Trodnevni bogati sajam i konferencija bave se temama koje će i u ovom trenutku, i kroz buduće višegodišnje razdoblje zaokupljati dionike graditeljskog sektora – od kupaca do dobavljača, od inženjera do izvođača radova, od financijera do upravitelja i osiguravatelja, od laika do profesionalaca, od realnog sektora i civilnog društva do institucionalnog sektora i javne uprave.
U sklopu sajma ArhiBau održava se i stručna konferencija koja okuplja više od 50 stručnih predavača, a bavi se temama Novog europskog Bauhausa, inicijative Europske komisije.

Kao dio programske cjeline „Razvojni planovi i investicije pred nama” održan je panel: „Urbana regeneracija i vizija hrvatskih gradova 2050.”
Polazna tema o kojoj se na panelu razgovaralo je bila kako predstavnici lokalne samouprave te predstavnici HBOR-vide i promišljaju razvoj gradova, na koje projekte, društvene skupine te koje poslovne i razvojne ciljeve se najviše fokusiraju, s kojim se izazovima susreću, što je ključno za osiguravanje budućnosti i ostanak mladih ljudi te kako se pozicionirati u gospodarskom, investicijskom, turističkom i obrazovnom smislu

Na panelu su učestvovali Tamara Perko – predsjednica Uprave HBOR, Marko Filipović – gradonačelnik Grada Rijeke, Luka Korlaet – zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, Damir Mandić – gradonačelnik Grada Karlovca, Filip Zoričić – gradonačelnik Grada Pule i Dario Zurovec – gradonačelnik Svete Nedjelje.

Govoreći na temu što danas čini život u gradu kvalitetnim, gradonačelnik Filipović je izdvojio komunalnu, prometnu, sportsku te novu kulturnu infrastrukturu, a uskoro i novu poduzetničku ICT infrastrukturu, uz brojnost i raznolikost sadržaja koji se nude u Rijeci ali i okolnim gradovima i općinama. Među prioritetima i aktivnostima koje treba poduzeti da bi grad bio bolji za građane, i njegove posjetitelje, Filipović je kazao kako treba urediti i povezati šetnice uz more te u suradnji s državom omogućiti nove javno-komercijalne sadržaje u centru Rijeke te ujedno modernizirati prometni sustav grada.
“Rijeka teži tome da bude grad za kvalitetan život i rad, dobro prometno povezana, uz održivi razvoj te u svemu navedenom pametan grad. No, nije moguće govoriti o idealnom scenariju, jer je razvoj svake urbane cjeline pa tako i Rijeke uvjetovan uvažavanjem različitih interesa koje je potrebno neprestano usklađivati. Posebnost Rijeke je i malo upravno područje, pa je potrebno voditi računa i o usklađenju s interesima susjednih jedinica lokalne samouprave. U pogledu pozicioniranja, naša je želja da se pozicioniramo kao grad privlačan za život i rad pojedinaca, poduzetnika i tvrtki unutar skupine srednjeeuropskih gradova kao jedna od nosivih točaka mreže gradova na osima lepeze Rijeka-Zagreb-Budimpešta, Rijeka-Ljubljana-Graz i dalje te Rijeka-Trst- Padova i dalje”, rekao je Filipović.

Rijeka je u završnoj fazi tranzicije iz nekada klasično industrijskog u suvremeno vibrantno gradsko središte vezano uz more. U gradu postoji značajan potencijal lokacija koje je moguće regenerirati poput ex Rafinerije nafte Mlaka, za koju je izrađeno urbanističko-arhitektonsko rješenje, područje ex Tvornice papira unutar koje će Grad kroz ITU program uložiti u obnovu vlastite zgrade, tzv. Energane u poduzetnički centar, dijelovi lučkog područja, poput područja Delte u samom gradskom središtu kao i njemu kontaktni dijelovi. “Međutim, regeneraciju ne može provoditi samo Grad, a imam osjećaj kako brojni vlasnici upravo to očekuju kao svojevrsno jamstvo uspješnosti vlastitih ulaganja”, kazao je Filipović.

Građani očekuju da gradska uprava ima viziju razvoja, ali su značajni „vizionari“ i drugi subjekti: gospodarstvenici, Sveučilište, javne ustanove i dr. Stoga je potrebno osmisliti urbane politike – cjelovite i sektorske u koje ćemo ugraditi i vrlo konkretne vizije razvoja. Rješenje je u partnerstvu, a ono je dinamično i uspostavlja se svakog dana iznova i sa svakim projektom od početka.

“Ako se radi u partnerstvu s ostalim dionicima te uz dostupne EU-fondove i privatne investicije, sve je ostvarivo. Grad mora biti dobar koordinator i servis svima. Da bi ostvarili revitalizaciju i regenerirali zanemarene dijelove grada i ponudili novi sadržaj,  nedostaju nam fleksibilniji propisi, posebice vezano uz rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i raspoloživa financijska sredstva”, kazao je gradonačelnik Filipović.

Vizija Rijeke do 2030. utemeljena je na viziji grada koji sve svoje resurse usmjerava poboljšanju kvalitete života svojih građana dok stvaranjem nove dodane vrijednosti oblikuje i podržava gospodarski razvoj riječkoga područja. U tom kontekstu, određena su tri ključna pojma koja će Rijeku usmjeriti prema 2030. godini i pružiti poticaje za daljnji razvoj.

Potrebno je usredotočiti se na rješavanje onih segmenata koji nam danas predstavljaju ograničenja za razvoj: demografski deficit svima nam je zajednički problem, a za Rijeku to je sigurno pitanje daljnjega razvoja lučke funkcije za koju nema prostora u gradu, transformacija prometnoga sustava konkretnije oblika prijevoza unutar užeg i šireg gradskog područja, ubrzani razvoj zelene infrastrukture i usporedno sa svim navedenim, promjena strukture gospodarstva: manje trgovine –više novih tehnologija i proizvoda.

Gradonačelnik Filipović je govorio o važnosti uključivanja svih dionika u proces oblikovanja i realizacije vizije razvoja grada. Od mrežne stranice Grada na kojoj se građanima omogućuje, primjerice kreiranje proračuna, preko komunikacije s vijećima mjesnih odbora, rasprava prilikom izrade i donošenja urbanističkih planova, plana razvoja i sl. “Bitno je da ljudi znaju da ih slušamo i o njihovim prijedlozima razmišljamo te u skladu s dobivenim prijedlozima onda i – djelujemo”, zaključio je Filipović.

Filipović je govorio o velikim investicijama drugih nositelja, u čiju je realizaciju bio aktivno uključen i Grad Rijeka. Pomorski putnički terminal na mjestu nekadašnjeg remontnog pogona u Putničkoj luci, I, faza Kampusa, iduće godine dovršava se I. faza novog Kliničkog bolničkog centra. Realizirani su i brojni projekti drugih ulagača na lokacijama napuštenih proizvodnih, skladišnih i sličnih prostora, među koje spada i lokacija odmarališta na kojoj je izgrađen hotelski kompleks Hilton.

Što se mobilnosti i prometne povezanosti tiče, gradonačelnik je izdvojio nekoliko projekata: dvokolosječnu prugu od Škrljeva, nužnu za razvoj gradske željeznice  kompleks Zapadna žabica čijom bi se realizacijom stvorili preduvjeti za reorganizaciju prometnog režima u najužem gradskom središtu, a time i povećanje pješačke zone, uređenje javnih površina i aktiviranje novih sadržaja te dovršenje ceste D-403 koja će  povezati novi zapadni lučki terminal, uz planove nove ceste na lučkom području i mogućnosti za transformaciju lučkog u gradski dio.

“Uloga grada je prvenstveno u jačanju mreže javnih i društvenih sadržaja, zelene infrastrukture i uređenje javnih površina. Razmatramo novi model stanogradnje za najam usmjere mladima, a radimo na novim vrtićima i jaslicama. Već smo pokrenuli i nove sadržaje za mlade – Torpedo 3-D Proizvodni park, Start up programe u novom prostoru RHuba u središtu grada, a veseli nas i projekt u realizaciji – Energana-ICT centar u prostoru bivše tvornice papira i nova poslovna zona Bodulovo, ali i naš novi CEKOM za pametne gradove. To će sve biti nova ICT-poslovna infrastruktura koje će Rijeku bitno usmjeriti na ICT i i osnažiti koncept razvoja pametnog grada, kazao je Filipović.