Ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb, odnosno prvi hrvatski hospicij Marija Krucifiksa Kozulić na adresi Tizianova 15 ući će u mrežu HZZO-a, što znači da se sklapanjem ugovora stvaraju uvjeti za početak rada te ustanove najkasnije u veljači iduće godine. To je, među ostalim, na redovitom mjesečnom susretu s novinarima kazao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, najavljujući za iduću godinu i početak izgradnje druge faze Kliničkog bolničkog centra na Trsatu, vrijedne oko 100 milijuna eura te niz drugih projekata.

Gradonačelnik Obersnel kazao je kako je ministar zdravlja Rajko Ostojić nedvosmisleno potvrdio da će hospicij kojega je Grad Rijeka uredio zajedno s Riječkom nadbiskupijom i Primorsko- goranskom županijom, ući u mrežu HZZO-a. to je, smatra gradonačelnik, izuzetno dobra vijest, jer je takva ustanova za palijativnu skrb itekako potrebna. Zahvaljujući sufinanciranju Grada Rijeke i PGŽ-a već godinama na području Rijeke i županije djeluju mobilni timovi za palijativnu skrb koji će također biti uključeni u cijeli sustav jedinstvenog Centra za palijativnu skrb i koji će, kad profunkcionira hospicij, biti prvi i jedini takve vrste u Hrvatskoj.

Druga važna tema jučerašnjeg sastanka s ministrom Ostojićem, kazao je Obersnel, bile su aktivnosti vezane uz izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra na Trsatu. Ministar je još jednom potvrdio kako se već tijekom iduće godine može očekivati početak radova na drugoj fazi izgradnje KBC-a, što podrazumijeva izgradnju zasebne zgrade ginekologije i porodništva, odnosno pedijatrije sa termoenergetskim blokom koji će po završetku kompletne izgradnje KBC-a na Trsatu, ostati zasebna cjelina u funkcionalnom smislu. Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje KBC-a je 800 milijuna eura, a samo druga faza vrijedna je oko 100 milijuna eura. Obersnel je kazao da se intenzivno surađuje sa Centrom za energetiku i investicije te razmatra model izgradnje putem javno- privatnog partnerstva. U ovom trenutku i s obzirom na opće stanje, istaknuo je gradonačelnik, ne može se računati na klasično kreditiranje ove investicije. “Vjerujem da bi time bili riješeni dugogodišnji problemi prisutni u riječkom bolničkom zdravstvu. Ako izuzmemo dijelove KBC-a koji su sagrađeni sredstvima samodoprinosa od 1975. do 1985. godine, činjenica je da je zadnji bolnički objekt koji  izgrađen 1936. godine, kada je dovršena bolnica na Sušaku”, kazao je Obersnel.

Riječki gradonačelnik podsjetio je kako je nedavno potpisan ugovor za nabavu još jedanaest autobusa koji će kao pogonsko gorivo koristiti plin. Još ranije Autotrolej je  potpisao ugovor za nabavu deset novih autobusa. Enego je ugovorio radove na izgradnji stanice za punjenje plina koja je preduvjet da se autobusi nađu u javnom gradskom prijevozu, a koja će biti izgrađena do kraja siječnja iduće godine. Tada će se i prvih deset autobusa na plin naći na gradskim ulicama, a ostalih jedanaest do ožujka iduće godine. Osim što na taj način Autotrolej obnavlja svoj vozni park, ova investicija značajna je i u kontekstu činjenice što je Grad Rijeka potpisnik Sporazuma gradonačelnika od strane Europske unije kojim smo se obvezao do 2020. godine smanjiti potrošnju energenata za 20%, povećati potrošnju energenata iz alternativnih izvora za 20% i smanjiti količinu stakleničkih plinova za 20%.

Obersnel je naglasio da se kontinuirano održava aktivni investicijski ciklus u segmentu izgradnje vodovodne mreže i odvodnje. Trenutačno je na području grada Rijeke u fazi realizacije ili je već realizirana izgradnja vodovodnih i ogranaka odvodnje u iznosu od 23,5 milijuna kuna, djelomično financiranih i od strane Hrvatskih voda. Uskoro će biti potpisan i ugovor kojim se nastavlja izgradnja kanalizacije grobnišćine u sklopu projekta Jadran, vrijednog oko 20 milijuna kuna. Paralelno se priprema i angažman sa Europskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 10 milijuna eura. Ta sredstva, kazao je gradonačelnik Obersnel, namijenjena su prvenstveno za izgradnju sustava odvodnje u rubnim dijelovima grada i to već tijekom iduće. Obersnel je najavio da se za 2014. godinu za Rijeku i njene rubne dijelove, zajedno s Hrvatskim vodama, priprema veliki projekt koji će se kandidirati za fondove Europske unije, a vrijedan je oko 100 milijuna eura. “To je najveći projekt koji će biti kandidiran u sklopu Operativnog plana zaštite okoliša. U tom kontekstu intenzivno se radi na izradi projektne dokumentacije za taj projekt koji će u potpunosti riješiti problem odvodnje na području cijelog grada Rijeke i dijela riječkog prstena. U okviru tog projekta predviđena je i izgradnja treće faze sustava za pročišćavanje i izmještanje lokacije centralnog uređaja za pročišćavanje sa sadašnje lokacije na drugu, također na Delti. Time će se pak stvoriti uvjeti za realizaciju izgradnje svih planiranih sadržaja na Delti u sklopu novog riječkog watterfronta”, kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da će se tako ujedno omogućiti da najatraktivniji dio Delte, okrenut prema moru,  bude u funkciji novih građevina, grada i građana.
Na redovitom susretu s novinarima gradonačelnik je najavio i niz događanja u prosincu koja počinju tradicionalnim paljenjem blagdanske rasvjete 5. prosinca. Naime, kroz 29 prosinačkih dana koliko program traje bit će održano više od 30 različitih događanja namijenjenih građanima Rijeke i okolice. Gradonačelnik Obersnel podsjetio je kako je ove godine raspisan i natječaj kojim je predviđena mogućnost  osmišljavanja blagdanskog programa za četiri godine. “Krenuli smo od pretpostavke da, ponudimo li nekome sigurnu mogućnost organizacije, onda će se taj program kroz četiri godine zasigurno moći bolje planirati i više će se u njega investirati; ne samo u program, nego i u opremu, a to će doprinijeti boljoj i ljepšoj atmosferi na Korzu i okolnim ulicama”, kazao je gradonačelnik podsjetivši da je jučer s radom počelo i, sada već tradicionalno, klizalište na Gatu Karoline Riječke, što se izvrsno uklapa u božićni i blagdanski ugođaj u Rijeci. Doček Djeda mraza na Korzu najavljen ja za 23. prosinca ove godine.

Novinare je zanimalo pogoduje li i kome Grad Rijeka po pitanju poslovnog prostora na Korzu u kojemu je već danima zaključana Riječanka koja tvrdi da prostor pripada njenoj obitelji. “Ne znam kako bi mogli ikome pogodovati, jer taj poslovni prostor u vlasništvu Grada Rijeke nije od 2009. godine. Taj poslovni prostor je u postupku tzv. denacionalizacije te je, sukladno Zakonu o povratu oduzete imovine, vraćen vlasnicima Odlukom nadležnog tijela.  Nakon toga Grad Rijeka više ni na koji način ne utječe, niti ima veze s tim prostorom. Izdano rješenje glasilo je na vlasnike tog prostora, što su oni dokazali vlasničkim listom, pa je Grad njima predao prostor”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Upitan tko izdaje dozvole raznim humanitarnim udrugama za aktivnosti na Korzu, s obzirom na to da jedna upravo na neprimjeren način, glasno i uz agresivan nastup prema građanima, provodi takve aktivnosti. Obersnel je odgovorio da Grad Rijeka oduvijek daje suglasnost za korištenje javnih površina za humanitarnih akcije. “Naravno da postoje i određene udruge koje tu dobru volju Grada zlorabe, pa se neprimjereno oglašavaju. Grad je i udruzi o kojoj vi govorite dao suglasnost za korištenje javne površine, uz uvjet da glazbom ne stvara buku”, kazao je Obersnel. Izdavanjem suglasnosti za takve humanitarne aktivnosti na Korzu, dodao je, Grad zahtijeva prilaganje potvrde o registraciji udruge i potvrde za obavljanje humanitarne djelatnosti. Kome su sredstva namijenjena, kaže gradonačelnik, i što se dalje s njima događa, nije u nadležnosti riječke gradske uprave.