U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti održana je konferencija „Business 2 Culture“ posvećena financiranju kulture iz privatnog profitnog sektora.

Prateći trend sve veće upućenosti institucija i organizacija u kulturi na sredstva iz privatnog profitnog sektora te osluškujući potrebe lokalne kulturne zajednice, konferenciju je organizirala Rijeka 2020, tvrtka koju je Grad Rijeka osnovao s ciljem pripreme projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. Glavni cilj konferencije je poticanje dijaloga između kulturnog i poslovnog sektora, izmijene iskustava obiju strana i prepoznavanja izazova vezanih uz financiranje kulture iz privatnog profitnog sektora.

S tim u vezi, na konferenciji se raspravljalo o nizu tema, od toga kako financiranje kulture iz privatnog profitnog sektora izgleda iz perspektive onih koji traže i onih koji daju sredstva za kulturne projekte, kako kultura i profitni sektor komuniciraju, kako sponzori i donatori odlučuju koje projekte podržati te što kulturnjaci i poslovnjaci očekuju jedni od drugih.

Konferenciju je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

Konferenciju je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

Konferenciju je predavanjem „Javno i privatno ulaganje u kulturu i razvoj lokalne zajednice“ otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako Vlada RH prati pripreme Rijeke za EPK, najveći i najzahtjevniji projekt u kulturi u Hrvatskoj do sada, ocijenivši kako će uspjeh Rijeke ujedno biti uspjeh europske kulture.
„Mislim da je jako važno iskoristiti jedinstvenu priliku i promovirati hrvatsku kulturu, ali ujedno i povezati sve one koji djeluju u hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Vjerujem da će današnji skup biti doprinos otvaranju teme koja nam je iznimno važna – temi diverzifikacije financiranja u kulturi i privlačenja ulaganja u ovaj sektor,“ kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Ministrica je kazala kako u Hrvatskoj još uvijek postoji snažna javna potpora redovnom financiranju ustanova, no smanjuju se sredstva za programe te je potrebno pronaći nove izvore financiranja, poput EU fondova. Također, Ministarstvo raspisuje niz natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, poput nedavno otvorenog natječaja za poduzetništvo u kulturi, čiji je cilj omogućavanje održivosti kulturnog sektora na tržištu, ali i nastoji potaknuti uvođenje olakšica za ulaganja u kulturi i umjetnosti.

Istaknuvši kako je na nedavnim konzultacijama s gospodarstvenicima mogla čuti mišljenje kako bi poduzetnici rado podupirali kulturne programe, ali smatraju da nisu dovoljno kvalitetni. Ustvrdila je da Hrvatskoj ne nedostaje iznimno vrijednih i inovativnih projekata u kulturi, ali nedostaje njihove vidljivosti u sadašnjem sustavu medijskog praćenja kulture. Često se, dodala je, praćenje kulture svodi na bilježenje tko se pojavio na otvorenju izložbe, a kako izostaje javna verifikacija vrijednosti koju kultura zaista donosi, može se dobiti dojam da je kultura manje atraktivna za ulaganja.
„Konzultacije s gospodarstvenicima su pokazale da se u Hrvatskoj češće donira, a manje sponzorira kulturne događaje, odnosno da solidan tretman imaju samo značajnije manifestacije, što otvara pitanje možemo li ponuditi vrstu protuusluge koja zanima sponzore,“ kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Cilj konferencije je povezati kulturni i privatni sektor

Cilj konferencije je povezati kulturni i privatni sektor

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako projekt Europske prijestolnice kulture predstavlja veliki izazov i obvezu.
„Očekujemo da će 2020. godine završiti jedna postindustrijska transformacija Rijeke, u kojoj kultura ima važnu ulogu kao pokretač i inicijator, ali naravno očekujemo da se to ispreplete s čitavim nizom gospodarskih djelatnosti. Prije svega mislim na turizam, jer će sigurno 2020. godine Rijeka biti dodatno zanimljiva za turiste, koje sve više zanima kultura, ali EPK otvara mogućnost angažmana i drugih dijelova poduzetničkog sektora, kao što je građevinarstvo ili tehnologija,“ kazao je gradonačelnik Obersnel, izražavajući uvjerenje da mnogi poduzetnici mogu naći interes u sudjelovanju u nekoj od aktivnosti projekta Europska prijestolnica kulture. Neki od njih su to već prepoznali, osnovavši nedavno Poslovni klub, koji ima za cilj jedno aktivnije sudjelovanje u programima Europske prijestolnice kulture. Trenutno ih je 30-ak, ali imaju ambiciozan plan da ih do 2020. godine bude 2020.
„Rijeka je svojim programom postala prvi hrvatski grad koji nosi titulu Europske prijestolnice kulture, ali da bi uspjeli u realizaciji projekta, koji je prije svega važan za Hrvatsku, potrebna nam je zajednička energija, volja da prepoznamo zajednički interes i da se 2020. sjećamo kao godine zajedničke energije, godine ponosa i svega onoga što ćemo ostaviti generacijama koje dolaze,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Sudionike konferencije pozdravila je i v.d. pročelnice Upravnog odjela Primorsko-goranske županije za kulturu, sport i tehničku kulturu Tamara Carević-Baraba, naglasivši kako je Županija od samih početaka uključila u provedbu projekta EPK. Istaknula je kako postoje mnogi svjetski primjeri prožimanja gospodarstva i kulture, te da ulaganje u kulturu može, osim višestrukih koristi za cijelu zajednicu, može donijeti i konkretan profit.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić kazala je kako kultura kao javno dobro ne može postojati bez javne podrške, no bez podrške privatnog sektora neće biti dovoljno sredstava za ostvarivanje razvojnih projekata kao što je EPK.

Panel „Zašto ulagati u kulturu?“

Panel „Zašto ulagati u kulturu?“

Nakon uvodnih govora, uslijedio je panel „Zašto ulagati u kulturu?“ na kojem su sudjelovali ravnateljica javne ustanove Art-kino Slobodanka Mišković, organizator festivala Mate Škugor, poduzetnik Damir Čargonja i poduzetnik i vlasnik Laube Tomislav Kličko, uz moderiranje Igora Bajoka iz udruge SMART.

Za vrijeme pauze za ručak nastupila je grupa Marinada, a radni program Konferencije nastavljen je panelom „Zajedno ulažemo u kulturu“ uz sudjelovanje Erkkija Ranta, direktora Rafinerije nafte Rijeka, Marina Blaževića, intendanta HNK Ivana pl. Zajca, Nine Išek Međugorac, direktorice Korporativnih komunikacija Hrvatskog telekoma, Martine Munivrane, više kustosice Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Daria Gabrića, direktora Ureda korporativnih komunikacija Erste banke, Ivu Matulića, voditelja odnosa s javnošću Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te moderatoricu Idu Prester.

Posljednji panel Konferencije, „Europska prijestolnica kulture kao razvojni projekt“, okupio je Caroline Kadziolu, direktoricu Odjela međunarodnih odnosa Fondacije Mons 2015 i glavnu tajnicu Fondacije Mons 2025, Johna Bonnema, financijskog direktora Fondacije Leeuwarden 2018, Dawida Krysińskog, docenta iz Instituta za sociologiju Sveučilišta u Wroclawu, člana tima za evaluaciju projekta Europska prijestolnica kulture – Wroclaw 2016 i Vladimira Mozetiča, dopredsjednika udruge Poslovni klub PartneRI iz Rijeke, uz moderatoricu Irenu Kregar Šegotu, direktoricu Sektora za razvoj i strateška partnerstva, RIJEKA 2020 d.o.o. Konferencija je zatvorena uz zajedničko druženje uz koncert grupe Lovely Quinces.

Kako bi se predstavnici kulturnog sektora što bolje pripremili na „razgovor“ s predstavnicima poslovnog sektora, osmišljen je i predkonferencijski program u Delta Labu i OKC-u Palach. Cilj predkonferencijskog programa jest ojačati stručne i resursne kapacitete kulturnog sektora u području financiranja kulturnih programa iz privatnih i korporativnih izvora, pa su se kroz trodnevni program polaznici upoznali s alatima koji su preduvjet za stvaranje partnerskih odnosa s poslovnim sektorom. Osim upoznavanja s pojmovima sponzorstva i donacija te razlikama među njima, polaznicima su bili prezentirani i primjeri dobre prakse u uspostavljanju partnerstva kulturnog s poslovnim sektorom.