Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, ujedno i član Europskog odbora regija boravio je u Varšavi na sastanku na kojem se odlučivalo o europskoj kohezijskoj politici nakon 2020. Kohezijska politika – sa sredstvima u visini od 454 milijarde eura do 2020. – glavni je investicijski instrument kojim se podupire uključiv i pametan rast svih europskih regija, potiče zapošljavanje, smanjuju razlike u razvoju, šire inovacije i povećava konkurentnost gospodarstva uključivanjem institucija EU-a, nacionalnih vlada, kao i lokalnih i regionalnih vlasti.
Europski lokalni čelnici usvojili su na sastanku u Varšavi, kojemu je domaćin bilo Mazovjecko vojvodstvo Povjerenstvo OR-a za teritorijalnu kohezijsku politiku i proračun EU-a (COTER)prijedloge o kohezijskoj politici nakon 2020. Uz europsku povjerenicu Corinu Crețu, sastanku u Varšavi prisustvovao je član povjerenstva COTER iz Hrvatske, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke i član Europskog odbora regija.
Kohezijska politika temelj je očuvanja EU-a
Veća ulaganja u smanjivanje razlika i mobiliziranje regija i gradova kako bi građanima ponudili nove mogućnosti trebala bi biti glavni odgovor na izazove u razdoblju nakon Brexita. To je glavna poruka koju su 2. ožujka iz Varšave poslali članovi COTER-a, kao i povjerenica EU-a za regionalnu politiku Corina Crețu i predstavnici ministarstava za razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke te Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije.
Kohezijska politika – sa sredstvima u visini od 454 milijarde eura do 2020. – glavni je investicijski instrument EU-a kojim se podupire uključiv i pametan rast u svim europskim regijama, smanjuju razlike u razvoju, šire inovacije i povećava konkurentnost gospodarstava EU-a uključivanjem institucija EU-a, nacionalnih vlada, kao i lokalnih i regionalnih vlasti.
Regije i gradovi EU-a pribojavaju se da bi se ključni cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije mogao dovesti u pitanje u proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020., koji će Europska komisija predložiti do kraja 2017., s obzirom na učinak Brexita na raspoložive resurse i s obzirom na pokušaj da se centralizira upravljanje odlukama EU-a, subvencije zamijene zajmovima a sredstva preusmjere na druge prioritete poput migracija, upravljanja vanjskim granicama ili potpore strukturnim reformama.
O tim se izazovima raspravljalo 2. i 3. ožujka u Varšavi kad su članovi COTER-a razmatrali i usvojili nacrt mišljenja o budućnosti kohezijske politike nakon 2020. koji je izradio predsjednik OR-ova kluba EPP-a Michael Schneider, državni tajnik za europske poslove savezne zemlje Sachsen-Anhalt.
Sastanku u Varšavi prisustvovao je član povjerenstva COTER iz Hrvatske, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke i član Europskog odbora regija, koji je tim povodom istaknuo važnost kohezijske politike kao strukturne politike koja promiče rast i gospodarski razvoj u svim regijama EU-a te je izjavio: „Kao gradonačelniku Grada Rijeke posebno mi je važno dati svoj doprinos u području modernizacije transporta, kao jednog od ključnih čimbenika kohezijske politike. Za Hrvatsku općenito, a posebno za Rijeku kao lučki grad, izuzetno je značajna investicijska politika EU-a u dijelu koji se odnosi na daljnji razvoj učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T). Smatram da u tom dijelu treba staviti poseban naglasak na razvoj logistike jer taj sektor pruža velike mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Pritom je posebno bitno povezivanje transportnog s ITT sektorom budući da to pridonosi globalnoj konkurentnosti EU-a, a istodobno je atraktivno za zapošljavanje mladih.
Kao socijaldemokrat dodatno želim naglasiti važnost ulaganja u ljude, a posebice ranjive skupine i nezaposlene mlade osobe. Smatram da je investicijska politika najbolja socijalna politika Europe, a njihovom kombinacijom zasigurno se može smanjiti broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva. Stoga je važno zalagati se za uravnoteženje konkretnih investicijskih i socijalnih mjera unutar kohezijske politike.“
Sastanak je održan usporedno s ministarskim skupom Višegradske skupine + 4, u sklopu kojeg su predstavnici ministarstava za gospodarski razvoj iz Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke te Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije usvojili dokument u kojem se ističe presudna uloga kohezijske politike za budućnost EU-a.
Kohezijska politika EU-a provodi se tijekom sedmogodišnjeg ciklusa (2014. – 2020.) kroz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI). Njome se promiče uravnotežen razvoj u različitim regijama EU-a, podupiru projekti povezani sa zapošljavanjem, posebice mladih, financiraju projekti s područja prometa i okoliša, a naglasak se daje i na razvoj ruralnih područja i pomorstvo i ribarstvo.
Ukupna dodijeljena sredstva za razdoblje 2014. – 2020. iznose €454 milijarde iz proračuna EU-a, uz €183 milijarde iz nacionalnih fondova. S ukupnom vrijednošću od €638 milijardi kohezijska je politika glavni europski instrument za ulaganja kojim u partnerstvu upravljaju Europska komisija, nacionalne vlade i regije.