Od ulaska Hrvatske u EU, Grad Rijeka je iz europskih fondova povukao sredstva za projekte čija je ukupna vrijednost 590 milijuna kuna, rečeno je na redovnoj konferenciji za novinare gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela. Uspješni su i riječki poduzetnici, koji su u 2016. godini ostvarili neto dobit od preko 772 milijuna kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od čak 60 posto.
Grad Rijeka nastavlja uspješan niz dobivanja sredstava iz fondova Europske unije. Tako je samo u listopadu potpisano deset ugovora o dodjeli 15,57 milijuna kuna bespovratnih sredstava za programe energetske učinkovitosti, odnosno obnove fasada, prozora, vrata i krovova na 10 dječjih vrtića i osnovnih škola. Radovi na o školama Ivan Zajc, Kozala i Pećine te vrtiću Krnjevo su već započeli, a tijekom studenog planira se raspisivanje natječaja za radove na školama Gelsi, Podmurvice i Škurinje te vrtićima Podmurvice, Veseljko i Kvarner.
Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi oko 57 milijuna kuna, za što je osim 15,57 milijuna kuna europskih sredstava, osigurano i 25,3 milijuna kuna iz gradskog proračuna, dok bi ostatak mogao biti financiran iz posebnog fonda za sufinanciranje europskih projekata Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, što bi se trebalo znati do kraja godine.
Grad Rijeka je tijekom 2015. i 2016. godine uspješno realizirao 19 projekata energetske obnove škola i vrtića vrijednih ukupno 12 milijuna kuna, od čega je gotovo 7 milijuna kuna osigurano iz EU fondova, a ostatak od 4,78 milijuna iz gradskog proračuna. Također, Gradu Rijeci je na natječaju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja odobreno 1,13 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije 15 škola i vrtića.
Ovime se nastavlja uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova – od ulaska u EU do sada povukli smo ili potpisali ugovore za projekte vrijedne ukupno oko 590 milijuna kuna. U svemu tome treba računati da, ovisno o projektu, uz dobivena bespovratna sredstva treba osigurati i izdvajanja iz gradskog proračuna – negdje dobivamo kompletan iznos, negdje moramo sudjelovati s 15 ili 25 posto, a negdje s većim iznosima – što je jedan od izazova s kojima se susrećemo. No, za sada sve izazove uspješno rješavamo,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.
Značajnija proračunska sredstva neće biti potrebno osigurati za projekte pametnih gradova i brodogradnje. Radi se o projektima vrijednim ukupno 183 milijuna kuna, koje su na natječaje za sufinanciranje iz Europske unije prijavile tvrtke Smart RI i CEKOM Brodogradnja. Te je tvrtke Grad Rijeka u sklopu projekata centara kompetencije osnovao u suradnji s nizom hrvatskih i riječkih tvrtki, koje će financirati ostatak sredstava potrebnih za realizaciju projekata, za koje se još uvijek čega odgovor Europske unije.
Trend rasta riječkog gospodarstva
Osvrćući se na česte rasprave o nepostojanju poduzetništva u Rijeci, gradonačelnik Obersnel prezentirao je podatke Financijske agencije (FINA) o rezultatima poslovanja riječkog gospodarstva.
„Nakon odličnih rezultata poslovanja riječkih poduzetnika u 2015. godini, svi ekonomsko-financijski pokazatelji ukazuju da je trend nastavljen i u 2016. godini. U odnosu na 2015. godinu broj poduzetnika je povećan za 1,3% uz povećanje broja zaposlenih za 3,6%, odnosno za nešto više od tisuću novozaposlenih. Ukupni prihodi prešli su 18,5 milijardi kuna, a ono što veseli više od podatka o ukupnim prihodima je ostvarena dobit od preko 772 milijuna kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od čak 60% i gotovo jednako iznosu koji su zajedno ostvarili poduzetnici u Splitu, Osijeku, Zadru i Dubrovniku,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.
Mali i mikro poduzetnici i dalje dominiraju u strukturi riječkog gospodarstva, a kolika je njihova snaga najbolje govori podatak kako u ukupnim prihodima sudjeluju s visokih 45 % te predstavljaju najveći generator rasta riječkog gospodarstva.
U pet najznačajnijih djelatnosti riječkog gospodarstva, odnosno u Prerađivačkoj industriji, Građevinarstvu, Trgovini, Prijevozu i skladištenju te Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima koje ostvaruju 84% ukupnih prihoda, prosječan porast prihoda bio je oko 6%. Ukupno su prihodi poduzetnika u četiri od pet najvažnijih djelatnosti porasli za preko 640 milijuna kuna. Posebno valja istaknuti 12-postotni porast prihoda, oko 47 milijuna kuna, koji su ostvarili poduzetnici u sve važnijoj djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.
U protekloj godini značajno rasle porasle i investicije u dugotrajnu imovinu za 6,8%, što je za 2,8% više nego rast investicija na nacionalnoj razini.
U usporedbi s velikim gradovima, riječki poduzetnici su među najuspješnijima. Tako se po mjerilu ekonomičnosti s ostvarenom neto dobiti po zaposlenom od 25.942 kuna, Rijeka nalazi iza Zagreba, koji bilježi 42.170 kuna neto dobiti po zaposlenom. Iza Zagreba Rijeka se nalazi i po ekonomičnosti, što znači da su riječki poduzetnici ostvarili dobar rezultat racionalnijim trošenjem resursa od poduzetnika u većini velikih gradova, dok se u vrhu nalazi i po rentabilnosti. Riječki su poduzetnici ostvarili izvoz u visini od 3,77 milijardi kuna, našavši se tako na drugom mjestu u Hrvatskoj, poslije Zagreba.
Do početka iduće godine riječke tržnice dobit će novu opremu
Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako se nabavka nove opreme za sve riječke tržnice, kojima odnedavno upravlja gradska tvrtka Rijeka plus, ostvaruje prema planu. Tako će do početka iduće godine biti nabavljeno 50 drvenih štandova, 90 metalnih kioska i 130 stolova s postoljima. Nabavljaju se i novi suncobrani te je raspisan natječaj za izvođača radova na obnovi postojećih betonskih stolova na koje će biti stavljene nove čelične konstrukcije i tende. Također, u tijeku je procjena nekretnina na tržnicama na Donjoj Vežici i Zametu, na temelju koje će biti odluka o daljnjem zakupu ili kupnji tih nekretnina.
U ovom trenutku je kroz završene natječaje ili natječaje u tijeku, za ovu svrhu osigurano 7 milijuna kuna, a kroz realizaciju svega planiranog trebalo bi biti angažirano oko 20 milijuna kuna.
Što se tiče radnog vremena tržnica, ono i dalje ostaje isto kao i do sada, a gradonačelnik je istaknuo kako postoj mogućnost da se još jednom ispita interes kupaca za produljenjem radnog vremena. No, napomenuo je kako su prilikom posljednjeg ispitivanja kupaca o duljini radnog vremena, sami prodavači istaknuli kako da izvan uobičajenog radnog vremena tržnice, nema nekog bitnog interesa kupaca.
Novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, koji je tek nedavno uselio u obnovljeni prostor bivšeg kompleksa Benčić, jedan je od pet arhitektonskih projekata iz Hrvatske nominiranih za osvajanje prestižne nagrade „Piranesi Award“, koja se dodjeljuje u sklopu Piranskih dana arhitekture. Za nagradu su nominirani Crkva Sv. Ana na Gornjoj Vežici te hotel Navis na Preluku.