Na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke razmatrani su polugodišnje izvješće o radu gradonačelnice i izvršenju proračuna, izmjene statuta gradskih ustanova, model upravljanja brodom „Galeb“ te niz drugih prijedloga i odluka iz djelokruga Grada. Vijeće je pritom odlučivalo i o socijalnim mjerama, pomorskom dobru te imenovanju novih ulica i parkova.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić predstavila je Gradskom vijeću polugodišnje izvješće o svom radu za prvih šest mjeseci 2026. godine, obuhvativši aktivnosti gradske uprave, pokrenute reforme te projekte u području komunalnog sustava, obrazovanja, predškolskog odgoja, infrastrukture i zaštite okoliša.
Kao jednu od najvažnijih aktivnosti u izvještajnom razdoblju izdvojila je reorganizaciju gradske uprave. Novi ustroj stupio je na snagu 1. lipnja, a gradonačelnica je navela da je od 1. rujna u punoj funkciji. Među novim upravnim tijelima posebno je istaknula Upravni odjel za kapitalne projekte, investicije i fondove EU, čiji je cilj učinkovitije upravljanje i praćenje velikih gradskih projekata.
Govoreći o komunalnom sustavu, podsjetila je na provedenu analizu poslovanja gradskih komunalnih i trgovačkih društava te izbor šest novih direktora. Istaknula je i osnivanje Zavoda za prostorno uređenje te niz projekata koji su u tijeku ili pripremi.
Među njima su dogradnja PPO-a Galeb, energetska obnova OŠ Turnić, izgradnja Dječjeg vrtića Fiume, priprema projekta nove zgrade OŠ „Fran Franković“ i uređenje obalne šetnice, kao i nastavak projekata obnove Dvorane mladosti, izgradnje električne baze KD-a Autotrolej i prenamjene Exportdrva.
Rasprava o učincima i dinamici projekata
U raspravi su vijećnici otvorili niz pitanja vezanih uz provedbu projekata, funkcioniranje gradske uprave i reformu komunalnog sustava.
Josip Ostrogović, u ime kluba vijećnika HDZ-a, najavio je da neće podržati izvješće, ocijenivši da ono sadrži velik broj podataka, ali nedovoljno jasno prikazuje konkretne učinke za građane. Posebno se osvrnuo na reformu komunalnog sustava, razvoj kvartovskih garaža i uspostavu Zavoda za prostorno uređenje.
Tea Mičić Badurina, u ime kluba PGS-a, IDS-a i Liste za Rijeku, upozorila je na nedovoljno jasno razlikovanje novih projekata od onih preuzetih iz prethodnog razdoblja te zatražila mjerljive pokazatelje rada Upravnog odjela za kapitalne projekte, investicije i fondove EU.
Hana Paleka, u ime kluba Možemo!, kritički se osvrnula na reformu komunalnog sustava, dinamiku uvođenja individualiziranog prikupljanja otpada te pojedine projekte i procese digitalizacije. Istaknula je da će se uspješnost pokrenutih reformi moći procijeniti tek kroz konkretna poboljšanja za građane.

Ivana Prica Matijaš, u ime kluba SDP-a, najavila je da klub neće podržati izvješće, navodeći da se velik dio predstavljenih projekata nastavlja iz prethodnog razdoblja, dok su novi kapitalni projekti većinom još u pripremi. Izdvojila je novu školu na Drenovi, kvartovske garaže, kapacitete domova za starije i nemoćne te uvjete rada Centra za odgoj i obrazovanje i Centra za autizam.
Jelena Biondić, u ime kluba HDZ-a, istaknula je da učinke reorganizacije uprave i reforme komunalnog sustava treba vrednovati kroz poboljšanja u učinkovitosti i kvaliteti usluga. Osvrnula se i na projekte Žabice i sortirnice u Mihačevoj Dragi te najavila glasanje protiv izvješća.
Srđan Srdoč, u ime IDS-a, govorio je o sportu, potrebi donošenja strategije razvoja sporta i jasnijih kriterija financiranja programa javnih potreba u sportu. Otvorio je i pitanja položaja sportskih djelatnika, troškova registracije djece, sportske ambulante te uloge riječkog karnevala kao važnog gradskog brenda.
Nakon rasprave Gradsko vijeće glasovalo je o polugodišnjem izvješću o radu gradonačelnice. Za izvješće je glasovalo 12 vijećnika, protiv 15, dok su četiri vijećnika bila suzdržana, pa izvješće nije dobilo potrebnu većinu.
O izvršenju proračuna
Rasprava je potom nastavljena polugodišnjim izvještajem o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2026. godinu. Prema predstavljenim podacima, u prvih šest mjeseci ostvareno je 103,7 milijuna eura prihoda i primitaka, odnosno 46,5 posto godišnjeg plana.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je rast proračunskih prihoda unatoč inflaciji, koja je u lipnju iznosila 4,5 posto. Rashodi i izdaci u prvom polugodištu iznosili su 103,6 milijuna eura, odnosno 43,7 posto plana, dok je razlika između ukupno ostvarenih prihoda i rashoda iznosila 111,3 tisuće eura viška.
Grad Rijeka ostvario je tekući manjak od 1,05 milijuna eura, u okviru godišnjeg plana prema kojem su rashodi veći od prihoda za 13,38 milijuna eura. Planirano je da se razlika pokrije prenesenim viškom iz prethodnih godina, koji je krajem 2025. iznosio 22,55 milijuna eura.
Proračunski korisnici ukupno su ostvarili višak od 1,16 milijuna eura. Najveći višak ostvaren je kod Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke, a značajniji i kod HNK Ivana pl. Zajca te Muzeja Grada Rijeke. Kod dijela proračunskih korisnika iskazan je metodološki manjak zbog vremenskog raskoraka između evidentiranja rashoda i primitka sredstava iz gradskog proračuna, a sredstva su prenesena tijekom srpnja.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prihodi i primici povećani su za 8,7 milijuna eura, odnosno 9,1 posto.
U raspravi su vijećnici najveću pozornost posvetili strukturi prihoda i rashoda te tempu realizacije kapitalnih projekata.
Marko Smojver, u ime kluba HDZ-a, istaknuo je rast prihoda Grada, koji je povezao s gospodarskim kretanjima, većom zaposlenošću i rastom plaća. Istodobno je upozorio na sporiju realizaciju kapitalnih projekata, uključujući kvartovske garaže, te ocijenio da rast prihoda treba biti vidljiv i kroz realizaciju planiranih ulaganja.
Irena Bolf, u ime kluba SDP-a, osvrnula se na ostvarenje prihoda od poreza na dohodak te kapitalne projekte, čije je izvršenje u prvom polugodištu iznosilo 31 posto godišnjeg plana. Izdvojila je i Dvoranu mladosti te kvartovske garaže kao projekte kod kojih očekuje bržu realizaciju.
Hana Paleka, u ime kluba Možemo!, kritizirala je smanjenje stopa poreza na dohodak, navodeći da bi, prema procjeni njezina kluba, Grad zbog toga mogao ostvariti oko 15 milijuna eura manje prihoda. Smatra da su ta sredstva mogla biti usmjerena u javne usluge, među ostalim vrtiće i produženi boravak.
Ivana Prica Matijaš upozorila je na nisko izvršenje programa individualiziranog prikupljanja otpada, koje je u prvom polugodištu iznosilo 12,4 posto godišnjeg plana.
Stefan Mataija Mafrici otvorio je pitanje sredstava za prometnu studiju šireg područja tržnice, za koju je proračunskim amandmanom bilo osigurano 270 tisuća eura. Zatražio je pojašnjenje zbog čega je u polugodišnjem izvještaju iskazan iznos od 250 tisuća eura. Gradonačelnica je odgovorila da je amandman prihvaćen i da će se studija realizirati, dok je pročelnica potvrdila da su sredstva postala sastavni dio financijskog plana.
Za prihvaćanje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna glasovalo je 13 vijećnika, 15 ih je bilo protiv, dok su tri vijećnika bila suzdržana, pa ni taj izvještaj nije dobio potrebnu većinu.
Vijeće dalo suglasnosti na izmjene statuta ustanova
U drugom dijelu sjednice vijećnici su odlučivali i o izmjenama statuta niza gradskih ustanova. Gradsko vijeće većinom je glasova dalo prethodne suglasnosti na izmjene i dopune statuta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Gradske knjižnice Rijeka, Art-kina, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Muzeja grada Rijeke, Gradskog kazališta lutaka Rijeka te Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.
Podršku su dobile i odluke o promjeni djelatnosti Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Muzeja grada Rijeke, kojima se proširuje opseg djelatnosti što ih te ustanove mogu obavljati.
U raspravi koja je prethodila glasovanju Ivana Prica Matijaš (SDP), Nebojša Zelič (Možemo!) i Ana Trošelj (PGS) izrazili su primjedbe na odredbe koje omogućuju razrješenje predstavnika osnivača u upravnim vijećima bez posebnog obrazloženja. Ocijenili su da takvo rješenje otvara pitanje transparentnosti i demokratičnosti postupka.
Petra Mandić (Most) iznijela je drukčiji stav, navodeći da su slična rješenja prisutna i u drugim gradovima te da smatra logičnim da tijelo koje imenuje članove upravnih vijeća ima mogućnost i njihova razrješenja.
Gradsko vijeće dalo je prethodne suglasnosti i na izmjene i dopune statuta Doma mladih Rijeka te dječjih vrtića Rijeka, More i Sušak. Prihvaćene su i odluke o davanju prethodne suglasnosti na izmjene i dopune pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada riječkih predškolskih ustanova.
Novi model upravljanja brodom „Galeb“
Vijećnici su potom prihvatili odluku prema kojoj će brod „Galeb“ biti predan na upravljanje tvrtki Rijeka sport, dok će Muzej grada Rijeke koristiti 4.300 od ukupno 5.500 četvornih metara prostora za muzejski postav.
Obrazlažući prijedlog, privremeni pročelnik Upravnog odjela za kulturu i kreativni razvoj Renato Kostović istaknuo je da muzejska funkcija broda ostaje u središtu projekta te da Rijeka sport raspolaže operativnim i stručnim kapacitetima potrebnima za upravljanje ovim kulturnim dobrom.
Josip Ostrogović, u ime Kluba HDZ-a, usprotivio se prijedlogu, ocijenivši da se odluka donosi bez dovoljno razrađenog financijskog okvira, procjene troškova održavanja i nacrta sporazuma. U raspravi se osvrnuo i na ukupne troškove projekta „Galeb“, za koje je naveo da su premašili 26 milijuna eura, zbog čega je najavio da HDZ neće podržati odluku.
Ivana Prica Matijaš (SDP) najavila je podršku odluci, ali je otvorila pitanje postoji li zbog promjene upravitelja rizik od penalizacije SAFU-a.
Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je da je SAFU upoznat s predloženim modelom upravljanja te da je cilj brod staviti u funkciju do kraja godine. Naglasila je kako Grad nema vlastite operativne kapacitete za svakodnevno upravljanje brodom, uključujući poslove koji zahtijevaju specifično osoblje, te da je Rijeka sport u ovom trenutku najoperativnije rješenje.
Ana Trošelj (PGS) i Marinko Koljanin (nezavisni) u raspravi su otvorili pitanja buduće podjele troškova i prihoda, ali su se složili da preuzimanje tehničke skrbi o brodu od strane Rijeka sporta u ovom trenutku predstavlja izvedivo rješenje.
Potpora pružateljima usluga za ranjive skupine
Većinom glasova odbijen je Prijedlog odluke o izmjenama i dopuni Odluke o uvjetima i načinu sufinanciranja djelatnosti dadilja.
U ime predlagatelja, privremena pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Marija Japundža Broznić pojasnila je da su predložene dvije ključne izmjene: omogućavanje naknadnog upisa djece roditeljima u izvanrednim okolnostima te davanje ovlasti gradonačelnici da odlučuje o mogućim većim iznosima sufinanciranja od trenutno predviđenih 260 eura mjesečno. Tijekom rasprave, Nebojša Zelič u ime Kluba Možemo! i Ana Trošelj u ime Kluba PGS-a upozorili su na to da trošenje javnih sredstava ne smije biti diskrecijska odluka, dok je Josip Ostrogović ispred Kluba HDZ-a naglasio da je određivanje iznosa subvencija u isključivoj zakonskoj nadležnosti Gradskog vijeća.
Vijećnici su potom jednoglasno podržali odluku o uspostavi modela korištenja poslovnih prostora Grada Rijeke bez plaćanja zakupnine za licencirane pružatelje socijalnih usluga. Prema riječima predlagateljice Hane Paleka iz Možemo!, riječ je o izravnoj potpori u ukupnom iznosu od oko 70 tisuća eura godišnje zakupnine, koju je do sada plaćalo osamnaest pružatelja usluga namijenjenih socijalno ranjivim skupinama u Rijeci.
Jednoglasno o novoj nagradi „AmbasadoRi mira“
Jednoglasno je prihvaćeno i uvođenje nove gradske nagrade „AmbasadoRi mira“, koja se dodjeljuje za poseban doprinos borbi protiv vršnjačkog nasilja. Nagrada će se dodjeljivati u tri kategorije nazvane po vjetrovima: nagrada Bura namijenjena je pojedincima od 5. do 8. razreda osnovne te od 1. do 4. razreda srednje škole, nagrada Maestral dodjeljivat će se razrednim odjelima starijih osnovaca, dok je nagrada Levant predviđena za razredne odjele srednjih škola. Privremena pročelnica Marija Japundža Broznić najavila je da će se svečana dodjela održavati u veljači, dok će postupak predlaganja kandidata započinjati u rujnu, s početkom svake školske godine.
Ostale odluke donesene na sjednici
U nastavku sjednice Gradsko vijeće prihvatilo je Izmjenu Pravilnika o provođenju postupka jednostavne nabave te Prijedlog novog cjenika za građevinsko zemljište u vlasništvu Grada Rijeke. Prethodno je odbijen amandman vijećnika SDP-a kojim se predlagalo utvrđivanje zakupnine u iznosu od jednog eura godišnje za građane koji obrađuju male poljoprivredne površine za vlastite potrebe.
Na sjednici je usvojen i Prijedlog izmjena i dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke za razdoblje od 2024. do 2028. godine. U plan su uvršteni troškovi uređenja područja buduće marine Porto Baroš, sportsko-rekreacijske zone na Preluku te obalne Šetnice Milice Jardas. Najznačajnija novost u odnosu na dosadašnju praksu jest to što će o budućim koncesijskim odobrenjima odlučivati izvršna vlast umjesto predstavničkog tijela.
Na samom kraju radnog dijela sjednice, Gradsko vijeće usvojilo je odluke o imenovanju dviju novih ulica na Hostima: Ulice Petra Radakovića i Ulice poginulih pripadnika Armade. Dok je odluka o Imenovanju Ulice Petra Radakovića donesena jednoglasno, prijedlogu o imenovanju ulice po navijačkoj skupini prethodila je burna rasprava o tome treba li Grad davati takvu vrstu posebne počasti navijačima, nakon čega je odluka usvojena uz osam suzdržanih glasova.
Imena novih gradskih parkova u posljednjoj točki dnevnog reda odabrana su bez pojedinačne rasprave. Park uz Trsatsku gradinu od sada nosi ime Park Lavala Nugenta, dok je park na Kantridi i službeno imenovan Park lovora.









