Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u HNK Ivana pl. Zajca u okviru obilježavanja Dana sv. Vida, zaštitnika Rijeke, a uz nazočnost predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, dodijeljena su javna priznanja Grada Rijeke. Nagrada Grada Rijeke za životno djelo u 2016. godini dodijeljena je prof. dr. sc. Anti Simoniću i posmrtno Nikoli Kraljiću. Zaslužnim pojedincima i institucijama uručeno je 12 godišnjih nagrada te osam Zlatnih plaketa “Grb Grada Rijeke”.

Predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Dorotea Pešić-Bukovac otvarajući svečanost osvrnula se na gorući problem odlazaka mladih ljudi iz Hrvatske, te istaknula najznačajnije aktivnosti i programe Grada Rijeke kako bi se mladoj populaciji osigurao ostanak u gradu, kvalitetno obrazovanje i priprema za uključivanje na tržište rada. Kao važnu stavku ulaganja Grada Rijeke u znanje mladih izdvojila je stipendiranje, i to darovitih učenika i studenata, onih slabijeg socijalnog statusa i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. „Grad Rijeka, od svog osnutka dodjeljuje stipendije za darovite učenike 3. i 4. razreda srednjih škola i studente s ciljem poticanja njihovih sposobnosti. U protekle 22 godine isplaćeno je više od 3000 godišnjih stipendija, a samo u protekle četiri godine oko 4 milijuna kuna“, rekla je Pešić-Bukovac i dodala kako Grad Rijeka također za Zakladu Sveučilišta u Rijeci od 2013. do 2015. izdvojio 400.000 kuna, a sama Zaklada je dodijelila oko 1,6 milijuna kuna za 390 korisnika.

Predsjednica Gradskog vijeća istaknula je kako je partnerstvo Grada Rijeke sa Sveučilištem u Rijeci temelj aktivne politike prema mladima. „Svi Riječani mogu pratiti kako naše Sveučilište širom otvara vrata novim tehnologijama – biotehnologiji, ispitivanju građevinskih materijala, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, a posebice 3D-printu i njegovoj značajnoj primjeni u medicini. Također, super-računalo Bura postalo je simbolom novog tehnološkog iskoraka. Tijekom proteklih nekoliko godina, Grad Rijeka u suradnji sa Sveučilištem, Veleučilištem i Poslovnom akademijom PAR, značajno doprinosi razvoju start-up zajednice u Rijeci i šire“, naglasila je Pešić-Bukovac i dodala kako novi smještajni kapaciteti u Kampusu, čiji će prvi gosti biti sportaši koji dolaze na Europske sveučilišne igre, jasno pokazuju koja je orijentacija Rijeke i njezinog Sveučilišta. „Ponosni smo što je Rijeka ponijela prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Svi će mladi umjetnici i kreativci putem ovog projekta dobiti nove prostore i nove programe u kulturi, što daje dodatni poticaj dolasku mladih ljudi u Rijeku“, rekla je predsjednica Gradskog vijeća. „No svi navedeni napori Grada Rijeke i svih partnera nisu dostatni jer izostaju odluke i mjere vezane za mlade na državnoj razini, odnosno ciljana politika za mlade.

Čestitavši Riječanima blagdan gradskog i nadbiskupijskog zaštitnika Sv. Vida, riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić kazao je kako je ove godine slavlje pod dojmom izbora Rijeke za hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture. „Svi smo, u okviru svojih mogućnosti i kompetencija pozvani iskoristiti tu jedinstvenu priliku za promoviranje našega grada i njegove kulturne baštine pred europskom i svjetskom javnošću. Značajan dio te baštine nosi kršćanski i svetački predznak. To znači da su je stvarali kršćani kojima su u tome inspiracija bili sveci, kao oličenja kršćanskog ideala. Svaka istinska kultura, bez obzira na svoj predznak i temeljno nadahnuće, ima u sebi univerzalnu dimenziju i poruku te kao takva zaslužuje biti čuvana i promovirana. U tom smislu uvjeren sam da će se i kršćanskoj kulturi ovoga grada do 2020. posvetiti dolična pozornost”, poručio je nadbiskup Devčić.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel pozdravni je govor započeo ulomkom iz svibanjskog izdanja časopisa Forbes u kojem novinar Boris Orešić u reportaži o Rijeci napisao: „Rijeka je spoj mediteranskog i kontinentalnog mentaliteta, dovoljno mala da čovjeku bude ugodno, dovoljno velika da otvori niz mogućnosti… Ovdje se osjećam kao građanin Europe.“

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel

„Riječi su to jednog od mnogih poslovnih ljudi koji su došli u Rijeku iz drugih sredina i vjerojatno stoga, puno bolje od nas, rođenih Riječana uočavaju njezine prednosti. Ipak, mislim da nas je titula Luke različitosti, odnosno europske prijestolnice kulture 2020. godine, kao i priprema cijelog tog projekta, potaknula da pogledamo oko sebe i u sebe i, makar i samozatajno, kažemo:  Ima naša Rijeka, ima ono nešto…„ rekao je gradonačelnik Obersnel.

„Na prosvjedu protiv zaustavljanja kurikularne reforme, dekanica Učiteljskoga fakulteta, dr. Jasna Krstović, rekla je da je Rijeka grad avangarde. Te me riječi ispunjavaju ponosom“, rekao je gradonačelnik i istaknuo da se uz EPK, mnogi drugi projekti koje Rijeka razvija, temelje na zajedništvu i suradnji. „Riječka aglomeracija sigurno je najspremnija u Hrvatskoj da projektima izbori sva financijska sredstva koja joj kroz Integrirana teritorijalna ulaganja stoje na raspolaganju, a to je 50-ak milijuna eura. Na istom je tragu suradnje i dovršetak izgradnje novih kapaciteta studentskoga smještaja u Sveučilišnom kampusu, u koji je Grad do sada uložio već oko 130 milijuna kuna“, rekao je Obersnel i istaknuo još jedan oblik suradnje, a to je suradnja svih segmenata gradskoga sustava u projektima energetske efikasnosti i ekologije kojim je Grad uspio smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 10 posto.

Spomenuvši brigu Grada za zdravlje građana, gradonačelnik je, između ostalog, naglasio kako još uvijek nema objašnjenja zašto se nova riječka sveučilišna bolnica ne gradi, iako je za nastavak tog projekta sve spremno. Osim ovogodišnjeg uveđenja zdrave prehrane u osnovne škole, najavio još jednu novinu – već ovaj tjedan javnosti će biti predstavljen udžbenik za građanski odgoj u osnovnim školama koji Rijeka, prva u Hrvatskoj, nudi kao izvannastavnu aktivnost. „To je program kojim smo još jednom pokazali zašto smo avangarda u Hrvatskoj. Građanskim odgojem želimo mlade potaknuti da sami prepoznaju nenasilje, toleranciju i solidarnost kao najveće vrijednosti svakog društva“, zaključio je gradonačelnik i svim laureatima čestitao na priznanjima.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čestitajući dobitnicima na priznanjima istaknula kako je Rijeka uvijek imala veliku kulturnu, političku i gospodarsku važnost za Hrvatsku. Posebno je istaknula riječku brodogradnju i gradnju budućeg LNG terminal na Krku, koji bi cijeli Kvarner učinio izvanredno važnim energetskim i prometnim čvorištem. Predsjednica je podsjetila na važnost odgoja i obrazovanja kao temelje razvoja društva. „Nedavna zbivanja pokazala su da imamo političku suglasje o potrebi provedbe kurikularne reforme. Vjerujem da većinu reformi možemo složno provesti bez obzira na stranačke razlike. Svjetonazorskih razlika uvijek će biti, a povijesna pitanja moraju se proučiti u otvorenom dijalogu“, rekla je predsjednica i dodala da je Hrvatska dužna osigurati djeci i mladima da ostanu u Hrvatskoj.

„Rijeka je grad koji uspješno promiče svoju energetsku učinkovitost i ekološku osviještenost, grad koji razvija svoje zdravstvene i kulturne kapacitete, te se brine o svojim starima i mladima, daje potpore sportašima, znanstvenicima i umjetnicima. Rijeka je grad koji čuva svoju baštinu i tradiciju, grad koji se duhovno razvija i otvara svakom dobronamjerniku“, zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Prof. dr. sc. Ante Simonić, nagradu za životno djelo dobio je za izniman doprinos u području znanosti, obrazovanja, medicine, kulture, sporta i diplomacije te za njegov izuzetan doprinos razvitku i ugledu Grada Rijeke i daleko šire. Veliki je popis djela koja su obilježila njegov rad, a koja su uvijek služila na čast rodnome gradu Rijeci i njegovim stanovnicima. Ante Simonić od rane je mladosti pokazao sklonost ka sustavnom i marljivom radu. Na znanstvenom planu, kao farmakolog, usavršavao se u brojnim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu. U dva navrata bio je vrlo uspješan dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci. Utemeljitelj je Hrvatsko turskog društva Rijeka, njegov prvi predsjednik i aktualni potpredsjednik. Cijeli je svoj život ostvarivao iznimne rezultate, ali ne samo u jednom području djelatnosti.

Dr. Ante Simonić zahvalio se na priznanjima u ime svih nagrađenih. „Krucijalni trenuci su tijekom života vrlo rijetki, a među tim najvažnijima je i ovaj danas. Mi se danas pridružujemo galeriji riječkih velikana koji su svoja najbolja ostvarenja učinili baš u ovom gradu“, rekao je dr. Simonić i istaknuo kako se ljudsko znanje udvostručuje svakih pet godina, pa postojećem znanju uporabna vrijednost zastarijeva fascinantnom brzinom: „Moramo biti dio najnaprednija svijeta, ali i znati odakle smo krenuli kako se ne bi izgubili. Stoga, grade naš koji tečeš, mi, današnji slavljenici, pridodajemo svoje najbolje poticaje da tvoja snaga još snažnije huči. Neka bude indeficienter. Vivat, crescat, floreat!“
Druga nagrada za životno djelo posmrtno je pripala Nikoli Kraljiću, i to za iznimna postignuća u suvremenom hrvatskom pjesništvu jezično ukotovljenom u čakavštini, čijoj je modernosti dao neprocjenjiv doprinos. Uz to što je modernizirao pjesnički izričaj na čakavici i time neposredno djelatna utjecao na čitavu plejadu mlađih čakavskih pjesnika, Kraljić je ujedno i svesrdno pridonosio popularizaciji i afirmaciji suvremene poetske riječi napisane na čakavici, kako u rodnom Omišlju, Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, tako i u cijeloj državi. Isto tako, čestim je gostovanjima na književnim susretima u inozemstvu, naročito u Italiji, svojom poezijom davao značajan doprinos poznavanju i afirmaciji suvremenog hrvatskog pjesništva u svijetu. Nikola Kraljić bez sumnje je bio jedno od najvećih imena suvremene hrvatske književnosti. No, kako je cijeli njegov pjesnički opus i ponajprije jezik čakavice na kome je pisao, bio utemeljen i iznikao nadahnut i protkan rodnim mu Omišljem, Rijekom i Primorjem, nesumnjiv je i golem Kraljićev doprinos oblikovanju, njegovanju i afirmaciji stvaralaštva, kulture i baštine rodnoga kraja. O njegovom životu i djelu prikazan je i kratak film.

Zlatnom plaketom “Grb Grada Rijeke” nagrađeni su: Klinički bolnički centar Rijeka-Klinika za pedijatriju za izniman doprinos u unapređenju zdravlja djece i adolescenata, prof. dr. sc. Pero Lučin za dugogodišnji rad i doprinos u području visokog obrazovanja i znanosti te promicanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Ljubinka Toševa Karpowitz za sveukupan doprinos istraživanju povijesti grada Rijeke i promociji njegova ugleda u svijetu, prof. dr. sc. Renata Gržić za značajna dostignuća i razvoj dentalne medicine te unapređenje dentalnog zdravlja u Rijeci, Nikola Kurti za fotografski i obrtnički doprinos razvoju i promociji Rijeke kroz vjerski život, turizam, sport i obrazovanje, Zajednica tehničke kulture Rijeka za sustavni razvoj i poticanje tehničkog stvaralaštva mladih i građana grada Rijeke, Anton Škrobonja (Meštar Toni) za promidžbu Riječkog karnevala, grada Rijeke i Hrvatske u zemlji i inozemstvu i Amleto Vittorio Ballarini za dugogodišnje napore u promicanju dijaloga i ugleda grada Rijeke.

Godišnju nagradu Grada Rijeke dobili su: Sveučilišna knjižnica Rijeka za izniman doprinos razvoju riječkog i hrvatskog sveučilišnog knjižničarstva, Udruga Bura Znanja za projekt STEMI, kao inovativni model učenja mladih te popularizaciju znanosti i tehnologije, prof. dr. sc. Daniela Malnar za doprinos  afirmaciji Rijeke kao predvodnice u obrazovanju zdravstvenih kadrova u Republici Hrvatskoj, dr.sc. Julija Lozzi Barković za doprinos istraživanju međuratne arhitekture Rijeke kao nasljeđu trajnih vrijednosti na visokoj europskoj razini, Bruno Lončarić za brojne projekte te uređivanje priloga i knjiga kojima svjedoči i promiče identitet grada Rijeke, Kuglački klub “Mlaka” za izvanredna dostignuća u području sporta i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke i doc. dr. sc. Gordana Nikolić za izniman doprinos na području visokog obrazovanja i poduzetništva, osnivanjem i pokretanjem prve privatne visoko obrazovne ustanove.