Na početku sjednice prisegu je položilo dvoje novih vijećnika. Enea Dessardo izabran je na dopunskim izborima održanim 5. listopada kao predstavnik talijanske nacionalne manjine, dok je Irena Bolf, članica Socijaldemokratske partije, zamijenila Sandru Krpan, koja je svoj vijećnički mandat stavila u mirovanje iz osobnih razloga. Gradsko vijeće Grada Rijeke sada broji ukupno 32 vijećnika.

Vijećnici su jednoglasno donijeli odluku o pokretanju postupka izbora članova Savjeta mladih Grada Rijeke javnim pozivom, koji će 5. studenoga biti objavljen u lokalnom dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Grada.
Na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, članica Lana Golub razriješena je dužnosti članice Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci te umjesto nje imenovana Marija Japundža Broznić, v.d. voditeljice Odsjeka za odgoj i obrazovanje, kulturu sport i mlade.

Nova javna ustanova – Zavod za prostorno uređenje Grada Rijeke

Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je jednoglasno odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke kao nove javne ustanove koja će obavljati poslove izrade i koordinacije prostorno-planskih dokumenata, studija, prostornih analiza te drugih akata iz područja prostornog uređenja.
Osnivač i vlasnik Zavoda je Grad Rijeka, a sjedište ustanove bit će u Rijeci, Trpimirova 2.

Početak rada Zavoda predviđen je za 1. ožujka 2026., a do imenovanja ravnatelja, za privremenu je ravnateljicu  imenovana Ivna Grabovac, mag. ing. arch.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je osnivanje Zavoda za prostorno planiranje institucionalni preduvjet za drugačije upravljanje prostorom, koji je jedan od najvažnijih resursa grada. Uz koordiniranje urbanog razvoja i planiranje korištenja zemljišta, zadatak Zavoda bit će i planiranje upravljanja rizicima, poručila je Rinčić.

Vijećnik Marin Račić (Centar) naglasio je da je dosadašnjim ustrojem gradskih institucija urbanizam bio gurnut u drugi plan. „Prostorom se upravljalo paušalno, bez strategije i šireg promišljanja, a dijelovi grada prepušteni su propadanju i zaboravu“, rekao je Račić te najavio da će novi Zavod izraditi Strategiju prostornog razvoja Grada Rijeke, kao i uspostaviti transparentne procedure izrade studija, provođenja savjetovanja i arhitektonskih natječaja.
Vijećnik Nebojša Zelič (Možemo!) pozdravio je osnivanje Zavoda, ali je pitao kakav je plan zapošljavanja, kakav će biti odnos s Županijskim zavodom te što će do ožujka raditi Upravni odjel za prostorno planiranje. „Ljudi i prostor su najvažniji resurs grada“, istaknula je Ana Trošelj (PGS) te dodala da će njezina stranka kritički pratiti sve korake osnivanja novog Zavoda.
Vijećnicu Irenu Bolf (SDP) zanimalo je hoće li dio zaposlenika gradske uprave na proljeće ostati bez posla. Odgovor je djelomično ponudio Račić, koji je sudjelovao u pripremi osnivanja Zavoda.„Poslovi se neće preklapati, nego usklađivati. Zavod će biti multidisciplinaran i bavit će se poslovima planiranja“, objasnio je Račić.

Gradonačelnica Rinčić dodala je da nema straha od tehnološkog viška te poručila:“ Ovim ne smatramo da je posao gotov. Tek počinje, ali moguće je napraviti iskorak i pokazati da su nam ljudi i prostor zaista važni.“

Zaiskrilo oko terena i gradskih dugova

Vijećnik Alen Ružić (HDZ) istaknuo je kako očekuje da će jedan od prvih poteza Zavoda biti osmišljavanje prostora bivše Dječje bolnice na Kantridi, o kojem se trenutačno odgovorno brine KBC Rijeka, dok se ne riješe pravna pitanja predaje prostora Gradu. Ružić je podsjetio i na neriješena imovinsko-pravna pitanja između države i Grada Rijeke, zbog kojih nova bolnica na Sušaku još nema sve potrebne dozvole.
Na to je reagirao Goran Palčevski (SDP), koji je naveo da je prijenos vlasništva terena zapeo zbog poreznog duga Grada Rijeke, što je, kako je rekao, posljedica nečinjenja bivšeg gradonačelnika.
Riječ je o tri milijuna eura poreznog duga iz 2018. godine, potvrdila je gradonačelnica Rinčić, dodavši da pregovara o načinu vraćanja tog duga. „Bili ste zamjenik gradonačelnika i mogli ste to davno riješiti“, poručio je Palčevskom zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda.
Nebojša Zelič (Možemo!) upozorio je da se u osnivanje novog Zavoda kreće u trenutku kada se, zbog poreznih izmjena, očekuje devet milijuna eura manji gradski prihod. Odluka o osnivanju Zavoda potom je usvojena jednoglasno.

Izvještaji o poslovanju ustanova u kulturi

HNK Ivana pl. Zajca na kraju 2024. godine ostvarilo je manjak prihoda i primitaka u od 712.708,91 eura što s prenesenim manjkom iz prethodnih godina čini manjak prihoda i primitaka za pokriće sljedećeg razdoblja u iznosu od 1.081.498,61 eura.

Intendantica Dubravka Vrgoč je naglasila kako je ona preuzela Kazalište 1. siječnja 2025. i ne može odgovarati za dugovanja nastala prije toga. Kazalište je u 2024.g. bilo u manjku 1.081.498,61 eura. Od toga se 883.205 eura odnosi na tzv metodološki manjak, što podrazumijeva da je plaća za prosinac kao i materijalna prava zaposlenika knjižena u 2025.g. i zato se taj manjak pojavljuje kod HNK Ivana pl Zajca kao i kod drugih ustanova. Kada se taj metodološki manjak od 883.205 eura oduzme od ukupnog manjka u iznosu 1.081.498,61 eura pravo stanje manjka U HNK Ivana pl. Zajca iznosi 277.291,12 eura.
31. ožujka 2025. sklopljen je sporazum prema kojem je dogovoreno djelomično pokriće tog manjka od strane osnivača Kazališta u iznosu od 164.991,30 eura, dok će ostatak manjka u iznosu od 105.000 eura pokriti Kazalište. Intendantica je naglasila kako Kazališno vijeće nije prihvatilo ni financijsko niti programsko izvješće bivše uprave za 2024.g.

“Svi su dugovi do današnjeg dana vraćeni”, rekla je intendantica Zajca Dubravka Vrgoč te pojasnila da je kazalište preuzela tek u siječnju 2025. godine. Navela je da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvaren višak od 379.858,24 eura, a prihodi rastu zbog veće posjećenosti i donacija sponzora.

„Nisu u planu nikakve smjene, ali želimo drugačiju viziju nekih ustanova i odgovornije upravljanje javnim novcem“, rekla je gradonačelnica Iva Rinčić, odgovarajući na pitanje Ane Trošelj (PGS) o razlozima zbog kojih nije prihvatila sva izvješća o radu gradskih ustanova u kulturi.

Gradonačelnica je pojasnila kako su prihvaćena izvješća o radu Art-kina, Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Gradske knjižnice Rijeka i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, dok su na znanje primljeni izvještaji o poslovanju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku, Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca i Muzeja grada Rijeke.
Godišnji izvještaj o poslovanju HNK Ivana pl. Zajca nije prihvaćen.

Ravnateljica Magdalena Lupi Alvir izvijestila je da je Gradsko kazalište lutaka Rijeka godinu završilo s viškom poslovanja od 46.117 eura. Objasnila je i da je u izvješću naveden metodološki manjak od 23 tisuće eura, jer su po prvi put u obračun uključene i plaće te računi iz prosinca, koji se isplaćuju u siječnju sljedeće godine.

U raspravi je Igor Vlajnić (Centar) upozorio da je, unatoč kvalitetnom repertoaru, publici kazališta otežan pristup kulturnim sadržajima.
“Djeca dolaze organiziranim prijevozom, koji je teško dostupan i nerijetko i pet puta skuplji od ulaznice”, rekao je Vlajnić. Njegovo zapažanje podržali su Nebojša Zelič (Možemo!) i Ana Trošelj (PGS), koji su zatražili da se Grad uključi u organizaciju prijevoza učenika i vrtićara. Gradonačelnica Rinčić izvijestila je da je Autotroleju već poslala upit o mogućnostima organiziranog prijevoza djece.

Godišnji izvještaj o poslovanju Gradskog kazališta lutaka Rijeka jednoglasno je prihvaćen.

Muzej grada Rijeke završio je 2024. godinu s manjkom od 28.684,62 eura, što je rezultat knjiženja 13. plaće, izvijestio je ravnatelj muzeja Mladen Urem. Istaknuo je kako su tijekom godine ažurirali pravno poslovanje, preselili djelatnike u Palaču šećera, proširili djelatnost muzeja na više lokacija te preuzeli dio programa iz Mramorne dvorane zbog energetske obnove Guvernerove palače.
Sanjin Matijević (Alternativa) upozorio je da je izvještaj „nepotpun i neujednačen“.
Godišnji izvještaj o poslovanju Muzeja grada Rijeke nije prihvaćen, uz 12 glasova za, 4 protiv i 11 suzdržanih.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) završio je 2024. godinu s viškom od 6.154,46 eura, izvijestio je Nino Fiorovanti, voditelj pravnih i općih poslova MMSU.
Maša Magzan (Alternativa) istaknula je da se u izvještaju ne vidi širenje djelatnosti, ulaganje u publiku ni sudjelovanje u međunarodnim projektima, dok je Nebojša Zelič (Možemo!) primijetio da su veća ulaganja usmjerena na hladni pogon nego na programe.
Godišnji izvještaj o poslovanju MMSU-a nije prihvaćen, s 13 glasova za, jednim protiv i 15 suzdržanih.

Gradska knjižnica Rijeka (GKR) 2024. godinu završila je s viškom od 16.085 eura, izvijestio je ravnatelj Niko Cvjetković.
„Uselili smo u novu zgradu i promijenili sve protokole, a podaci se odnose i na ogranke knjižnice te bibliobus. Imali smo 1716 programskih aktivnosti i poslovali stabilno“, rekao je Cvjetković.
Izvještaj o godišnjem poslovanju GKR-a jednoglasno je prihvaćen.

Art-kino je u 2024. ostvarilo višak od 61.569 eura, koji će se namjenski koristiti u 2025. godini, izvijestila je ravnateljica Slobodanka Mišković.
„Ispred zgrade su cijele godine trajali radovi, no unatoč tome održali smo više od tisuću filmskih projekcija, projekte Škola u kinu i Krenimo od nule, filmske radionice, festivale te premijere domaćih filmova“, navela je Mišković.
Izvještaj o godišnjem poslovanju Art-kina usvojen je jednoglasno.

Hrvatski kulturni dom na Sušaku (HKD) završio je 2024. godinu s viškom od 16.260 eura, izvijestio je ravnatelj Edvin Liverić-Bassani, istaknuvši da je HKD „dom izvaninstitucionalne kulture grada“.
Tijekom godine na sceni je izvedeno 152 programa, u galeriji postavljeno 11 izložbi, održano 160 popratnih aktivnosti, a volonteri su odradili 1600 volonterskih sati. Također je predan projekt za sufinanciranje energetske obnove zgrade.
Maša Magzan (Alternativa) upozorila je na netransparentnost ulaganja, nedostatak plana za rast publike te pad broja predstava uz rast VR projekata.
Godišnji izvještaj o poslovanju HKD-a nije prihvaćen, s 12 glasova za i 14 suzdržanih.

Gradonačelnica Rinčić: Projekt obnove broda Galeb vođen je loše, neodgovorno i štetno

„Projekt obnove broda Galeb vođen je loše, neodgovorno i štetno“, izjavila je gradonačelnica Iva Rinčić u uvodnom izlaganju o stanju projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine.

Prema riječima gradonačelnice, obnova Galeba tek se u manjoj mjeri, oko 20 posto, financira europskim sredstvima, dok će preostalih 80 posto troškova snositi građani Rijeke iz gradskog proračuna.

„Stalno nam stižu informacije o novim troškovima. Početni iznos 2016. godine bio je nešto veći od 4 milijuna eura, a danas smo na 12,9 milijuna i projekt još nije završen“, istaknula je Rinčić, dodavši kako se završetak očekuje tijekom iduće godine. Od 2008. godine u projekt je ukupno uloženo oko 15 milijuna eura, no brod još uvijek nije u potpunosti opremljen – muzejski odjel nije dovršen, a na natječaj za zakup ugostiteljskog prostora nije pristigla nijedna ponuda. Ipak, završeno je oko 95 posto projekta, pa gradonačelnica naglašava da je sada ključno definirati budući model upravljanja brodom-muzejem.

Prema podacima kojima raspolaže gradonačelnica Rinčić, sukladno ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, u razdoblju 5 godina, potrebno je osigurati održivost rezultata projekta. Za troškove plaća zaposlenika Muzeja na Galebu (16 zaposlenika, posadu i održavanje, dokovanje u brodogradilištu, režijske troškove i troškove osiguranja, bit će potrebno osigurati nešto manje od milijun eura godišnje u narednim godinama u kojima je nužno osigurati održivost Projekta. U taj iznos nisu uračunati programski troškovi Muzeja.

15. listopada 2025. na inicijativu Grada Rijeke, u Zagrebu je održan sastanak s visokim predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i SAFU na temu aktualnosti u provedbi projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”. Tema sastanka bila je zadovoljenja izlaznih pokazatelja Projekta, osobito u dijelu komercijalnih komponenti broda Galeb koje u proteklom razdoblju nisu realizirane pa je razmotrena mogućnost odobrenja produljena provedbe Projekta do 31. prosinca 2026.

Grad Rijeka je 16. listopada 2025. godine podnio zahtjev za izmjenom ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s rokom produljenja do 31. prosinca 2026. godine kako bi se uložili dodatni napori i ostvarili neostvareni pokazatelji, te su najavljene određene izmjene u pristupu komercijalnim sadržajima koji su predviđeni na brodu.

Ukupni troškovi koji se odnose na brod Galeb, do 9.10.2025. iznose 14.891.579,17 Eura. Postoje neuređeni zahtjevi Dalmonta, kod primopredaje pri čemu ta tvrtka traži 4.431.480,46 Eura, Grad prema procjedbenom elaboratu taj iznos procjenjuje na 581.990,46 Eura.

Gradonačelnica je zaključila kako je procjena da će sveukupni troškovi Grada Rijeke i Muzeja grada Rijeke na koncu iznositi 22.055.895,54 Eura, odnosno ovisno o rješenju zahtjeva Dalmonta  25.905.385,56 Eura.

Političke reakcije

Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) upozorio je kako se projekt „od ozbiljnog pretvorio u neodgovoran“.

„Ako se brodogradilištu Dalmont bude moralo platiti sve što potražuje i ako zbog kašnjenja budemo morali vratiti europska sredstva, cijena ovog plutajućeg muzeja mogla bi narasti i do 35 milijuna eura. S tim novcem Rijeka je mogla postati raj na zemlji – izgraditi igrališta, garaže i stanove, bivši gradonačelnici Obersnel i Filipović i SDP bacili su u vjetar 22 milijuna eura, a mi za to ne bi znali da je SDP na vlasti”, poručio je Ostrogović te pozvao gradonačelnicu da javno objavi svu dokumentaciju vezanu uz Galeb.

Na to mu je replicirao Goran Palčevski (SDP) podsjetivši na niz HDZ-ovih afera: „Od Fimi medije do pljačke u INA-i – koliko bi se tu bolnica, igrališta i vrtića moglo izgraditi?“

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda je na kritike da je materijal o ovoj točki dnevnog reda dostavljen vijećnicima kasno, pojasnio da je to zato što su informacije pristizale do zadnjeg dana. Također komentirao je kako bi se za iznos od 18 milijuna eura mogli obnoviti svi dječji vrtići u Rijeci i sve osnovne škole.

Vijećnik Sanjin Matijević (Alternativa) zatražio je dodatne informacije o financijskim dubiozama projekta od ravnatelja Muzeja grada Rijeke. Ravnatelj Mladen Urem pojasnio je kako muzej sudjeluje isključivo u programskom dijelu projekta, dok u obnovu samog broda nije uključen.

Vijećnik Marin Račić (Centar) je kazao kako se taj novac ne može vratiti i sada se projekt mora dovršiti. Ako smo spržili 22 milijuna eura, trebalo bi imati točnu procjenu koliko će nas to koštati.

Što dalje?

Gradonačelnica Rinčić je replicirala vijećnici Trošelj da ju je pogodila njena tvrdnja da je taj materijal gradonačelnica stavila na dnevni red radi svoje promocije. “Htjela sam prikazati informaciju transparentno. Na moj prvi upit kao gradonačelnica, koliki su troškovi Galeba do sada, dobila sam iznos od 10 milijuna Eura. Sada se vidi da to nije tako i ne zna se koliki će biti konačni iznos. Ne znam da li vam itko može dati tu informaciju. Način vođenja projekata u Rijeci se mora promijeniti. Stav SAFU-a je da se taj projekt mora završiti i da bi to bila sramota i za Rijeku i za Hrvatsku da se ti novci moraju vraćati. To je stav i ministrice kulture. 

Na repliku Josipa Ostrogovića je li Grad sada tehnički u prekršaju s obzirom da je rok dovršetka bio jučer i može li se projekt broda Galeb odvojiti od projekta Šećerane, ako se već bude moralo vraćati sredstva. Gradonačelnica je kazala kako smo dobili načelnu suglasnost SAFU za produženje roka do konca 2026.g, ali dopis još nije stigao. Brod Galeb se ne može odvojiti od Šećerane, a i o ona je umjesto 4 koštala čak osam milijuna eura.

Galeb je sada problem svih nas. Sredstva građana Rijeke su potrošena za to i svi moramo o tome odlučiti kako to završiti. Angažirat će se i vještak koji će nam dati točnu informaciju o troškovima, a moramo naći načina kako promijeniti stavku vezanu za hostel i to promijeniti u neki drugi komercijalni sadržaj. Postoji nekoliko scenarija kako možemo završiti projekt. Trenutno čekamo odluku SAFU-a o produženju roka do 31. prosinca iduće godine. Mi ćemo se obratiti i Ministarstvu i državi za pomoć. Troškovi će, ugrubo, porasti za još oko 6 milijuna eura, no odustajanje u ovoj fazi bilo bi loše rješenje“, zaključila je gradonačelnica Rinčić te najavila redovito informiranje javnosti o svim novim okolnostima vezanim uz projekt Galeb.