Na predstavljanju rezultata istraživanja o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina u RH, koje je danas održano u Zagrebu, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel primio je priznanje Instituta za javne financije za proračunsku transparentnost Grada Rijeke.

U ovom istraživanju proračunska transparentnost mjeri se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim web stranicama hrvatskih gradova općina i županija, a to su u ovom ciklusu bili sljedeći dokumenti: godišnje izvršenje proračuna za 2016.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.; prijedlog proračuna za 2018.; izglasani proračun za 2018.; proračunski vodič za građane za 2018.

Institut za javne financije u svom je izvješću posebno istaknuo one lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima, a do sada ih je bilo pet, objavile svih pet traženih dokumenata. Osim Rijeke to su još i – Krapinsko-zagorska županija, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska županija, te gradovi Buzet, Koprivnica, Opatija, Osijek, Pazin, Pula, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb.

Za Rijeku je još specifično podvučeno da je otišla i korak dalje pa „građanima nudi e-konzultacije da ocijene tekući proračun i ponude i obrazlože svoje prijedloge i projekte za iduću proračunsku godinu, participativno budžetiranje da sudjeluju u planiranju i donošenju proračuna kroz male komunalne akcije i program lokalnog partnerstva, te edukativnu proračunsku igru Proračun(ajme).“

Predstavljanje rezultata istraživanja moderirala je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, a prisutnima su se svojim kratkim izlaganjima obratili: Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra financija, Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave, Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, Mato Čičak, načelnik Općine Rugvica, Tatjana Matošević, pročelnica upravnog odjela za proračun i financije Istarske županije i Mihaela Bronić, znanstvenica u Institutu za javne financije.

Obersnel je u svom izlaganju istaknuo da Rijeka već jako dugo sve službene dokumente, akte i odluke objavljuje na službenom gradskom portalu: “Dapače, Rijeka 8 dana prije održavanja sjednice predstavničkog tijela, šalje vijećnicima mailom, a na gradskom portalu javno objavljuje, i dnevni red sjednice i sve materijale o kojima će vijeće raspravljati. Tako je s Prijedlogom proračuna, a isti princip se odnosi i na Polugodišnji, odnosno Godišnji izvještaj proračuna.”

Na javnu objavu samog izglasanog dokumenta Proračuna gradove općine i županije obvezuje, između ostalog, i Zakon o pravu na pristup informacijama, pa je Obersnel naveo da ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi javnosti bila uskraćena dostupnost i tog dokumenta. Posebno je istaknuo da Rijeka nadilazi i zakonsku obavezu objave proračuna na 3 razini konta, pa ga osim na trećoj, objavljuje i na 4. razini i to u strojno čitljivim i lako pretraživim formatima.

Neujednačena transparentnost proračuna gradova, općina i županija

Riječki gradonačelnik govorio je dalje o spomenutim riječkim modelima sudjelovanja građana u planiranju i donošenju proračuna, a na kraju svog izlaganja osvrnuo se na činjenicu neujednačene transparentnosti gradova općina i županija po pitanju proračuna, čime se i bave rezultati ovog istraživanja, te naveo da će, sve dok transparentnost ovisi o političkoj volji čelnika javnih uprava ili o dobroj volji službenika za razvojem modela transparentnosti i participiranja, stanje u 576 gradova općina i županija biti vrlo raznoliko.

Naime, prema rezultatima istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina od mogućih 5 iznosi 3,52. Ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4 i općina 3,3. Iako po prvi put nema grada bez objavljenog bar jednog proračunskog dokumenta, ni općine bez službene mrežne stranice, i dalje su prisutne prevelike razlike, posebice među općinama, a, kako stoji u izvješću Instituta, brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje zakonske obveze i preporuke Ministarstva financija.

Pomoć medija u osvještavanju građana i građanski odgoj u školama

Obersnel, osvrćući se na ovu temu, naglašava da još uvijek ne postoji ni snažni pritisak ni inzistiranje šire javnosti, niti jasna osvještenost šire javnosti – o nužnosti javne objave i proračuna i svih ostalih akata i odluka koje donose tijela javne vlasti.

Rješenje ovog problema, Obersnel među ostalim vidi u pomoći medija koji pisanjem o transparentnosti javnih službi značajno mogu doprinijeti u osvještavanju važnosti ove teme kod građana. A postoji, kako je naveo, i paralelni, dugoročniji put – odgoj i obrazovanje novih mladih generacija za život u demokratskom, građanski uređenom društvu. U tom je kontekstu istakao važnost uvođenja građanskog odgoja u škole jer se takvim odgojem stvara društvo u kojem građani znaju svoja prava, znaju nadležnosti i obaveze jedinica lokalne samouprave i inzistiraju na dostizanju visokog stupnja transparentnosti i otvorenosti uprava prema njihovim traženjima. 

Preporuke Instituta za javne financije

Institut za javne financije u svom je izvješću donio i konkretne preporuke za povećanje proračunske transparentnosti koje upućuje svim razinama javnih uprava i javnosti:

Lokalnim jedinicama:

  • Ukoliko još uvijek ne objavljuju proračunske dokumente, moraju ih početi objavljivati i to barem one zakonski propisane, a po mogućnosti i one koje im Ministarstvo financija preporučuje.
  • Ukoliko objavljuju tek neke od dokumenata, moraju shvatiti i značaj dokumenata koje najčešće ne objavljuju – prijedlog proračuna, godišnji izvještaj o izvršenju i proračunski vodič – za razumijevanje proračunskog ciklusa i sudjelovanje građana u proračunskom procesu.
  • Ukoliko još uvijek ne objavljuju pravovremeno, moraju shvatiti da je sve proračunske dokumente neophodno objavljivati u trenutku kada ih izvršna vlast šalje predstavničkoj (osim izglasanog proračuna koji se objavljuje tek nakon što ga predstavnička vlast izglasa) kako bi se i javnost mogla informirati o njihovu sadržaju i utjecati na njihovo donošenje;
  • Ukoliko još nisu poslušale preporuku Ministarstva financija, a rijetke jesu, trebaju sve proračunske dokumente početi objavljivati i u strojno čitljivim formatima.

Županijama:

  • Budući da su u okvirima ovoga istraživanja već dosegle visoke razine transparentnosti, županije bi trebale poticati i pomagati lokalnim jedinicama na svom području, osobito manjim i siromašnijim, da i one postanu transparentnije.

Vladi:

  • Kako bi zadovoljila preporuke Europske komisije u okviru Europskog semestra, Vlada mora „osnažiti proračunski okvir“ i „donijeti nove zakone o proračunu i o proračunskoj odgovornosti“, pa bi tom prigodom mogla kvalitetno razraditi pitanja proračunske transparentnosti i participacije građana u lokalnim proračunima (ali i u državnom proračunu!).
  • Budući da već postoji zakonska obveza objave određenih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica i da su propisane kazne i za lokalne jedinice i za osobe odgovorne za njihovo neobjavljivanje, mora se početi kontrolirati provedba zakonskih obveza i kažnjavati njihovo neispunjavanje.
  • U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi rješavati problem „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica“, pa je i to prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog opravdanja postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne bi bile kadre ni plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih zakonskih obveza.

Javnosti, odnosno građanima, medijima, civilnim udrugama, poduzetnicima, političkim strankama, nezavisnim političarima itd.:

– Budući da brojne lokalne jedinice već nude mnoštvo informacija, javnost mora pokazati interes, proračunski se obrazovati i participirati. Proračuni jesu složeni, ali uz pomoć već sada dostupnih brojnih proračunskih vodiča, aplikacija i vizualizacija, u nizu je lokalnih jedinica već moguće utjecati na odluke i pozivati vlasti na odgovorno ponašanje. Isto tako, u lokalnim jedinicama koje još uvijek ništa ne nude ili ne nude dovoljno, javnost mora ukazivati na primjere transparentnijih lokalnih jedinica i  zahtijevati više razine transparentnosti. Uostalom, javnost može i od Vlade zahtijevati da ispuni preporuke Europske komisije i zabavi se problemom „rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica“.

Podrobniji rezultati istraživanja za sve županije, gradove i općine dostupni su na interaktivnoj karti na web stranici Instituta za javne financije.

Ured Grada Rijeke
Suradnica za odnose s medijima
Iva Balen

Skip to content