iznad razine kamene građe. Ne bih htio polemizirati da li se to baš tako trebalo napraviti ili je bilo nekih drugih načina i metoda, ali svakako bih volio vjerovati da je sve izvedeno prema strogim pravilima struke. Kao arhitekt i sam se često srećem sa zahtjevima konzervatora, koji su vrlo strogi i treba ih se pridržavati, jer inače projekti ne budu realizirani. Ne mogu primijetiti nesklad tih zahtjeva koji se inače pojavljuju i izvedbe samog Rimskog luka.

Koje mehanizme imate kao izvršna vlast za eventualni dogovor dok se radi određeni projekt kako bi su uskladili zahtjevi konzervatorske i restauratorske struke s arhitektonskim oblikovanjem okoliša, jer konkretno Rimski luk nije u nekom prostoru koji je nejasan i nedefiniran. Drugo je pitanje, mogu li se rješenja prezentirati javnosti unaprijed, budući da znamo da po Rijeci ima puno sličnih zahvata. Rimski luk je šest godina stajao pokriven i građani nisu znali kako će izgledati dok nije bio otvoren. U međuvremenu je dodatnu buru izazvala i priča o žbukanju zidova na Trsatskoj gradini“, upitao je vijećnik Račić.

Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je tema obnove Rimskog luka izazvala veliki interes javnosti, što nije ni čudno, s obzirom na to da se radi o kulturnoj baštini koja predstavlja važan dio identiteta Rijeke.

„Građani su burno reagirali na rezultate obnove, a ono što smo mi učinili, i što je nekakav naš mehanizam, alat djelovanja, jest da smo od nadležnih, a to je, dakle, Hrvatski restauratorski zavod, odnosno, Konzervatorski odjel u Rijeci, zatražimo mišljenje. Po dopisu koji smo dobili, sve je izvedeno prema pravilima struke. Možemo se i ne moramo s time slagati, ali je činjenica da su tako iznijele institucije koje stoje iza toga“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Odgovarajući na drugi dio pitanja, koji se odnosi na mogućnost veće komunikacije s nadležnim službama o planiranim radovima na obnovi kulturne baštine, gradonačelnica je naglasila kako se to svakako planira.
„Mislim da je iznimno važno provoditi takve razgovore, upravo kako bismo otklonili ovakve situacije i u konačnici uređenje grada, posebno stare gradske jezgre, učinili kvalitetnim, ali isto tako, dakle, i dobrodošlim od strane naših građana“, kazala je gradonačelnica.

Odgovarajući na dio pitanja vezan uz Trsatsku gradinu, naglasila je kako je dobila na uvid vizualizaciju rješenja, no to je pitanje o kojem se još mora razgovarati, osobito s konzervatorima i Turističkom zajednicom grada Rijeke kao upraviteljem Trsatske gradine.

Marinko Koljanin, nezavisni vijećnik na listi Mosta, prenio je pitanje građana vezano uz najavljene hitne mjere sanacije zgrade Teatra Fenice.
„Da parafraziram kolegu Račića, javnost je zgrožena obnovom Rimskog luka zadnjih dana, a sa Teatrom Fenice već 20 godina. Imao sam privilegiju da kao jedan od rijetkih Riječana u zadnjih 20 godina uđem u tu zgradu kao član Povjerenstva za praćenje aktivnosti na provedbi mjera zaštite i očuvanja kulturnog dobra Teatro Fenice i vidio u kakvoj se devastaciji radi. Privatni vlasnik je zaštićeno kulturno dobro doveo do takve devastacije da su potrebne hitne mjere sanacije“, ocijenio je vijećnik Koljanin.

Podsjetivši kako je u gradskom proračunu za provođenje hitnih mjera sanacije predviđeno 440 tisuća eura, vijećnik Koljanin je zamolio gradonačelnicu da odgovori na pitanja  građana: kako Grad Rijeka može ulagati u privatno vlasništvu, koji su mehanizmi i u kojem će se roku predviđena sredstva vratiti u proračun.

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako se niz godina nije ništa poduzimalo za očuvanje Teatra Fenice. Nakon što je donesena odluka kojom je Grad Rijeka proglašen privremenim skrbnikom ovog kulturnog dobra, opetovane su primjedbe građana o sigurnosti zgrade za prolaznike.
„Prije nekoliko dana smo obišli sam prostor i uvjerili se zdanje propada – svakim danom sve više. Činjenica je da se Teatro Fenice nalazi u privatnom vlasništvu, odnosno da je riječ o stečajnoj masi i naš potez ni na koji način ne otklanja odgovornost privatnog vlasnika. U proračunu za iduću godinu za sanaciju Teatra Fenice predvidjeli smo 340 tisuća, a onda u 2027. dodatnih 100 tisuća, s time da ćemo se javiti na poziv Ministarstva kulture i medija za dobivanje potpore za pokrivanje troškova nužnih mjera sanacije i sprečavanja daljnjeg propadanja zgrade. Želim jasno otkloniti sumnje – naš potez ni na koji način ne predstavlja pogodovanje privatnom vlasniku“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Najavila je kako postoji interes Grada da u budućnosti preuzme upravljanje Teatrom Fenice, no dodala i kako je prerano takve teme uopće otvarati.
„Ono što mogu reći jest u vezi namirivanja ovih troškova jednom kada objekt bude prodan, a vjerujemo da hoće i da će biti konačno biti stavljen u funkciju, da je Grad prvi u redu za naplatu svojih troškova“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Koljanin zamolio je pisani odgovor na dodatna pitanja – koliko je privatni vlasnik ulagao u održavanje zgrade i režijske račune, odnosno postoje li neki drugi mehanizmi da Grad Rijeka naplati uložena sredstva.

Vijećnica Tea Mičić-Badurina (PGS) postavila je pitanje u kojoj je fazi projekt izgradnje novog objedinjenog Centra za odgoj i obrazovanje i Centra za autizam na Rujevici. Naglasila je kako je iščitavajući proračun za 2026. godinu te projekcije za naredne dvije godine primijetila da se na stavci kapitalna izgradnja više ne nalazi stavka koja se odnosi na pripremu projektne dokumentacije ovaj projekt.

Gradonačelnica je naglasila kako su sredstva za izradu projektne dokumentacije planirana u proračunu za 2026. godinu, ali na drugoj stavci, u kojoj su objedinjena sredstva za izradu projektne dokumentacije za sve objekte osnovnih škola. Trenutno je u fazi priprema za izradu geodetskog elaborata za izgradnju prometnice.
„Održali smo niz sastanaka na temu izgradnje objedinjenog centra. Radi se izrazito složenoj lokaciji, koja zahtjeva značajna ulaganja. Mogu vam garantirati da se ide dalje s realizacijom tog projekta“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Mičić-Badurina zamolila je za pisani odgovor o tome koji su rokovi izgradnje objekta:
„Budući da znamo da bi to poprilično dugo moglo trajati, imate li možda nekakav akcijski plan što ćemo učiniti sa nekim dodatnim novim prostornim kapacitetima, budući da zaista te dvije ustanove pucaju po šalovima, i gdje će onda ta djeca i nove generacije koje dolaze, a znamo da ih je sve više i više, biti smješteni u tim godinama dok se objekt ne izgradi“.

Enea Desardo (nezavisni vjećnik) osvrnuo se na nedavno imenovanje članova školskih odbora iz redova osnivača za riječke osnovne škole, među kojima je četiri osnovne škole s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine: Belvedere, Dolac, Gelsi i San Nicolo.
„Za oni koji možda nisu toga svjesni, pravni položaj školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina normiran je između ostalog i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, koji u članku šestom predviđa, da citiram, nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismo nacionalne manjine, uz opći dio obvezno sadrži dio čije sadržaju u vezi s posebnošću nacionalne manjine.

Naš je zakonodavac, dakle, vrlo jasan, škole nacionalnih manjina, u našem slučaju talijanske osnovne škole, nisu osnovne škole koje su samo na talijanskom jeziku, nego osnovne škole koje imaju za cilj njegovati sve one posebnosti talijanske nacionalne manjine, od materinjeg jezika preko povijesti zemljopisa do književnosti i kulturnog stvaralaštva Talijana u Rijeci i općenito u Hrvatskoj.

To, naravno, znači da riječkim talijanskim osnovnim školama ne mogu upravljati bilo koji naši sugrađani, nego da među njima mora biti i određeni minimalni broj pojedinaca koji mogu razumjeti i koji će na prikladan način znati doprinijeti cilju odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine.

Iz toga je razloga statutima talijanskih osnovnih škola u Rijeci predviđeno člankom 26. svakog statuta da, citiram, najmanje četiri člana školskog odbora moraju biti iz redova pripadnika talijanske nacionalne manjine.

Nadalje, svaki od tih statuta nalaže i da pripadnost talijanskoj nacionalnoj manjini kandidat dokazuju uvjerenjem iz popisa birača koje izdaje nadležno državno tijelo za poslove opće uprave. I tu bih želio naglasiti formulaciju kandidat dokazuje, a ne član školskog odbora dokazuje, što znači da provjera ispunjava li pojedinac ili ne taj uvjet treba biti napravljena prije imenovanja.

Je li grad Rijeka prije imenovanja članova školskih odbora iz redova osnivača talijanskih osnovnih škola provjerio hoće li novoimenovani sastavi školskih odbora biti važeći po statutima škola, tj. hoće li među sedam članova školskih odbora biti u svakoj školi najmanje četvero članova koji su dokazali pripadnost talijanskoj nacionalnoj manjini uvjerenjem iz popisa birača, odnosno, jesu li u ovom trenutku važeći sastavi školskih odbora svih četiri riječkih talijanskih osnovnih škola?“, upitao je vijećnik Desardo.

Gradnačelnica Rinčić naglasila je kako nije upoznata je li nadležni gradski odjel dodatno provjerio podatke, ali će dati nalog da se provjeri te da, ako je došlo do propusta, poduzeti odgovarajuće mjere.

Vijećnik Desardo je odgovorio kako vjeruje, ako je došlo do propusta, da nije bilo u zloj namjeri.
„Imam informaciju da je 25. ožujka iz OŠ SE San Nicolò, poslan dopis prema gradu iz kojeg se jasno vidi da je škola, koja imenuje četiri člana školskog odbora, dala dvoje člana koji su pripadnici talijanske nacionalne manjine, a dvoje koji nisu. Nekako logičnim slijedom, pošto Grad Rijeka iz redova osnivača imenuje nakon ovih imenovanja kroz škole, Grad Rijeka je taj koji bi trebao voditi brigu da ukupan broj bude od četvero, a ne manje od toga. Zanima me je li ta provjera učinjena, u kojem trenutku i tko je bio za to nadležan“, kazao je vijećnik Desardo.

Vijećnik Srđan Srdoč (IDS) podsjetio je kako je proteklog tjedna u OŠ Zamet otvoren  Znanstveni park Zamet, uređen u sklopu Riječkog programa lokalnog partnerstva.
„OŠ Zamet iduće godine slavi 135 godina postojanja, a nastava se još uvijek provodi u dvije smjene. Koje su namjere Grada u svezi proširenja kapaciteta? Obuhvaćaju li planovi i izgradnju nove školske dvorane? Odnosno, je li moguće i zadržati staru školsku dvoranu a napraviti još jednu novu, pošto su zahtjevi za sportskim dvoranama i prostorima vrlo veliki na Zametu. S druge strane, škola je u prednosti, jer je vlasnik okolnih terena, tako da je vlasništvo u neku ruku riješeno i moglo bi se pristupiti realizaciji tih projekata“, kazao je vijećnik Srdoč, postavivši i dodatno pitanje, odnosno može li se vrtić Oblačić, koji djeluje u prostorima stare osnovne škole na Zametu, proširiti na prazne stanove na katu, koji su do sada bili u najmu.

Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako su svjesni potreba koje se tiču vrtića i škola na Zametu.
„Danas donekle otvaramo tu temu upravo prikazujući stanje u vrtićima o predškolskom odgoju, a vjerujem da ćemo vrlo brzo imati materijal odnosno informaciju kakvo je stanje školskih objekata, što će između ostalog uključiti i prikaz stanja na Zametu. Naime, želimo prikazati trenutno stanje, što smo zatekli nakon prethodne vlasti, kakve su potrebe za ulaganjima, za dograđivanjem te za ostvarivanjem uvjeta koji se tiču prelaska u jednu smjenu i sl. Što se tiče konkretno OŠ Zamet, svakako se ide u dogradnju, čime će se ostvariti mogućnost za još dvije učionice i novu sportsku dvoranu. Koliko sam sada upoznata, trenutno se rješavaju imovinsko-pravna pitanja te se radi na projektnoj dokumentaciji“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vezano uz pitanje o prenamjeni prvog kata stare škole Zamet za potrebe vrtića, gradonačelnica je istaknula da se razgovaralo o tome.
„No, mislim da bi takvoj odluci, da ne bi bila opet sporadična, pojedinačna, već promišljena, svakako trebala prethoditi ozbiljna studija i vrtića i škola, a to je ono što predviđamo tijekom 2026. godinu. Studija, za koju smo sredstva već predvidjeli u proračunu, dat će nam konkretne podatke gdje i koliko nam točno nedostaje vrtića i škola, odnosno bit će temelj za donošenje odluke o tome treba li neki objekt prenamijeniti ili pak izgraditi potpuno novi. Pitanje predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja nam je izrazito važno, no ne želimo odluke donositi onako kako su se donosile do sada, s obzirom da se, a pokazuje to i materijal na dnevnom redu današnje sjednice, nije na odgovarajući način planiralo, i zapravo danas imamo situaciju izrazito velikih potreba za ulaganjima u pojedinim kvartovima“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Srdoč istaknuo je, kako su potrebne osnovne škole Zamet veće od dogradnje dvije učionice te pozvao da situacija dobro proanalizira te krene u kvalitetnu obnovu koja će predstavljati dugoročno rješenje.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) prenio je učestala pitanja građana o neodgovarajućem osvjetljenju Gradske ure.

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako su joj upućena ista pitanja te da su po tom pitanju već poduzete aktivnosti.
„Prošlog tjedna je održana prezentacija idejnog rješenja i vizualizacije. Usuglasili smo se s predloženim rješenjem i sad se pristupilo izradi glavnog projekta, koja bi trebala trajati 30 dana. Plan je početkom 2026. godine, za što su predviđene sredstva u proračunu, raspiše  javna nabava za izbor izvođača i vjerujemo da će se u prvom dijelu godine realizirati osvjetljenje na koje ćemo biti ponosni“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Anet Trope Ćavar (Akcija mladih) je podsjetila kako su na nedavnom zboru građana Mjesnog odbora Školjić-Stari grad izneseni brojni problemi vezani uz dugotrajnu obnovu i održavanje komunalne infrastrukture, kao i nejasno stanje vezano u stari bazen na Školjiću koji je godinama izvan funkcije. Građani su iskazali zabrinutost zbog odgađanja i rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, nedostatka informacija o budućoj namjeni objekta, kao i zbog uočenih problema u prometnoj regulaciji, sigurnosti i komunalnoj čistoći u kvartu.
„U kojoj fazi se nalaze aktivnosti vezane uz prijenos vlasništva starog bazena na Školjiću s Autotroleja na Grad Rijeku? Molim vas da navedete planirane rokove za dovršetak prijenosa te predviđene dalje korake i vremenske okvire za njegovu sanaciju i ponovno stavljanje u funkciju te koje konkretne mjere grad planira poduzeti radi poboljšanja prometne regulacije i kvalitete života u kvartu Školjić, osobito u pogledu sigurnosti prometa, smanjenje buke te unapređenja komunalne čistoće“, upitala je vijećnica Trope Ćavar.

Odgovor je dao zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda, koji je sudjelovao na spomenutom zboru građana Mjesnog odbora Školjić-Stari grad. Odgovarajući na pitanje o prijenosu vlasništva starog bazena na Školjiću na Grad Rijeku, zamjenik Vivoda je naglasio kako bi Grad trebao već tijekom ovog mjeseca dobiti u vlasništvo bazen Školjić. Naglasio je kako bi se planiranim preseljenjem garaže Autotroleja sa Školjića u Ulicu Milutina Barača oslobodio vrijedan prostor u središtu grada.
„Preseljenjem garaže Autotroleja otvorio bi se veliki prostor uz samu Rječinu, gdje bi, naravno, jedan od važnih landmarka bio bazen na Školjiću. Nadamo se da ćemo do kraja mandata pokrenuti projekte što se tiče samog bazena, ali cijelog tog područja, u čemu će nam puno pomoći i budući Zavod za prostorno planiranje“, kazao je zamjenik gradonačelnice Vivoda.

Što se tiče teme poboljšanja kvalitete života na Školjiću, zamjenik Vivoda u prvom se redu osvrnuo na radove koji su u tijeku, ali i koji tek slijede. Naime, uskoro bi trebali biti gotovi radovi u sklopu uređenja vodne infrastrukture u Vodovodnoj ulici, no slijede radovi Vodovoda i kanalizacije na parkiralištu Školjić i Ulici Školjić. Zbog planiranih radova bit će potrebno regulirati promet na tom području te su predloženi načini parkiranja za stanare. Naime, s obzirom da će radovi u jednom trenutku paralelno odvijati i u Vodovodnoj ulici i na Školjiću, bit će smanjen broj parkirnih mjesta te se razmatra mogućnost da se parkiranje dozvoli samo stanarima.

Vezano za pitanje sigurnosti i buke, zamjenik Vivoda je istaknuo kako je dogovoreno kako će se u suradnji s policijom nastojati osigurati više obilazaka policijskih ophodnji, ali i prometnih i komunalnih redara, kako u parku preko puta Klobučarićevog trga, tako i u Vodovodnoj i Ružićevoj ulici.

Na zboru građana se raspravljalo i o širim prometnim rješenjima te bi, najavio je zamjenik Vivoda, uskoro trebali biti poznati rezultati elaborata koji će pokazali kako najbolje urediti prometne tokove u centru grada.

Vijećnik Renato Stanković (Politička platforma Možemo!) postavio je pitanje vezano uz stanje zgrade OŠ Fran Franković:
„Iako smo i na prošloj sjednici imali dijalog vezan uz Osnovnu školu Fran Franković na Drenovi, zbog recentnih događaja koje uključuju inspekcijski nadzor s iznimno lošim rezultatima, te razne druge zabrinjavajuće informacije koje su mediji danas prenijeli, zanima me konkretno na koji način Grad Rijeka kao osnivač planira pružiti podršku ravnatelju u upravljanju ovom situacijom. Odnosno, s obzirom na to da znamo dugoročni plan za tu školu koji nije sporan i oko kojeg se slažemo, ali će se izvršiti tek za tri, možda i pet godina, koji je kratkoročni plan za sprečavanje opasnih situacija u toj školi? Naime, za razliku od škole na Zametu ovdje možda nemamo luksuz čekati dubinsku analizu kompletnog sustava školske infrastrukture“.

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako je Grad Rijeka u potpunosti svjestan situacije u OŠ Fran Franković.
„Nismo zadovoljni s trenutnim stanjem, a niti činjenicom da energetska obnova provedena 2016. nije kvalitetno napravljena, budući da sad imamo situaciju da škola prokišnjava. Planira se izgradnja nove škole i još uvijek tražimo najbolje moguće rješenje kao odgovor na pitanje je li bolje za vrijeme trajanja radova izmjestiti učenike, odnosno je li moguće da se paralelno odvijaju radovi i nastava.

U proračunu za 2026. planirana su sredstva za projektnu dokumentaciju, koja će u konačnici rezultirati izgradnjom i trajnim rješavanjem problema, a pitanje škole OŠ Fran Franković i načina njezina održavanja bit će sastavni dio informacije i studije zgrada osnovnih škola u gradu Rijeci“, kazala je gradonačelnica Rinčić, istaknuvši kako se pojavio niz problema s izradom projektne dokumentacije.

„Bez obzira na to, građani, roditelji, učenici, pa i mi svi zajedno očekujemo brzu reakciju. Ono što mogu reći je da će se zaista danas, odnosno sutra, dakle do kraja tjedna, poduzeti sve što je moguće kako bi se sanirala ova konkretna šteta. Mislim da ne treba razmišljati o prevelikim ulaganjima s obzirom da škola ide u obnovu, odnosno u izgradnju nove, ali da isto tako ne možemo dopustiti ugrožavanje odvijanja nastave. Hvala vam na vašoj brizi, ali svi smo, rekla bih, taoci svega onoga načina na koji se upravljalo u ovim školama proteklih godina“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Irena Bolf (SDP) postavila je pitanje vezano za centralno grijanje u zgradi Antuna Barca 3 a/b/c/d.
„Interesira me zašto se prvo čekalo da započne sezona grijanja, a tek onda se korisnicima ponudilo da biraju žele li ugraditi razdjelnike i potpisati ugovor na 10 godina, ili idu na varijantu B, a to je da plaćaju po površini, ili C, da odspoje radijatore. Problem kod ove zadnje varijante je što sustav mora ugasiti, voda ispustiti i to traje neko vrijeme. Zanima me kako će se onima koji se izaberu treću varijantu to omogućiti“, upitala je vijećnica Bolf.

Marko Križanec, direktor Energa istaknuo je kako nije znao za taj konkretan slučaj.
„Generalno govoreći, odabir načina kako će zgrada razdjeljivati troškove je na zgradi samoj. Energo je svojevrsna podrška. Sve zgrade u Rijeci su same preko svojih ovlaštenih predstavnika odabirale s kime će potpisati ugovor o razdiobi i onda, nakon što one odluče, može se krenuti u nekakav daljnji dogovor“, kazao je direktor Križanec, obećavši i pisani odgovor.

Vijećnika Marina Mataiju (Unija Kvanera) zanimala je stanje projekta uređenja sportsko-obrazovne zone Trsat, koje je obuhvaća energetsku obnovu Dvorane mladosti i Osnovne škole Trsat s uređenjem okolnih površina, najavljenog protekle godine.

Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako projekt uključuje obnovu Dvorane mladosti i OŠ sa uređenjem cijelog okoliša oko dvorane i škole, s mnogobrojnim sadržajima, ali i uređenjem javne rasvjete te komunalne infrastrukture. Naglasila je kako je sve spremno za prijavu na javni poziv za izravnu dodjelu europskih sredstva kroz ITU mehanizam, koji je upravo u tijeku.
„Ukupna vrijednost projekta, koji će izmijeniti izgled tog prostora, je oko 12,5 milijuna eura. Razumijemo naravno interese, odnosno zabrinutost oko nekih pitanja stanara Mjesnog odbora Grad Trsat i s njima smo u intenzivnoj komunikaciji kako bismo zajednički pronašli odgovarajuća rješenja za spomenuta pitanja“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Igor Vlajnić (Centar) kazao je kako je njegovo pitanje potaknuto raspravom na posljednjoj prošloj sjednici kada se raspravljalo o izvješćima ustanova o kulturi, gdje je spomenuto kako izuzetno velik problem, predstavlja organizirani prijevoz učenika, odnosno djece u vrtićima na programe kulturnih ustanova.
„Istaknuto je tom prigodom od strane nekih ravnatelja da je cijena ulaznice značajno manja od cijene prijevoza, odnosno prijevoz je više struko skuplji i teško ga je organizirati. Za neke od tih ustanova značajan dio aktivnosti predstavljaju upravo posjeti djece vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta, koja su u nemogućnosti da dođu na te programe. Zanima me postoji li mogućnost da se Grad na neki način nešto po tom pitanju poduzme“, upitao je vijećnik Vlajnić.

Gradonačelnica Rinčić podsjetila je kako Grad rijeka izdvaja značajna sredstva za ustanove odgoja i obrazovanja čiji je osnivač.
„Iako Grad nema konkretnu nadležnost, odnosno mogućnost organizacije samog prijevoza, mislim da može pristupiti rješavanju problema u dogovoru s Autotrolejem u smislu rješavanja spomenutih problema i osigurati dodatnu podršku mladima i djeci u pristupu, naravno, kulturnim programima Grada Rijeke, čime se ne bogati samo njihov obrazovni program, nego da ovo što ste rekli ima učinak i na samih ustanova“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Alen Ružić (HDZ) osvrnuo se na stratešku situaciju.
„Mi kao grad, kao građani i kao ustanove koji djeluje ovom gradu, moramo funkcionirati kako svakodnevno, tako i na dugoročnoj razini, u perspektivi razvoja. U ovom smislu, osim gradske uprave, gradonačelnice sa suradnicima, koja uvijek, moram reći, ima otvorena vrata i vremena za svaki problem, potpuno nam je jasno da se nalazimo u suradnji sa jednom strukturom gradske uprave, odnosno gradskih struktura, stručnih službi, ali i gradskih tvrtki, koje su kroz 35-godišnji ustroj došle do određenog stupnja stručnog razvoja i kadrovskog ekipiranja. Ja bi ovdje zapravo iskoristio priliku i zatražio od gradonačelnice mišljenje o tome što se može učiniti da postojeće stanje, uz sve poznate ograde i zapravo okolnosti koje su od Zakona o radu prema svim drugim pozitivnim propisima, mogle staviti u punu funkciju provedbe želje naših građana na prethodnim izborima za promjenama, koje su definitivno potvrđene većinom glasova, ali isto tako svjedočenjem da određene reaktivne snage te promjene pokušavaju zaustaviti u mnogim konkretnim provedbenim programima.

Dakle, mislim da bi osim čelništva Grada svaka služba trebala biti imati dostupne, transparentne opise rada sa vrlo jasnim kontaktima, jasnije istaknutim nego što je to sada, da bi učinkovitost i odgovornost rada trebala biti maksimalno individualizirana, poštujući odgovornosti i prava svakog nosioca određene službe i naravno uz praćenje ishoda rada, te da bi trebalo pokrenuti jednu kampanju, odnosno jedne trajne mehanizme edukacije naših građana uz razvoj alata, jer educirani građani, bolje informirani građani mogu bolje participirati u odlučivanju, odnosno u donošenju odluka, a demokracija bez pune i pravodobne informacije zapravo ne može funkcionirati na punim demokratskim načelima.

Tako da, evo, ja bih molio u tom smislu da li postoji suglasje, odnosno da li postoje određene prakse za povećanje stupnja transparentnosti koja bi onda vodila u povećanje efikasnosti svih elementa koji čine ovaj grad funkcionalnim.

Sve se to zapravo reflektira na vrlo konkretne slučajeve, od nedavnog metenja i raspuhivanja lišća na Kozali, kada je po buri neko izdao nalog radniku za obavljanje zadatka, do ponovno kopanja Cambijerijeve nakon što su radovi završeni, dakle vremenici projekata, dostupnost informacija – mislim da je to važno za punu participativnost“, kazao je vijećnik Ružić.

Gradonačelnica Rinčić je istaknula kako za promjenu, obećanu prilikom preuzimanja vlasti, potrebno vrijeme.
„Na dnevnoj bazi dobivam i slike otpada, i slike prometnih gužvi, i slike otpuhivanja lišća i začepljene kanalizacije itd. Koliko možemo, rješavamo probleme kao vatrogasnu mjeru. Mislim da to nije pravi način, mislim da smo jasno komunicirali i da je ono što građani možda najviše vide, konkretno kad govorimo o komunalnom sustavu, da tu želimo promjene. I ne samo da želimo, nego da smo i pokrenuli promjene. Dakle, ono čime se mi trebamo baviti je prije svega rješavanje samog sustava, a ne pojedinačnih situacija, jer će se sutra pojaviti neko novo smeće, neka nova začepljena šahta itd.

Ono što smo poduzeli je upravo promjena upravljačkih tijela spomenutih društva. Garantiram i pred građanima odgovorno tvrdim, da se sa drugim izabranim članovima, odnosno upravljačkim ljudima na čelnim pozicijama spomenutih društva, mogu pokrenuti promjene koje će donijeti zaista efikasnije upravljanje prije svega komunalnim sustavom, a onda, naravno, sustavom grada kao takvim uopće.

Dakako tu još možemo učiniti dosta u smislu informiranja građana. Slažem se oko toga da danas imamo jedan šum u komunikaciji u smislu kome se građani trebaju obratiti, od koga, trebaju dobiti odgovor i slično, ali, kažem, radimo na tome i vjerujem da će s vremenom situacija pokazati bolja no što jest. No činjenica je da smo zatekli jedan kaotičan sustav i da zaista ulažemo napor da ga unaprijedimo i to na sustavnoj razini, a ne na razini sporadičnog rješavanja, što je vrlo često bilo slučaj“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Ivana Prica Matijaš (SDP) osvrnula se na svoje pitanje s protekle sjednice Gradskog vijeća vezano uz mogućnost povećanja plaća djelatnicima u gradskim vrtićima.

„Dobila sam odgovor da je Grad u prethodnom mandatu već povećao plaće, a da je nova inicijativa sindikata za početkom kolektivnih pregovora u smislu sklapanja dodatka 2. kolektivnom ugovoru zaprimljena 28. listopada ove godine. U vašem odgovoru napisali ste da će se inicijativa prihvatiti u definiranom roku te će Grad pristupiti kolektivnim pregovorima u dobroj vjeri. Nameće se pitanje o kakvom eventualnom povećanju plaća govorimo, u kojem roku i koji su zahtjevi sindikata, a i odakle će se namaknuti sredstva za povećanje plaća, s obzirom na to da danas donosimo i odluku o smanjenju poreza na dohodak, koja će dovesti do manjka sredstava u proračunu“, upitala je Matijaš.

Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako je prekjučer održan razgovor sa predstavnicima sindikata gradskih vrtića, na kojem se dotaknulo ne samo pitanja povećanja plaća, nego i čitavog niza drugih prava, kao što su slobodni dani, stručno usavršavanje i slično.
„Sindikat je dostavio preko 20 zahtjeva, a mi smo preuzeli obvezu da se pisano očitujemo na svaki od njih pojedinačno, uzimajući u obzir i rast plaća koji se dogodio u proteklih nekoliko godina. Znam da su startne pozicije prije nekoliko godina bile izrazito niske, što je naravno utjecalo na nezadovoljavajuće kadrovske kapacitete u vrtićima, no činjenica je isto tako da su se plaće uvelike povećale u vrtićima, ako se ne varam, za nekih 100 % u zadnjih 3 do 4 godine. Do kraja godine održat ćemo s predstavnicima sindikata još jedan sastanak te vjerujem da ćemo pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo“, kazala je gradonačelnica Rinčić.