Gradonačelnik Vojko Obersnel uputio je tijekom svoje redovne konferencije za medije čestitku na izboru novoj rektorici riječkog sveučilišta Snježani Prijić-Samaržija, naglasivši kako njen izbor predstavlja jamstvo nastavka iznimno dobrih odnosa sa Sveučilištem te nastavak planiranja čitavog niza budućih zajedničkih aktivnosti. Dodao je kako je siguran da će rektorica posebnu pažnju posvetiti suradnji Grada i Sveučilišta u kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture, s obzirom na to da je bila osobno angažirana u pripremi projekta, tada u funkciji prorektorice, kao veza sa Sveučilištem i s obzirom na to da se od Sveučilišta očekuje da bude aktivni partner u tom projektu.

Nacrt Odluke o socijalnoj skrbi

Iako je o tome govorio na prošlom kolegiju, gradonačelnik je iskoristio priliku da još jednom naglasi važnost nove Odluke o socijalnoj o kojoj je na portalu Grada Rijeke otvoreno Savjetovanje otvoreno do 13. ožujka 2017. Gradonačelnik je pozvao sve građane, a posebno socijalno ugrožene kategorije građana, kao i sve institucije i udruge koje se bave zaštitom socijalno ugroženih građana, da se uključe u javnu raspravu o toj odluci.
Odluka o socijalnoj skrbi se usklađuje s relevantnim statističkim pokazateljima i istraživanjima provedenim na razini Hrvatske vezanim uz granicu siromaštva, evaluacijom socijalnog programa iz perspektive korisnika te osnovama politike socijalne skrbi iz programa The Europe 2020 strategy.

Najvažnije promjene odnose se na uvođenje novih kategorija koje do sada nisu bile obuhvaćene socijalnim mjerama. Riječ je o jednoroditeljskim obiteljima s jednim ili većim brojem djece i radno neaktivnim osobama starijim od 65 godina bez prihoda, odnosno pretežito domaćicama.
Cenzus prihoda za jednoroditeljske obitelji povećan je za 20% te umjesto 2.900 sada iznosi 3.480 kuna. U uvjetima prihoda povećan je i uvjet minimalnog prihoda za samce pa pravo na korištenje gradskog socijalnog programa imaju samci s prihodom 2.300,00 kn i nižim, kako bi veći broj samaca bio obuhvaćen mjerama socijalne skrbi. Uvodi se i pomoć osobama starijim od 65 godina bez primanja, koje nisu radile, a uvodi se posebna pomoć za nabavku knjiga u visini poklon bona od 1000 kuna za učenike osnovnih škola iz jednoroditeljskih, odnosno udomiteljskih obitelji. Također uvodi se nova mjera za suzbijanje tzv. energetskog siromaštva gdje će se korisnicima zajamčene komunalne naknade omogućiti poklon-bona za nabavku kućanskih uređaja, poput stroja za pranje rublja, TV u boji ili telefona. Jednako tako, u kontekstu priče o energetskom siromaštvu, korisnicima koji imaju rješenje o zajamčenoj minimalnoj naknadi, a koji se griju na gradski plin, izmjenama Odluke, naknada za troškove potrošnje plina bit će u potpunosti subvencionirana, a onima koji to pravo ostvaruju po kriteriju prihoda odnosno cenzusa njima se subvencionira 50%. Slične mjere postoje već dulje vrijeme za one koji se griju putem drugih energenata. Novom Odlukom napravljen je opet novi iskorak u provođenju politike socijalne skrbi Hrvatskoj. Procjenjuje da će ove mjere stajati oko 5 milijuna kuna, od čega 3,5 milijuna na teret proračuna a ostalo na teret komunalnih društava koje kroz svoje usluge sudjeluju u subvencioniranju troškova stanovanja. Koliko je Hrvatska socijalna država govori podatak da bez obzira na to što se komunalna društva odriču prihoda u korist socijalno ugroženih osoba, država se ne odriče PDV-a na isporučene usluge.

Gradonačelnik je dodao kako broj korisnika socijalne pomoći polako opada. Nedavno objavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje govore kako se broj nezaposlenih na području grada Rijeke u razdoblju 2013. -3016- smanjio za nešto više od 2.600 osoba. Naime 2013.g. ih je bilo 9.600, a 2016. 6.082 osobe. U istom omjeru smanjen je i broj mlađih nezaposlenih osoba, onih do 29 godina. Te su brojke relativno velike ali smo ipak zadovoljni trendom. Premda podaci govore o porastu broja zaposlenih, gradonačelnik je kazao kako ne zna koliko je u toj brojci onih koji su otišli iz Hrvatske.

Pitanje upravljanja tržnicama u Rijeci

S obzirom na veliki interes javnosti i brojne napise u medijima te upite na tu temu gradonačelnik je naglasio kako je definitivna odluka Grada Rijeke da više ne raspisuje koncesiju za upravljanje tržnicom, već da upravljanje tržnicom preuzme jedno gradsko trgovačko društvo, najverojatnije Rijeka plus. Dosta nesporazuma izaziva činjenica da javnost ne razlikuje djelatnost tržnica od tvrtke Tržnice Rijeka d.o.o. koja ima koncesiju za upravljanje tom tržnom djelatnošću. Tržnice Rijeka su dobile koncesiju prije 10 godina na javnom natječaju i cijela priča o tome je legalna i legitimna. Zakon o komunalnom gospodarstvu dozvoljava da tržnu djelatnost obavlja tvrtka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili neka druga tvrtka putem koncesije. U kontekstu reorganizacije cijelog komunalnog sustava i stvaranja jedne krovne organizacije osnivanjem tvrtke Poslovni sustavi koje je preuzelo sve potporne djelatnosti stvorili su se uvjeti da jedno od tih društava preuzme upravljanje riječkom tržnicom. Prema njegovoj procjeni to bi za sada bila tvrtka Rijeka plus koja je i inače preuzela komercijalne djelatnosti gradskih komunalnih društava, no da li će to tako ostati vidjet će se nakon 6-8 mjeseci kada će se odlučiti hoće li to i nadalje biti njihova djelatnost ili će se ići na osnivanje novog komunalnog društva koje bi se bavilo samo tržnicama. „Gradu nije namjera ostvarivati neku ekstra dobit kao što to neki impliciraju, već unaprijediti tržnu djelatnost ulaganjem u novu opremu te nešto drugačiju organizaciju rada, na korist građana i korisnika. Uostalom, velike dobiti neće ni moći biti zato što kod nas postoje kolektivni ugovori i odnosi u plaćama, pa će i zbog toga dobit biti manja. Nećemo otkupljivati postojeću opremu već nabaviti novu, a namjera nam je u narednih godinu dana unaprijediti djelatnost i poboljšati uvjete kako za građane tako i djelatnike. Dao sam i nalog našim urbanistima da u dogovoru s konzervatorima razmotre mogućnost djelomičnog natkrivanja otvorenih prostora tržnice.
“Preuzet ćemo one zaposlenike koji budu željeli preći u Rijeka plus pa ne postoji bojazan da će netko ostat bez posla. Pregovaramo sa sadašnjim koncesionarom, kojem ugovor ističe u 7. mjesecu, o tome da prijenos upravljanja s koncesionara na gradsku tvrtku bude proveden na način da tržnica niti jedan dan ne bude zatvorena”.

Konačna odluka o preuzimanju tržnica bit će jedna od točaka sjednice Gradskog vijeća krajem ožujka. Tržna djelatnost u Rijeci se odvija na više lokacija, uz glavnu tržnicu u paviljonu na Brajdi, Zametu i veoma malo na Vežici. Namjera Grada je da se na svim tim lokacijama nastavi tržna djelatnost bez obzira na vlasništvo nad imovinom. Većina tih objekata u kojima se obavlja tržna djelatnost je u vlasništvu Grad Rijeke, a samo dio u vlasništvu sadašnjeg koncesionara. “Nije tajna da ćemo s njima pregovarati o tome da tvrtka koja preuzme upravljanje tom djelatnošću, dakle Rijeka plus otkupi ili uzme u dugoročni zakup. Sve što se događalo s tržnicama bilo je predmet istrage DORH-a pri čemu je jasno i nedvojbeno utvrđeno da je sve što se radi na riječkim tržnicama u skladu sa zakonima RH. Podsjetio je da su Tržnice Rijeka dobile mogućnost koncesije nakon sudske nagodbe kojom je Grad stekao vlasništvo nad objektima tržnice, a u zamjenu dao mogućnost obavljanja tržne djelatnosti putem koncesije. Obično se u medijima navode spektakularne brojke prihoda Tržnica Rijeka d.o.o. a da se pritom zaboravlja činjenica da je vrijednost objekata koje je Grad Rijeka sudskom nagodbom stekao u vlasništvo oko 9 milijuna eura. Obersnel je svima koji se bave preračunavanjem prihoda da usporede vrijednost objekata s prihodima koje je ostvarila tvrtka Tržnice Rijeka, a pri tom još dodaju više od 10 milijuna kuna koje je ta tvrtka platila Gradu Rijeci u proteklih 10 godina osnovom koncesijske naknade”, kazao je gradonačelnik.

Na pitanje novinara o mogućnostima oživljavanja djelatnosti u paviljonu tržnice Brajda, gradonačelnik je kazao kako će, neovisno o tome hoće li tamo u nekoj daljnjoj budućnosti, odnosno deset godina i dalje biti tržnica, novim sustavom upravljana pokušati pobuditi interes lokalnog stanovništva za tu tržnicu, čemu će uostalom doprinijeti i uređenje obližnjeg prostora bivše tvornice Rikard Benčić, gdje će se narednih godina urediti prostori Muzeja Moderne i suvremen umjetnosti, Gradske knjižnice Rijeka, Dječje kuće i Muzeja Grada Rijeke.

Otvaranje preuređene vodoopskrbe i puštanje u rad plinogeneratora

Gradonačelnik je najavio kako će se 22. ožujka, u preuređenoj vodospremi Pećine, izgrađenoj početkom 20.st. kao dio Gorskog odnosno sušačkog vodovoda, obilježiti Dan voda. Vodosprema je već uređena i osvijetljena i atraktivno izgleda. Do tog datuma, s obzirom da se u neposrednoj blizini vodospreme nalazi osnovna škola i dječji vrtić, definirat ćemo program koji će se tamo događati. Ideja nam je da tamo bude edukativni centar u kojem će djeca moći saznati više o vodoopskrbi, vodi, važnosti štednje i čuvanja voda. To je najavljeno još prošle godine, kada je rečeno da će se urediti 4 vodospreme iz tog vodoopskrbnog sustava izgrađene početkom prošlog stoljeća, i ovo je prva od četiri. Do kraja godine nastavit će se s uređenjem druge vodospreme.
Ovaj mjesec će biti predstavljen i plinogenerator postavljen na lokaciji bivšeg odlagališta Viševac, koje je sanirano. Plinogenerator sakuplja metan nastao procesima unutar tog saniranog odlagališta, koji se do sada samo spaljivao, a čija će energija dobivena prilikom spaljivanja sada poslužiti za proizvodnju el. energije.

Stanje gradskog proračuna

Upitan od strane novinara da komentira nalaz Državne revizije i napise u novinama da Država može u svakom trenutku blokirati Proračun gradonačelnik je kazao kako u nalazu Revizije piše i nešto što se iz ne zna kojih razloga prešućuje, a to je činjenica da Grad Rijeka raspolaže imovinom vrijednom preko sedam milijardi kuna. “Ta imovina iz godine u godine kontinuirano raste pa je od 2013. do 2016. godine narasla za milijardu kuna. Teško da bi vrijednost imovine mogla rasti da nema investicija u novu imovinu; vrtiće, dvorane, ceste i dr. Ne vidim razlog zašto bi bilo tko blokirao gradski proračun. Novci o kojima se govori su ionako uloženi u gradnju stanova, što im je i bila namjena. Grad Rijeka pri tom ima potraživanja u visini 160 milijuna kuna od tvrtki i pojedinaca koji su dužni Gradu. Naravno da dio svoje likvidnosti možemo riješiti naplatom tih potraživanja, ali bi to onda značilo blokadu Tvornice motora i dizalica, neke druge tvrtke, puno malih poduzetnika kojima toleriramo kašnjenje u plaćanju zbog teške situacije u kojima se i oni nalaze” rekao je gradonačelnik.
Grad ima itekako puno mogućnosti prema kojima može normalno funkcionirati, pa ne zna čemu takve katastrofične priče. Apsolutna je neistina da se zaduženja gradskih trgovačkih i komunalnih društava te ustanova koriste za pokriće likvidnosti gradskog proračuna. Zaduženja gradskih komunalnih i trgovačkih ustanova namijenjena su isključivo za njihove investicije. Tako je samo KD ViK u protekle četiri godine investirao preko 400 milijuna kuna u izgradnju vodovoda i kanalizacije. Iz financijskih dokumenata se lako može utvrditi da niti jedna kuna nije otišla u gradski proračun već u izgradnju vodovoda i kanalizacije, gradnju toplovoda i plinovoda odnosno nabavku novih autobusa, zaključio je gradonačelnik Obersnel.
(I.N.)