Tea Mičić Badurina (PGS-IDS-Lista za Rijeku) postavila je pitanje vezano za lanjski požar na zgradi u Zanonovoj ulici, opisavši ga kao štetu koja je „praktički započela na krovu, a, nažalost, zbog nečinjenja završila praktički uništenjem cijele zgrade.” Podsjetila je da je prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada upravitelj dužan osigurati hitan popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave, te da je ovlašteni predstavnik stanaram, u ovom slučaju osoba imenovana i djelatnik Grada Rijeke, bio obvezan nadzirati ispunjavanje tih obveza. Stoga je tražila konkretan odgovor: je li i kada upravitelju službeno prijavljena potreba hitnog popravka, kako je vršen nadzor i tko je odgovoran za to što je zgrada ostala nepokrivena 105 dana nakon požara.

Gradonačelnica Iva Rinčić zahvalila je na pitanju i naglasila da je tema Zanonove ulice i dalje aktualna te da je predmet brige Grada, potencijalnih sudskih sporova i velikih troškova koji tek slijede. Osvrnula se na tvrtku Rumat, koja nije u zadanom roku poduzela zaštitne radnje, zbog čega je, osim izravne štete od požara, prodor kiše i vode uzrokovao ogromnu dodatnu štetu u stanovima. Budući da Rumat nije reagirao, Grad je donio odluku da sam preuzme obnovu. Trenutno su u tijeku radovi na krovnoj konstrukciji, završna montaža čeličnih profila, postavljanje zaštitne skele, čišćenje i doprema materijala. Dakle, poduzete su radnje za koje se smatraju da će otkloniti učinjenu štetu i da će uz angažman Grada Rijeke, u dijelu onoga ugovora koji Grad ima s Barić gradnjom, ukloniti štetu koja je napravljena. Izvođač je uveden u posao 20. veljače, a završetak radova očekuje se krajem svibnja. Rinčić je istaknula da je Grad u toj zgradi većinski suvlasnik i od samog početka aktivno uključen u rješavanje posljedica, od prvog zbrinjavanja stanara do ukidanja pojedinih komunalnih naknada. Naglasila je i da je, s obzirom na sve što Rumat nije poduzeo, a trebao je, pred njima vrlo vjerojatno sudski proces.

Nebojša Zelič (Možemo) kazao je kako je gradonačelnica nedavno razriješila velik broj članova upravnih vijeća kulturnih ustanova, koji su bili imenovani po načelu stručnosti, te imenovala nove, pri čemu su mnogi, kako kaže, razriješeni protivno statutu tih ustanova. Istaknuo je da je omjer članova postavljenih isključivo po stranačkom ključu vidno porastao, dok su nestranački stručnjaci razriješeni. Kao ilustrativan primjer postavio je pitanje po čemu kolege Damir Mikuličić i Sanjin Matijević imaju bolje kvalifikacije za Upravno vijeće Muzeja grada Rijeke od nestranačkog profesora povijesti Marka Medveda, koji se dugo godina bavi poviješću Rijeke i dobitnik je prestižnih nagrada za svoj rad.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da kolegu Medveda poznaje i cijeni jer su radili u istoj instituciji, ali da je on u prethodnom mandatu bio postavljen od strane osnivača, tadašnjeg gradonačelnika Filipovića, kao predstavnik izvršne vlasti, te da ga po istom zakonskom ključu po kojem je imenovan, gradonačelnica može i razriješiti. Činjenica da su u statutu propisana drugačija pravila ne znači da se time otklanja zakonska mogućnost razrješenja. “Ako je netko sjedio u kazališnom vijeću konkretno Gradskog kazališta lutaka, a bio je imenovan od strane bivšeg ili predbivšeg gradonačelnika kao predstavnik izvršne vlasti, smatram moralnom odgovornošću da kod promjene vlasti postavi svoj mandat na raspolaganje. To je učinila, primjerice, kolegica Prica u Muzeju grada Rijeke.“ Osvrnula se na Zeličev dopis i napomenula da bi joj bilo drago kada bi se zalagao za prava svih članova upravnih vijeća ustanova u kulturi, uključujući i kazališno vijeće Gradskog kazališta lutaka u koje je i sam bio imenovan od strane bivšeg gradonačelnika, a koje ga je ovo razrješenje direktno pogodilo. Istaknula je da pravna praksa iz Pule potvrđuje kako ne postoji zakonsko pravo na dočekivanje kraja mandata u upravnom vijeću. Što se tiče kolege Matijevića, napomenula je da je on profesor povijesti s određenim iskustvom kao nekadašnji član Upravnog vijeća Muzeja, te da upravljanje ustanovama ostaje odgovornost osnivača.

Zelič je replicirao da nije dobio odgovor na pitanje koje je postavio. Ponovio je primjer Gradskog kazališta lutaka, gdje su smijenjene dvije osobe postavljene po stručnom i nestranačkom kriteriju, a umjesto njih uvedene osobe koje nemaju nikakve veze s radom u kulturi kako to Zakon o kazalištima zahtijeva. Napomenuo je i da ga čudi što gradonačelnicu smetaju osobe koje je postavio Filipović, a da pritom u ista upravna vijeća kulturnih ustanova stavlja ljude s Filipovićeve liste. Zatražio je pisani odgovor.

Josip Ostrogović (HDZ) kazao je kako je u ponedjeljak grad Rijeku posjetio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Na radnom sastanku s gradonačelnicom i zamjenicima razgovaralo se o nekoliko tema, a jedna od njih bio je HŽ-ov neboder u Prvomajskoj ulici. Nakon dugogodišnjeg prebacivanja između Sveučilišta i državnog upravljanja, napokon je donesena odluka da se spajanjem malih stambenih jedinica od oko 12 četvornih metara naprave mini stambene jedinice za priuštivo stanovanje mladih obitelji i studenata, u roku od četiri do šest godina. Ostrogović je pohvalio tu odluku, ali upozorio na problem duga Grada prema državi od nešto više od 3,2 milijuna eura, koji sprječava suradnju na priuštivom stanovanju i nabavi državnih zemljišta. Postavio je pitanje kada je taj dug nastao i što točno onemogućava, te zatražio pisani odgovor.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je dug nastao još negdje 1990-ih godina i tiče se načina upravljanja stanovima te potraživanja koja država ima prema Gradu, a koja do danas nisu razriješena. Određeni pomaci bili su 2018. i 2019. godine kada se jedan dio duga podmirio i potpisao sporazum o daljnjem pristupu, no nakon toga se ništa nije pomaknulo. Naglasila je da od samog početka mandata intenzivno radi na razrješenju tog duga, i to ne samo zbog samog duga nego jer ih sprječava u čitavom nizu mogućnosti, od terena do rješavanja stambenih pitanja i razvojnih projekata u gradu koji je ionako prostorno ograničen. Kazala je da ministar i Vlada pokazuju dobru volju za što brže razrješenje, a ministar je u polu šali rekao da ‘neće više doći u Rijeku dok se dug ne riješi’. Zaključila je da je to apsolutni prioritet, financijski i simbolički.

Ostrogović je u replici istaknuo da je gradonačelnica dotaknula krucijalnu stvar – dug je nastao davno, sve prošle vlasti ga nikad nisu riješile, a bez toga nema suradnje s državom na priuštivom stanovanju. Pojasnio je da bi država bila spremna pokloniti Gradu državna zemljišta za gradnju, ali to trenutno nije moguće zbog tog duga, što je bio slučaj i sa Streljanom na Drenovi. Zahvalio je na kooperativnosti i izrazio nadu da će se stvari riješiti.

Marin Račić (Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, HSU, Fokus i Alternativa 101) postavio je pitanje o statusu projekta Centra za odgoj i obrazovanje. Kazao je da je parcela za realizaciju definirana u sklopu urbanističkog plana sekundarnog gradskog središta Rujevica i da je u proračunu za tekuću godinu predviđen iznos za projektnu dokumentaciju, no osim medijskih najava vijećnici nisu čuli ništa konkretno. Zamolio je za informaciju o daljnjim koracima i rokovima.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković odgovorio je da su Centar za odgoj i obrazovanje i Centar za autizam jedni od projektnih prioriteta ovog mandata u oblasti odgoja i obrazovanja. Stanje u oba centra nije zadovoljavajuće, djece je sve više, a prostor nije adekvatan ni za sadašnje, a kamoli za buduće potrebe. Pokrenut je proces izrade idejnog rješenja, koje je osnovni preduvjet za početak razgovora s Ministarstvom za financiranje. Analiza stanja je napravljena, poznate su potrebne površine i kapaciteti, a idejno rješenje planira se završiti u sljedećih nekoliko mjeseci, nakon čega slijede pregovori s Ministarstvom o modelima financiranja. Takvi projekti u drugim dijelovima Hrvatske već su realizirani uz potporu Ministarstva. Upozorio je i da je slična situacija s Osnovnom školom Fran Franković, ali i školama Zamet i Gornja Vežica. Modeli financiranja koji su na raspolaganju bliže se svom isteku, pa je nužno djelovati brzo i efikasno.

Gradonačelnica Rinčić dopunila je odgovor naglasivši da su potrebe zaista rastuće i da se problem nije rješavao desetljećima. Centar za autizam ove godine ima potrebu za nekoliko novih učionica, a za iduću godinu najavljeno je čak deset novih, pri čemu već sada djeluje na šest lokacija. Zaključila je da je izgradnja objedinjenog objekta za oba centra, s mogućnošću uključivanja dječjeg vrtića i boravka nakon srednje škole, jedino dugoročno rješenje, koje će u dijelu novih učionica morati biti riješeno vatrogasno već na jesen.

Stefan Mataja Mafrići (Klub nezavisnih vijećnika) postavio je pitanje imaju li svi novoizabrani direktori trgovačkih i komunalnih društava Grada Rijeke iste uvjete i prava koja proizlaze iz potpisanih ugovora.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je povećanje materijalnih prava direktora bilo najavljeno i dogovoreno u procesu pregovora. Postoje određene razlike s obzirom na iskustvo i radni vijek, a raspon plaća je otprilike između 3.200 i 3.400 eura, što znači razlike manje od deset posto. Kazala je da su ugovori dostupni te da je spremna odgovoriti na konkretna pitanja.

Predrag Miletić (Lista za Rijeku) postavio je pitanje o obalnoj šetnici Zapad. Istaknuo je da su u proračunu za 2026. godinu namijenjena nemala sredstva za uređenje plažnog pojasa na Preluku, no da u proračunu za Odjel za urbanizam, pod kapitalnim projektom Obalna šetnica zapad, za 2026. niti za projekcije 2027. i 2028. nema ništa predviđeno. Podsjetio je da je Marko Filipović na početku mandata 2021. najavio nastavak gradnje šetnice od Hiltona do Bivija, no da nije učinjeno ništa. Postavio je pitanje namjeravaju li pokrenuti nastavak gradnje šetnice od Hiltona prema Biviju i dalje do stadiona na Kantridi.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda odgovorio je da u Odjelu za urbanizam nema ništa planirano jer je taj dio šetnice već isprojektiran i za njega su čak izdane građevinske dozvole. Grad se prijavio na Fond za zaštitu okoliša s dva projekta: dio koji se tiče Preluka i dio od S zavoja do spuštanja prema plaži za osobe s invaliditetom, ukupne vrijednosti gotovo 10 milijuna eura. Fond financira 80 posto troškova, a Grad ima osiguran vlastiti udio. Vivoda je napomenuo da je, kako je kazao, „u 16. sekundi” poslana prijava s obzirom na to da je kriterij nažalost brzina, a ne kvaliteta projekta, ali se nadaju uspjehu. U svakom slučaju, nastavak šetnice je prioritet koji su obećali u programu.

Miletić je u replici istaknuo da na Kostabeli postoji spomen-ploča iz 1978. godine koja svjedoči o početku gradnje šetnice Kantrida – Preluk. Prošlo je 48 godina, a šetnica nije završena. Riječani i dalje nemaju pristup moru kakav bi trebali imati. Nedostaje dionica od stadiona Kantrida do Vile Nora i od bazena na Kantridi do hotela Hilton. Napomenuo je da Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva svake godine objavljuje javni poziv za sufinanciranje gradnje obalnih šetnica, koji su neke obližnje općine obilato iskoristile, primjerice Malinska, koja je u suradnji s Općinom Omišalj izgradila više od deset kilometara šetnice. Rijeka to nije iskoristila, usprkos tome što je trasa već katastarski određena i više od 90 posto u vlasništvu Grada. Zatražio je pisani odgovor.

Marko Smojver (HDZ) postavio je pitanje o padu konstrukcije koša u dvorani Zamet za vrijeme košarkaške utakmice između kluba Kvarner i kluba Split, 13. ožujka 2026., u kojoj je konstrukcija popustila i srušila se na igrača Splita. Kazao je da je iz društva Rijeka Sport po njegovu mišljenju ishitreno izašla poruka o namjeri podnošenja odštetnog zahtjeva prema Splitu, uz tvrdnju da je njihov košarkaš kriv jer je pokušao zakucati. Kao bivši košarkaš naglasio je da su zakucavanja sastavni dio igre i da konstrukcija ne bi smjela popustiti od takvog zahvata. Pitao je slaže li se gradonačelnica s tom izjavom direktora, jesu li razgovarali o odštetnom zahtjevu te koliko Grad radi na provjeri kvalitete sportskih objekata i opreme kojima upravlja.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je tu vijest saznala iz novina, jednako kao i reakciju direktora Rijeka Sporta, te da o tome s njim nije razgovarala. Kazala je da joj je kao nekome tko nije pravnica teško iznositi konačan stav o eventualnoj odgovornosti društva, ali da je odgovornost organizatora osigurati sve potrebne uvjete sigurnosti, a svi znaju da su zakucavanja sastavni dio košarke. Upozorila je i na širi problem: stižu sve češći prigovori na stanje sportskih terena, bazeni su u kritičnom stanju, a problem u upravljanju sportskom infrastrukturom je očigledan.

Smojver je u replici istaknuo da su građani jasno dali do znanja da se ne slažu s namjerom podnošenja odštetnog zahtjeva jer je pad konstrukcije odgovornost organizatora, ne igrača koji zakucava. Zatražio je pisani odgovor o tome koliko Grad radi na održavanju sportskih objekata i opreme.

Sanjin Matijević (Alternativa 101) nadovezao se na pitanje vijećnice Mičić Badurine o Zanonovoj ulici i zatražio informaciju o planovima Grada za buduće održavanje zgrada i objekata u gradskom vlasništvu.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je Rijeka grad izrazito bogat nekretninama, no da se često zaboravlja da imovina zahtijeva stalna ulaganja, od sportskih objekata do stanova i poslovnih prostora. U slučaju Zanonove ulice pokazalo se da je Rumat neodgovarajuće upravljao zgradom i nije poduzeo radnje nakon štete. Ugovor s Rumatom istekao je oko 9. ožujka, a do tada je upravljao sa 160 zgrada u kojima je Grad većinski vlasnik. Grad je u međuvremenu proveo natječaj za novog upravitelja i, kako bi se otvorila mogućnost prijave i manjim tvrtkama, tih 160 zgrada podijeljeno je u četiri skupine. Nažalost, nije bilo prijava, broj zgrada i dalje je velik, a kapaciteti upravitelja nedostatni. Grad je stoga u postupku raspisivanja novog javnog natječaja ili javnog poziva, uz uključivanje suvlasnika u sam proces odabira. Razmatra se i mogućnost da Grad ili jedno od gradskih društava samo preuzme upravljanje zgradama, no to bi zahtijevalo ozbiljan iskorak u broju zaposlenih i kapacitetima. Kao neposredni prioritet, ondje gdje ne bude prijava, bit će potrebno imenovati prinudne upravitelje.

Marinko Koljanin (Lista Mosta) kazao je kako želi upozoriti na problem visokog postotka bolovanja u Komunalnom društvu Čistoća. Napomenuo je da je prisutan i dug od 5,8 milijuna eura, problem Marišćine i Sortirnice, no da ga posebno zanima informacija do koje je došao, a to je da svakog jutra na posao ne dolazi između 20 i 25 posto radnika, dok je prihvatljivi prosjek 3 do 5 posto. Pitao je gradonačelnicu je li ta informacija točna.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je Grad svjestan problema visokog postotka bolovanja. Direktor Igor Velimirović, koji je dužnost preuzeo prije dva do tri tjedna, već je dostavio prvu analizu problematike. Opisala je Čistoću kao organizacijski zapuštenu na više razina, u segmentima upravljanja, donošenja odluka, planiranja prihoda i troškova, organizacijske strukture, voznog parka i odnosa prema korisničkim primjedbama. Najavljeno je provođenje detaljnije analize razloga bolovanja, utvrđivanje okolnosti i mjere za smanjenje na uobičajene omjere, a u planu je i sistematizacija radnih mjesta koja bi odgovarala stvarnim potrebama poslovanja.

Igor Velimirović, direktor KD Čistoća, dopunio je odgovor gradonačelnice i ispravio podatak: postotak bolovanja nije 25 posto, nego 11,2 posto, što znači između 40 i 45 djelatnika na bolovanju mjesečno. Naglasio je da je važniji pokazatelj tzv. čovjek-dan, odnosno ukupan broj izgubljenih radnih dana, te da je potrebno razlikovati kratka i dugotrajna bolovanja, pogotovo imajući na umu da bolovanje dulje od 42 dana prelazi na teret HZZO-a. Analiza za 2025. i prve dvije porte 2026. pokazuje postotak od 12 do 13 posto. Najavio je puno sustavnije praćenje, uključujući provjeru opravdanosti učestalih bolovanja i prijavu liječnicima opće prakse HZZO-u gdje postoji opravdana sumnja.

Koljanin je odgovorio da je bez obzira na to je li postotak 13 ili 25 posto to i dalje nedopustivo visoko, ali da je zadovoljan najavom sustavnijeg praćenja. Napomenuo je da nije insinuirao lažiranje bolovanja, već da je simptomatično kako svakodnevna radna djelatnost zbog toga trpi, što se vidi i u smanjenom broju odvoza tjedno. Zatražio je pisani odgovor te poželio direktoru sreću, opisavši Čistoću kao jedan od najtežih zadataka u komunalnom sustavu.

Leonardo Matković (nezavisni vijećnik) postavio je pitanje o poslovanju društva Rijeka Plus, konkretno o slučaju Senjskog pristaništa, u kojemu je Rijeka Plus državi uplatila gotovo 540.000 eura, iako je u predmetu pokrenut upravni spor te postoji pravno mišljenje da je i nakon 2020. postojao zakonit temelj za korištenje tog prostora. Pitao je je li uprava Rijeka Plusa osobno odgovorna za tu odluku, na temelju čega je donesena i zašto nisu iscrpljene druge pravne mogućnosti. Postavio je i pitanje je li o tome bio obaviješten Nadzorni odbor i Grad kao vlasnik, tko je procijenio da je hitna uplata bila najbolja opcija te zašto je u kratkom roku društvo napustilo pet djelatnica iz višeg menadžmenta, sve s više od deset godina iskustva, dok se istodobno ad hoc zapošljava sedam novih osoba u upravi. Zatražio je odgovor direktora Vladimira Mezaka.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda odgovorio je da se ne radi o kazni, nego o naplaćenoj dobiti, te da je uplata bila zakonska obveza jer bi neplaćanje bi generiralo kamate i dodatno oštetilo društvo, bez obzira na naknadne pravne postupke. Nadzorni odbor je bio upoznat, kao i izvršna vlast, a angažirana su odvjetnička društva specijalizirana za tematiku pomorskog dobra. Naglasio je da tema ima složenu povijest i da smatra kako nije ništa napravljeno na štetu društva.

Direktor Rijeka Plusa Vlado Mezak potvrdio je zamjenikove riječi i dodao da se ništa nije radilo bez upoznavanja svih relevantnih osoba te uz stalni angažman odvjetnika. Što se tiče navoda o odlascima iz višeg menadžmenta, kazao je da ta informacija ne stoji jer u Rijeka Plusu viši menadžment gotovo da ne postoji, tek par rukovoditelja četiri do pet službi. Kad je preuzeo dužnost, od tih pet službi bile su popunjene svega tri rukovodeće pozicije, a dvije su vodili stručni suradnici bez formalnog rukovodnog statusa. Upravo zato je raspisao natječaj za tri menadžerske pozicije: pomoćnika direktora, savjetnika za razvoj i rukovoditelja komercijale (koja nikada nije imala svog voditelja). Tvrtka ima 170 zaposlenika, a direktor je od dolaska vodio sve sam, bez ijedne osobe koja mu može pomoći. Naglasio je da se hitno treba srediti komercijalno-financijski dio poslovanja koji je u prošlim godinama bio neadekvatno organiziran.

Matković je u mišljenju o odgovoru istaknuo da nije rekao osam, nego pet odlazaka, uz zapošljavanje sedam novih osoba, te zatražio točnost u prenošenju njegovih navoda. Najavio je da će poslovanje Rijeka Plusa biti jedna od tema na Odboru za proračun i financije, gdje će se provjeravati pozajmice, ugovori i rokovi.

Luka Čanković (SDP) postavio je pitanje vezano za dodjelu gradskih stanova u najam po socioekonomskom statusu. Istaknuo je da su pojedini građani uklonjeni s liste prioriteta zbog prekoračenja financijskog cenzusa, iako im se stvarna situacija nije bitno poboljšala. Dapače, prisiljeni su raditi više poslova kako bi pokrili osnovne troškove. S obzirom da je važeća odluka donesena početkom prošle godine, pitao je planira li se uskoro krenuti s izmjenama u smjeru fleksibilnijih kriterija koji bi bolje uzimali u obzir stvarne životne okolnosti, poput inflacije, rasta cijena energenata i komunalnih naknada.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom Denis Šulina odgovorila je da je ta odluka namijenjena socijalno osjetljivoj skupini građana te da su kriteriji za upis na listu, uključujući kriterij prihoda, detaljno utvrđeni i kontrolirani. Kriterij prihoda vezan je uz postotak prosječne plaće u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine. Kontrola se provodi i u trenutku dodjele stana, kada se svi kriteriji ponovo provjeravaju jer se u životu stvari mijenjaju. Kazala je da će sve kriterije detaljno pojasniti pisanim putem.

Irena Bolf (SDP) postavila je pitanje o bivšem neboderu HŽ-a, koji je na aktualnom satu već bio spomenut. Kazala je da su raniji investitori koji su htjeli kupiti i preurediti tu zgradu odustajali jer GUP nalaže jedno parkirno mjesto po stanu, a u Belvederu je parkiranje kronični problem, toliko da su pred izborima tamo organizirani prosvjedi, koji su nakon izbora stali, ali problem s parkingom nije. Pitala je što Grad planira s kvartovskom garažom na Belvederu i hoće li se to riješiti prije prenamjene zgrade, s obzirom na to da bi 120 novih stanova uvelo i do 120 novih automobila u kvart.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da prema novom Zakonu o priuštivom stanovanju stambena jedinica tog tipa podrazumijeva svega 0,20 parkirnog mjesta, što znači da 120 stambenih jedinica neće podrazumijevati 120 parkirnih mjesta prema GUP-u. Što se tiče rješavanja parkinga u Rijeci općenito, to je jedan od naslijeđenih problema jer se garaže se nisu gradile zadnjih tridesetak godina. Upravo dan ranije bio je sastanak s tri nadležna odjela o lokacijama za kvartovske garaže. U programu je najavljeno pet kvartovskih garaža, a Campetto i Brajda jesu među prioritetima. Naglasila je da je cilj pristupati gradnji ondje gdje su potrebe najveće, a ne samo ondje gdje je najlakše, te da se ne može obećati rješenje svega u ovom mandatu, ali da će potreba za garažama biti predmetom i budućih mandata.

Hana Paleka (Možemo) postavila je pitanje o računima KD Vodovod i kanalizacija koje je najavilo korekciju cijena. Podsjetila je da je krajnji rok za korekciju cijena 30. lipnja te da su neke korisnike čekaju niži, a neke viši računi nego dosad, i to zbog zakonske obaveze ujednačavanja cijena na cijelom vodnom području nakon pripajanja pojedinih tvrtki iz Gorskog kotara. S obzirom na to, pitala je hoće li biti pravovremeno predočeni parametri za nove cijene, hoće li korekcija uključiti i faktore poput cijene kubika vode i naknade za odvodnju u kontekstu priključenja na novi sustav na Delti te kada se to priključenje očekuje.

Zamjenik Vedran Vivoda odgovorio je da zakon propisuje ujednačenu cijenu na cijelom vodnom području te da će vijećnici biti pravovremeno obaviješteni čim se dovrši izračun.

Paleka je u replici kazala da, s obzirom na iskustvo s cijenama Čistoće gdje je odgovor kasnio i nije mogao biti temelj za donošenje odluka na vrijeme, “pravovremeno” za građane nije dovoljno. Tražila je precizan odgovor kada se može očekivati ta informacija te zatražila pisani odgovor.

Ana Trošelj (PGS) podsjetila je da je na prethodnoj sjednici pitala o reorganizaciji gradske uprave, što je potaknulo određenu komunikaciju prema javnosti. Napomenula je da je prema informacijama s društvenih mreža kolegica Mandić najavila i reorganizaciju dječjih vrtića. Budući da je gradonačelnica, a ne kolegica Mandić, predstavnica izvršne vlasti, Trošelj je zatražila informaciju u kojim pravcima ide ta reorganizacija, s čime vlast nije zadovoljna i što planira poboljšati.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je u fokusu prijedlog preustroja gradske uprave koji se nada plasirati na iduću sjednicu Gradskog vijeća. Što se tiče dječjih vrtića, naglasila je da je aktualno usklađivanje s nalazima prosvjetne inspekcije. Konkretno, Dječji vrtić Rijeka trebao bi se podijeliti na više ustanova, vjerojatno čak na tri, u skladu s državnim pedagoškim standardom. Uz to, kao cilj je navela digitalizaciju i olakšavanje postupka upisa za roditelje. Kazala je da nema nikakve druge transformacije o kojoj ne bi javno govorila.

Trošelj je u mišljenju o odgovoru kazala da ništa konkretno nije ciljala, nego je jednostavno željela od gradonačelnice čuti s čime eventualno nije zadovoljna i što planira poboljšati.

Tanja Savić (nezavisna vijećnica) podsjetila je da je u izbornom programu za lokalne izbore 2025. jedna od ključnih točaka bila „1.000 komunalnih vezova — Rijeka na moru, ne na čekanju”, uz osnivanje Županijske lučke uprave Rijeka koja bi upravljala obalom i otvorila nove lučice. Pitala je u kojoj je fazi realizacija tog projekta, koji su konkretni koraci poduzeti, postoji li definirani pravni i organizacijski okvir te koji su rokovi, s obzirom na to da u proračunima za 2026. i 2027. nisu vidljiva predviđena sredstva. Zatražila je pisani odgovor.

Zamjenik Vedran Vivoda odgovorio je da se s Primorsko-goranskom županijom razgovara o toj temi, no da je posljednje mišljenje Županije kako više nije moguće osnivati nove županijske lučke uprave. Grad namjerava zatražiti i mišljenje Ministarstva. Prema trenutno razmatranoj opciji, riječko područje bi se pripojilo ili Županijskoj lučkoj upravi Bakar ili onoj na opatijsko-lovranskom području. U planu su konkretne lokacije za buduće komunalne vezove, poput Petrolejske luke i nekih područja koja trenutno nisu obuhvaćena sportsko-ribolovnim lučicama.

Marino Mataija (Unija Kvarnera) postavio je pitanje o podvožnjaku koji povezuje Zamet i Kantridu, upozorivši na značajno povećanje prometa i nepostojanje adekvatnog i sigurnog rješenja za pješake. Pitao je je li taj podvožnjak uključen u projekt izgradnje drugog kolosijeka i predviđa li se uređenje sigurnog pješačkog prolaza.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da su to pitanje pokrenuli i iz Mjesnog odbora te da je zatraženo očitovanje od investitora HŽ Infrastruktura. Grad je u međuvremenu imao i sastanak s predstavnikom investitora na kojemu je predstavljen cjelokupni proces projektiranja i izgradnje drugog kolosijeka te obnove i modernizacije pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Jordani. Što se tiče podvožnjaka u Labinskoj, doći će do proširenja profila koje će omogućiti prolaz svih vozila bez ograničenja i stvoriti preduvjete za siguran prolaz pješaka, s nogostupima i prometnim površinama. Trenutno je u tijeku izrada parcelacijskog elaborata. Prema dostupnim podacima, ishodovanje građevinske dozvole za tu etapu planira se do kraja 2026., a radovi slijede u daljnjim fazama. Rinčić je najavila i javnu tribinu s HŽ-om radi informiranja građana o svim etapama, budućim koracima i ciljevima projekta.

Igor Vlajnić (Centar) pitao je ima li novih razvoja po pitanju Osnovne škole Fran Franković, škole Zamet i ostalih riječkih škola kojima nedostaje jednosmjerna nastava, te postoji li garancija da će se ti standardi ostvariti u nekoj bližoj budućnosti.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković odgovorio je da Rijeka trenutno ima tri škole koje ne udovoljavaju zahtjevima jednosmjerne nastave: Fran Franković, Zamet i Gornja Vežica. Natječaj Ministarstva za dodjelu sredstava za nadogradnju i izgradnju tih škola, koji ističe 30. rujna ove godine, jedan je od posljednjih vlakova za financiranje je su na raspolaganju deseci milijuna eura koji su već četiri ili pet puta bili dostupni, ali ih Rijeka nikad nije povukla. Što se tiče Fran Frankovića, prošlogodišnji propust projektanta zapravo se pokazao korisnim jer se tada planirala rekonstrukcija, a elaboratom je utvrđeno da tu školu treba srušiti i izgraditi novu. Idejno rješenje za novu školu je pri kraju je, uskoro će se zatražiti suglasnost Ministarstva i poduzimaju se svi koraci za pravovremenu prijavu. Škola Zamet ima problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na parceli predviđenoj za gradnju, vlasnika privatne čestice koja smeta nije moguće pronaći, a bez toga se ne može izraditi glavni projekt koji je uvjet za prijavu natječaja. Za Gornju Vežicu, kojoj nedostaje svega nekoliko učionica, u tijeku je analiza stanja kao preduvjet za idejno rješenje. Zaključio je da su rokovi izuzetno kratki i da su u gotovo svim projektima u fazi koja je daleko od idealne, ali da će napraviti sve što je moguće, a ako ne stignu, imat će barem gotova idejna rješenja za financiranje iz drugih izvora.

Robert Salečić (Unija Kvarnera) pitao je zašto je Most hrvatskih branitelja noću loše osvijetljen i radi li se nešto na tome.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je Grad upoznat s problemom da znatan dio rasvjete ne radi, cijela jedna vertikala na mostu i jedna strana rukohvata su bez svjetla, a uzrok je potopljeni upravljački sustav koji je doveo do prekida napajanja. Izdan je nalog Energu te se prema informacijama iz nadležnog odjela problem očekuje otkloniti unutar desetak dana.

Ivana Prica Matijaš (SDP) postavila je pitanje o financiranju manifestacije Women’s Weekend. Pitanje je postavljeno i putem Odbora za ravnopravnost spolova, ali se odgovor još čeka. Iako je riječ o važnom događaju, ulaznice stoje između 200 i 500 eura, dok Grad Rijeka bez natječaja investira 32.000 eura i osigurava besplatne prostore. Uz dodatnih 35.000 eura od Turističke zajednice, sav prihod od prodaje ide organizatorici, bez izdvajanja u humanitarne svrhe. Prica Matijaš postavila je pitanje o mogućnosti da se dio javnog novca umjesto u komercijalnu djelatnost preusmjeri Sigurnoj kući ili udrugama poput UZOR-a i SOS-a koje izravno pomažu žrtvama nasilja.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da Grad aktivno podupire udruge koje se bave tom problematikom. Primjerice, za udrugu SOS Rijeka nedavno je ugovoren iznos od 15.000 eura prikupljenih u humanitarne svrhe. Što se tiče Women’s Weekenda, naglasila je da je manifestacija odabrana temeljem javne nabave, bila planirana još u proračunu prethodne vlasti te da je i ova vlast nastavila s podupiranjem. Složila se da je iznos prilično visok i da je to i sama komunicirala s organizatorima, a kao rezultat ove godine su osigurali veće uključivanje poduzetnica s riječkog područja. Najavila je da će u suradnji s Turističkom zajednicom grada Rijeke razmatrati učinak i korist manifestacije, što ne isključuje mogućnost još veće podrške udrugama koje se bave zaštitom žrtava nasilja.

Prica Matijaš je u replici kazala da se slaže da je manifestacija bitna za grad, ali da je njezin problem što si žrtve obiteljskog nasilja, kojima je nominalno namijenjena, ne mogu priuštiti dolazak na takav događaj. Kao pozitivan primjer navela je film „Za tvoje dobro”, nastao u suradnji udruga SOS Rijeka i Filmaktiva, koji se bavi pitanjima obiteljskog i emocionalnog nasilja, a koji je od Grada dobio svega 6.000 eura potpore. Zatražila je pisani odgovor.

Srđan Srdoč (IDS) postavio je pitanje o energetskoj obnovi Doma Zamet. Podsjetio je da je Sportsko društvo Partizan osnovano 1906. te da ove godine obilježava 120 godina postojanja kao najstarije sportsko društvo na području Rijeke. Kazao je da je društvo nekad samo izgradilo sportsko-rekreacijski centar, ali da je kroz nacionalizaciju i denacionalizaciju izgubilo objekt, koji je od 2020. preuzeo Rijeka Sport. U protekle četiri godine na objektu se gotovo ništa nije napravilo, osim malo boje i ograde. Postavio je pitanje može li se organizirati sastanak s predstavnicima Grada, Rijeka Sporta i društva u cilju energetske obnove koja je najavljena te je napomenuo i problem imovinsko-pravnih odnosa zbog kojih prethodna europska prijava nije mogla proći.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda odgovorio je da će osobno organizirati taj sastanak, po mogućnosti već sljedeći tjedan jer treba donijeti odluku i o postavljanju balona na rukometno igralište u Domu Zamet. Rijeka Sport priprema dokumentaciju za prijavu na natječaj za energetsku obnovu zgrada u javnoj upotrebi, a teme poput obnove svlačionica i ostalih sadržaja svakako su otvorene za razgovor.

Srdoč je u mišljenju o odgovoru zamolio da se na sastanak uključe i gradonačelnica i direktor Rijeka Sporta. Upitao je i je li imovinsko-pravna situacija na kompleksu Doma Zamet sada razriješena jer je taj neriješeni status bio razlog propasti prethodne europske prijave.

Maša Magzan (Alternativa 101) prikazala je vijećnicima fotografije zida na Škurinju snimljene jutros, nakon drugog meteorološkog alarma. Podsjetila je da se radi o potpornom zidu uz prometnu šetnicu između ulice Save Jugo Bujkave i Milana Rustambega, u blizini dječjeg parka, koji je opasno nagnut i koji od 2015. privremeno drže drvene grede, dakle, više od deset godina. Problem je višekratno postavljan s govornice i u medijima, a kao prepreke su navođeni vlasništvo (Republika Hrvatska), pitanje nadležnosti i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Jedini vidljivi rezultat bile su dodatne grede postavljene 2023. Pitala je što se promijenilo i kada se može očekivati da zid prestane biti „spomenik nečinjenja.”

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je kratko: promijenila se vlast. Za duži odgovor: 23. ožujka na koordinaciji je utvrđeno da je iskop za temelje prve kampade izveden do kraja, jučer je krenulo postavljanje armature za temelje, a dostavljen je i dinamički plan izvođenja radova s rokom od četiri mjeseca od uvođenja u posao. Radovi su ugovoreni u vrijednosti od 75.000 eura plus PDV, prema glavnom projektu tvrtke Geotek iz listopada 2025., a izvođač je uveden u posao 6. ožujka. Napomenula je da je, osim promjene vlasti, ključnu ulogu odigralo stupanje na snagu Zakona o upravljanju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je brigu o takvim objektima prepustio jedinicama lokalne samouprave, ali da je za pokretanje sanacije bila potrebna i politička volja. Izrazila je nadu da će Riječani ovo ljeto već prošetati uređenom šetnicom ispod saniranoga zida.

Anet Trope Ćavar (Akcija mladih) pitala je postoji li plan obnove i uređenja javnih sportskih igrališta na području grada, misleći pritom na strategiju, popis zahvaćenih igrališta, rokove i financijsku pokrivenost.

Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da nadležni Odsjek za zajedničku komunalnu djelatnost održava 38 igrališta, uz plan obnove minimalno dva godišnje. Ove godine su predviđena dva: jedno na Srdočima, u Ulici Bartola Kašića (575 četvornih metara, procjena nešto više od 100.000 eura), i jedno na Vojaku, u Ulici Drage Šćitara (600 četvornih metara, procjena 88.000 eura). Sredstva su planirana u rebalansu za 2026. Iskoristila je priliku navesti i lokacije za postavu špina na šest lokacija, uključujući dječja igrališta Sveti Križ, Rastočine, Giuseppe Duella, Bujsku ulicu, park za pse Pomerio i skate park, u postupku javne nabave s planiranim iznosom od oko 38.000 eura.

Zamjenik Vedran Vivoda dopunio je odgovor napominjući da je Rijeka Sport, izvan nadležnosti Odjela za komunalni sustav i promet, planirao obnovu tartan staze na Vojnom igralištu na Kampusu, što je posebno važno za rekreativce i trkače koji koriste to igralište.