Izložba autora Tee Perinčić i Markusa Leidecka je ostvarena suradnjom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Državnog arhiva u Rijeci u sklopu projekta Brdo kulture koji se održava od 9. do 14. lipnja.

Na izložbi “Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke“ predstavljene su diplome iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Državnog arhiva u Rijeci koje je izdavalo Gradsko vijeće Rijeke u razdoblju od 17. do 19. stoljeća. Diplomama su se dodjeljivala građanska prava rođenima u Rijeci ili onima koji su u Rijeku doselili i pravo su punopravnog građanstva zaslužili svojim radom, doprinosom gradu i građanima kao i svojom financijskom moći. Pojam zavičajnost ili domicil označava pripadnost pojedinca nekoj zajednici i osnova je njegovih prava i obaveza. Punopravni građanin dobivao je pravo ulaska u gradsko vijeće koje je upravljalo gradom te neograničeno pravo prometa nekretninama i pokretninama kao i pravo obavljanja drugih gospodarskih aktivnosti.

Markus Leideck, Tea Perinčić, Nikolina Radić Štivić, Marko Filipović, Sonja Šišić, Marina Medarić i Iva Gobić Vitolović

„Isprave su to koje se čuvaju u našem Muzeju i Državnom arhivu u Rijeci i predstavljaju važan dio riječke povijesti“, kazala je ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić.

O izložbi i radu na njoj govorila je autorica Tea Perinčić istaknuvši izložbu kao još jednu koja se bavi “riječkim” temama, a jedna od njih je i tema Rijeke kao tolerantne sredine što, prema mišljenju Tee Perinčić, treba preispitivati osobito ako je riječ o povijesnim razdobljima u kojima nije bilo jednostavno ni živjeti u Rijeci, a osobito postati njenim punopravnim građaninom. Naime, mnogi su ljudi godinama živjeli u Rijeci, a da nisu stekli uvjete za zavičajnost pa su mogli biti izgnani. Istaknula je izložbu i kao korak prema propitivanju nas samih i našeg odnosa danas prema onima koji iz drugih sredina dolaze u naš grad.

Markus Leideck, uz Teu Perinčić, autor izložbe i ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci istaknuo je zadovoljstvo što ovu izložbu otvaramo uz obilježavanje Međunarodnog dana arhiva koji se u Hrvatskoj  obilježava od 2009. godine.
„Iako se čini da je postav izložbe skroman i naizgled jednostavan riječ je o izuzetno vrijednom gradivu,“ naglasio je Markus Leideck.

U sklopu izložbe može se pogledati i film o restauratorskim zahvatima na povelji Józsefa Maylátha de Székhelyja na kojoj je radila Iva Gobić Vitolović, viša arhivistica i voditeljica Odjela za restauraciju i konzervaciju Državnog arhiva u Rijeci.

Iva Gobić Vitolović govorila je o složenim restauratorskim postupcima, nerijetko potpuno nepoznatim široj javnosti, istaknuvši restauratorski rad na gradivu preduvjetom neophodnim za izlaganje. „Ponekad je  gradivo toliko oštećeno da bi bez restauratorskih intervencija bilo neizloživo, a samim tim i nedostupno javnosti. Više od stotinu zahtjevnih dokumenata restaurirano je u Državnom arhivu u Rijeci, ali svaki objekt je nov izazov jer se postupci moraju prilagođavati stanju predmeta i oštećenjima na njima i specifičnim materijalima na kojima se radi,“ istaknula je Gobić Vitolović i pozvala svih da pogledaju film dostupan na izložbi.

Izložba je financirana sredstvima Ministarstva  kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako izložba govori o zanimljivom razdoblju riječke povijesti i preispituje našu multikulturalnost, naš kozmopolitski duh, otvorenost i toleranciju kojom se danas ponosimo iako put do toga nije bio ni jednostavan ni lak o čemu svjedoči i ova izložba.
Gradonačelnik je zahvalio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i Državnom arhivu u Rijeci na predanom radu na ovoj zanimljivoj izložbi. Pozvao je i Riječanke i Riječane da je posjete ističući kako se izložba događa uoči obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika Grada Rijeke.

Izložbu je, u ime Primorsko-goranske županije otvorila zamjenica župana Marina Medarić. Naglasila je kako izložba progovara o zanimljivoj i dinamičnoj povijesti Grada Rijeke i većeg dijela Primorsko-goranske županije.
„Riječ je o prostoru migracija, na kojem su se izmjenjivale vlasti i države ostavljajući “pečate” svog trajanja na ovim prostorima. Zahvaljujući njima, mi danas o gradu Rijeci možemo govoriti kao o kozmopolitskom i otvorenom gradu,“ istaknula je zamjenica župana Medarić.

Pomoć kod postavljanja izložbe pružili su i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest, diplomskog studija Povijest i interpretacija baštine koji su u muzeju na stručnoj praksi.