O važnosti Matice hrvatske danas njezin predsjednik Miro Gavran naveo je kako je poduzet niz aktivnosti kako bi Matica imala veliki značaj u sadašnjosti, ali i bliskoj budućnosti. U proteklih godinu dana pokrenut je podcast, prezentiran rad Matice riječkim, osječkim i zagrebačkim studentima te osnovan prvi Festival knjige, a što je rezultiralo povećanjem broja novih članova.

Predsjednik riječkog ogranka Goran Crnković podsjetio je na značajni doprinos riječkog Ogranka kulturnom životu grada, prije svega u izdavaštvu. Potaknuo je utemeljenje nakladnika Otokar Keršovani, uređivao Riječku reviju, a 1968. pokrenuo časopis Domet.

Predsjednik riječkog ogranka Goran Crnković

Obilježavanje se održalo pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, a na značajnom jubileju čestitali su župan Zlatko Komadina te predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Ana Trošelj.

Predsjednica Gradskog vijeća Trošelj naglasila je kako svi dosezi i postignuća Matice imali plemenit cilj i važan cilj, a to je očuvanje, sustavno istraživanje i promocija hrvatske kulture i znanosti i hrvatskoga identiteta.
„Ne sumnjam da će Matica, u svim sredinama u kojima djeluje, a tako i u našem gradu, koji je uvijek bio orijentiran prema kulturi, znanosti i znanju, pronaći nove poticaje za suradnju, za projekte i programe, kojima ćemo zajedno oplemeniti  društvo i zajednicu u kojoj živimo“, kazala je Trošelj.

“Matica hrvatska imala je veliku ulogu u stvaranju identiteta hrvatskog naroda i preduvjeta za hrvatsku državu. Nastala je u bitki za hrvatsku riječ i slovo, a danas baštini tu priču. S Maticom jako dobro surađujemo, imamo puno ogranaka u županiji i ne sumnjam u nastavak dobre suradnje”, izjavio je župan Komadina.

U kulturno umjetničkom programu prikazan je dokumentarni film o 180. godina rada Matice hrvatske redatelja Leona Rizmaula. Slijedio je izbor iz lirike Denisa Brižića i Rajke Jurdane-Šepić, a programski blok zatvorio je glazbeni nastup tria Veljak.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran

Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.