Aktivnosti vezane uz Grad Rijeku ili su se događale u gradu, u godini na izmaku pokazuju da u Rijeci nije prekinut investicijski ciklus i da se nastojalo stvarati uvjete za realizaciju investicija, pa čak i onih koje su se mogle realizirati ranije, da je bilo malo više razumijevanja”, kazao je gradonačelnik.

Jedan od događaja kojeg smatra najvažnijim je Natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za uređenje područja Delte i luke Baroš kojim su stvoreni preduvjeti da se početkom iduće godine raspiše i natječaj za koncesionara, odnosno investitora koji će dalje razvijati taj projekt ,čija se ukupna vrijednost procjenjuje na iznos 300 milijuna eura.

Obersnel je jednako tako važnom ocijenio i činjenicu da je dovršenosno proširenje kontejnerskog terminala na Brajdici uz investiciju filipinske tvrtke od preko 30 milijuna eura i Lučke uprave putem Svjetske banke. Potpisan je i ugovor o gradnji Zagrebačkog terminala, novog kontejnerskog terminala, koji bi se u operativnom smislu trebao početi graditi tijekom iduće godine, a na njega se nadovezuje i izgradnja nove prometnice, ceste D 403, kao infrastrukturne građevine neophodne za njegovo funkcioniranje. Uz to su najavljeni su zahvati na izgradnji željezničke pruge, prije svega dvotračnog kolosijeka praktično kroz cijelo područje rijeke. Bilo je i privatnih investicija, tako je JGL kao izvorno riječka tvrtka na području grada Rijeke krenuo sa investicijom vrijednom 50 milijuna eura, sa širenjem svojih proizvodnih kapaciteta što će otvoriti nova radna mjesta.

Što se tiče gradskih investicija, Obersnel je podsjetio kako se ove godine započelo s izgradnjom Dječjeg vrtića Pehlin, izgradnjom 80-tak stanova POS-a na Hostima, a napravljene su i pripreme za početak gradnje još 120 stanova na području Martinkovca.

Ugovoren je kredit sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini 13 milijuna eura za potrebe KD VIK-a, za izgradnju nedostajuće kanalizacijske mreže na području grada Rijeke, a upravo se pregovora da se putem Europske investicijske banke, taj posao proširi za još 20 milijuna kuna, sve kao priprema za veliki europski projekt, za kojeg gradonačelnik očekuje da će biti odobren kroz Operativni program zaštite okoliša, “težak” gotovo 100 milijuna eura, čime bi se u potpunosti riješio problem kanalizacije na širem području riječke aglomeracije.

Gradonačelnik je kazao kako je upravo danas na kolegiju govorio o još jednom kreditu EBRD u iznosu 10 milijuna eura, za izgradnju visokoučinkovite kogeneracijske toplane koja će se na području Sveučilišnog kampusa na Trsatu graditi za potrebe stanovnika Vojaka, Sveučilišnog kampusa i KBC Sušak. U tijeku 2013. pokrenut je START UP inkubator, jedna od inicijativa koja u financijskom iznosu možda nije toliko značajna, kao ove velike investicije, ali je značajna u smislu pružanja šanse mladim ljudima koji imaju ideju kako pokrenuti posao ili osigurati sebi zapošljavanje u segmentu informatike ili dizajna. Ove godine napravljen je iskorak u poštivanju obveza zadanih kroz Plan održivog energetskog razvoja Rijeke odnosno projekta 20x20x20, uvođenjem u javni gradski promet 21-og autobusa, koji kao pogonsko gorivom koriste prirodni plin, uz izgradnju punionice koja ima karakter javne punionice i u ovom je trenutku jedina takva u Hrvatskoj. Gradonačelnik je naveo zanimljiv podatak  kako je tijekom ove turističke sezone, više od 1500 gostiju, koji koriste plin za pogon automobila, došlo u Rijeku napuniti vozilo, premda se punionica ne nalazi na nekom usputnom mjestu, što pokazuje na potrebu širenja mreže.

“S time će se nastaviti i dalje, ne samo nabavkom novih autobusa, nego i preuređenjem jednog dijela postojećih autobusa, kako bi oni uz dizelsko gorivo  mogli koristi i plin  čime će se smanjiti zagađenje zraka i smanjiti troškovi nabavke goriva. Taj će projekt biti predstavljen početkom iduće godine, i neće biti vezan samo uz autobuse Autotroleja, nego i dio komunalnih vozila voznog parka KD Čistoća”, kazao je gradonačelnik.

Unatoč generalnoj recesiji ove godine je otvorena i jedna nova ustanova u kulturi, to je Art kino. Inicijativa koja je proizašla iz namjere da se nadomjesti nedostatak klasičnih kino dvorana rezultirala je prvo otvaranjem Art kina koje su Riječani dobro prihvatili, a sada su se stvorili uvjeti da se osnuje ustanova koja će raditi pod tim imenom.  Također, u suradnji s nadbiskupijom i Primorsko-goranskom županijom otvoren je Hospicij, odnosno ustanova za palijativnu skrb koja je po načinu na koji je profunkcionirala jedinstvena u RH.

Do kraja godine će biti završeni radovi na uređenju Arheološkog parka, odnosno dijela u kojem će biti prezentiran dio povijesti Rijeke iz razdoblja Rimskog carstva, a kao nastavak projekta uređenja i revitalizacije Starog grada, odmah početkom godine započet će radovi na uređenju Koblerovog trga.

Obersnel je najavio sutrašnje potpisivanje ugovora o izgradnji novog Kliničko-bolničkog centra modelom javno-privatnog partnerstva kojeg će potpisati ministar Ostojić u ime Ministarstva zdravlja u ime riječkog KBC-a,  ravnatelj prof.dr. Haller, ravnatelj Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Borak i gradonačelnik Obersnel u ime Grada Rijeke. Tim korakom se započinju aktivnosti na izgradnji novog KBC-a na Sušaku, a Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija će biti zadužen za pripremu natječaja za odabir privatnog partnera, ove izuzetno velike i značajne investicije.

“Grad je do sada uložio puno truda i novaca da do toga dođe, od prenamjene prostora kroz Prostorni i Generalni urbanistički plan te nakon preuzimanja u vlasništvo, prepuštanja prostora bivše vojarne za realizaciju kampusa i bolnice. Prva faza kampusa je već realizirana, a što se tiče nove bolnice, na žalost nije bilo volje da se njena gradnja realizira, iako je još 2005. g. sa tadašnjim ministrom potpisan sporazum o izgradnji, ali osim potpisa tog sporazuma, sa strane ministarstva nije učinjeno ništa.

U međuvremenu Grad je rješavao problematiku vlasništva zemljišta s privatnim vlasnicima, za potrebe izgradnje KBC-a, tako da je, što direktnim ulaganjem u kupovinu zemljišta, što prepuštanjem KBC-u, odnosno ministarstvu, zemljište i objekte bez naknade, odričući se komunalnog doprinosa, Grad do sada uložio više od 45 milijuna kuna”, kazao je Obersnel.

Gradonačelnik je nadodao kako to nije sve jer je nova energana na kampusu koja će se graditi iduće godine vrijedna 75 milijuna kuna, također objekt koji će služiti za potrebe KBC-a. Na to treba nadodati komunalnu infrastrukturu koju će trebati izgraditi, a koliki će se iznos za to izdvojiti, još se ne zna, jer će sve ovisiti o završetku kompletnog projekta bolnice, ali je u svakom slučaju riječ o više desetaka milijuna kuna, što na najbolji način svjedoči o promišljanju Grada o potrebi izgradnje kampusa i novog KBC-a.

Obersnel je kazao kako je ovih dana bilo puno mudrih riječi, rasprave i savjeta vezanih uz gradnju KBC-a, no osigurati u ovom trenutku 110 milijuna kuna koji su u direktnoj  vezi izgradnje novog KBC-a nije mala stvar, bez obzira radi li se o direktnom ulaganju ili prepuštanju zemljišta, koje također ima svoju cijenu, a koje je u ovom slučaju prepušteno bez naknade, kako bi se ovi projekti čim prije izgradili.

Obersnel je pozvao Riječane na zajednički doček Nove godine na Korzu uz nastup grupe Quasar, Masima te Bareta i Majki, kako bi zajedno ušli u godinu koja neće biti blistava, ali koja s obzirom na sve što je najavio ima optimistični predznak.

Na novinarski upit čime je bio nezadovoljan u 2013., Obersnel je kazao kako bi bio sretniji da su neke investicije išle brže, ali da to nije problem godine na izmaku, već prethodnih godina u kojima se nepotrebno izgubilo puno vremena. “Tu prije svega mislim na Vladu i tijela koja su u nadležnosti Vlade, koji u prethodnim mandatima nisu pokazivali previše interesa da se intenzivira projekt izgradnje riječkog prometnog pravca, pa smo danas u situaciji, da kada nam se otvaraju europski fondovi i kada je Rijeka prepoznata kao ishodište jednog od devet prometnih pravaca, nemamo gotovu projektnu dokumentaciju za izgradnju željezničke pruge, već se na tome tek sada radi. Šteta je što to nije učinjeno u proteklih 5-6 godina”, kazao je Obersnel. Isto bi mogao reći za riječku luku gdje su novci za izgradnju Zagrebačke obale bili osigurani još 2003., a ona će se početi graditi tek iduće godine.

“Puno smo propustili i to se odražava na našu konkurentnost, koju će sada biti teže postići, nego što se to moglo prije 5-6 godina. Ista stvar je i sa Deltom, gdje je natječaj također trebao biti raspisan ranije, jer bi se sigurno lakše našli investitori za realizaciju tako velikog projekta da je natječaj raspisan 2007.-2008. godine, nego danas, kada u Europi vlada ekonomska kriza”, kazao je gradonačelnik.

Na upit jesu li u proračunu Grada osigurani novci za gradnju novog stadiona, gradonačelnik je odgovorio kako novci za stadion nisu osigurani jer ne očekuje da će za tu svrhu u idućoj godini biti potrebno ulaganje gradskih sredstava. Prema nekakvom načelnom sporazumu, obaveza Grada bi bila da izgradi odgovarajući infrastrukturu, no s obzirom na to da se procjenjuje kako bi eventualni radovi na gradnji stadiona trajali najmanje godinu dana, ti infrastrukturni zahvati bi uslijedili tek 2015.g., zaključio je gradonačelnik.