Restauracija je povjerena Hrvatskom restauratorskom zavodu, koji trenutno demontira slike, nakon čega kreću restauratorska istraživanja, a cilj je do 2020. godine obaviti cjelovite konzervatorsko-restauratorske radove kako bi radovi bili prezentirani na izložbu Muzeja grada Rijeke „Nepoznati Klimt“, koja se priprema u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture.

Vlasta Linić, Deborah Pustišek Antić, . Irena Kraševac, Biserka Dumbović Bilušić, Anđelko Pedišić, Ana Rušin Bulić i Slobodan Radić

Kako je kazao Anđelko Pedišić, voditelj Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda, početak restauratorskih radova na slikama podudara se s Europskom godinom kulturne baštine te sa stotom godišnjicom smrti Gustava Klimta, a do kraja radova Hrvatski restauratorski zavod prikupit će dovoljno novih spoznaja kojima će obogatiti povijest Rijeke, Europske prijestolnice kulture.

Slike su zaštićene kao pojedinačno kulturo dobro te će radove nadzirati Konzervatorski odjel u Rijeci, čija pročelnica Biserka Dumbović-Bilušić istaknula kako će ovi radovi biti izvrsna prilika za upoznavanje šire javnosti s važnošću kulturne baštine za čitavo društvo.

Jer, kako je naglasila dr. sc. Irena Kraševac iz Instituta za povijest umjetnosti, iako naše čitanje Klimtovih djela tek počinje, već sad je lako ocijeniti iznimnu važnost slika iz riječkog kazališta u kontekstu umjetnikovog cjelokupnog opusa. Naime, iako je ovaj slikar historicizma najpoznatiji po djelima iz svog kasnijeg djelovanja, poput nezaobilaznog „Poljupca“, njegov cjelokupni opus iznimno je mali, a i mnoge slike nastale u ranoj fazi su ili uništene ili se radi o restauratorskim interpretacijama.

Najveća slika Kazalište Ernsta Klimta smještena je iznad proscenija

Riječka javnost bila je upoznata s postojanjem Klimtovih djela kroz radove Radmile Matejčić, Igora Žica i Nane Palinić, no nešto mu se šire u svom znanstvenom radu posvetila upravo dr. Kraševac, koja je istaknula kako je osobita čast imati radove ovog velikana slikarstva u Rijeci.

Naime, iako je Klintov profesionalni i privatni život detaljno je istražen i opisan, u riječkom je kazalištu Ivana pl. Zajca ostao gotovo zaboravljen, skromno istražen, ali važan dio Klimtovog stvaralaštva – njegov početak. Završivši školovanje u bečkoj Školi primijenjenih umjetnosti 1883. godine, tada dvadesetjednogodišnji Gustav povezuje se s dvije godine mlađim bratom Ernstom i malo starijim prijateljem Franzom Matschom u udruženje umjetnika Die Künstler – Compagnie. Započevši suradnju s bečkim arhitektonskim uredom Fellner und Hellmer, specijaliziranim za izgradnju kazališnih zgrada, odmah preuzimaju narudžbu za izradu slika na platnu za gledalište riječkog kazališta. Slike su nastale u Beču, a nakon kratke izložbe u tamošnjem Muzeju povijesti umjetnosti dopremljene su u Rijeku te su odmah postavljene na predviđenu lokaciju. Upravo zahvaljujući odlično izvedenim slikama za riječko Kazalište, koje su prije otpreme u Rijeku bile pokazane na izložbi u bečkom Muzeju za primijenjenu umjetnost, dobili su i svoju najvažniju narudžbu – onu za oslik bečkog Burgtheatra.

Pred jednom od skinutih slika

Najveća slika Kazalište Ernsta Klimta smještena je iznad proscenija, a iznad proscenijskih loža nalaze se Anđeli pripisani Gustavu Klimtu. Na stropu partera, oko raskošnog lustera, raspoređeno je šest medaljona: Instrumentalna glazba, Ozbiljna opera i Poezija Gustava Klimta te Ljubavna poezija, Ples i Komična opera Franza Matscha.

Tijek radove predstavili su restauratori Slobodan Radić i Ana Rušin Bulić. Do sada je demontirano šest stropnih slika, a nakon što se demontiraju i preostale tri slijede istraživački radovi. Istraživanja će obuhvatiti snimanja u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra te pod kosim svjetlom, RTG snimanje te, prema potrebi, laboratorijske analize pigmenata i veziva. Potom slijedi konsolidacija boja i platna te priprema za izlaganje slika na izložbi.

„Posljednja restauracija je izvedena 1988. godine, prilikom posljednje rekonstrukcije zgrade kazališta, a iako je jako dobro napravljena, tijekom vremena se na slike nataložio debeli sloj prašine te je došlo do manjih oštećenja. Slike se nalaze u dobrom stanju, ali ne i u onom stanju koje prema svojoj vrijednosti zaslužuju,“ kazala je Ana Rušin Bulić.

Kako je kazala Vlasta Linić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke, Grad je osigurao postavljanje skele u vrijednosti od 210 tisuća kuna, dok će materijal u vrijednosti od 230 tisuća kuna platiti Ministarstvo kulture. Također je dogovoreno da će se svi konzervatorsko-restauratorski radovi obaviti u sklopu redovnih aktivnosti HRZ-a, dakle bez dodatnih troškova.

Kazalište privremeno ostaje bez slika, koje će se za vrijeme restauracije i izložbe zamijeniti printevima replike u izvornoj veličini, no samo zato da bi ih posjetitelji izložbe u Muzeju grada Rijeke mogli vidjeti izbliza. Prema najavi kustosice Deborah Pustišek Antić, u rujnu će biti izdana višejezična brošura kojom će se najaviti ova velika izložba. Osim restauriranih slika iz riječkog kazališta, na njoj će se moći vidjeti i posuđene Klimtove slike, među kojima i studija na temelju koje će se pokušati odrediti je li jednu od slika iz riječkog kazališta naslikao Gustav ili, po njegovim nacrtima, brat Ernst. Također, na izložbi će se putem video materijala prikazati proces restauracije, a time i stručna znanja i kompetencije hrvatskih restauratora.