U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja održava se poslovni forum Perspektive južnih vrata Europe.

Forum je, povodom 150. obljetnice od početka izgradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka, organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Rijeka uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijeka, Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastrukturom, HŽ Cargom, HŽ Putničkim prijevozom, Hrvatskim društvom željezničkih inženjera i tvrtkom Manšped, a s ciljem pružanja uvida u postojeću situaciju u željezničkom prometu i ideje razvoja buduće suvremene željezničke infrastrukture.

Otvorenju događaja prisustvovali su predstavnici lokalnih, regionalnih i državnih vlasti, predvođeni gradonačelnikom Rijeke Vojkom Obersnelom, primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom te ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem. U uvodnom dijelu programa, okupljenima su se obratili i potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj te član Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Nikola Ljuban, a događaju su, uz predsjednika HGK – Županijske komore Rijeka Vidoja Vujića, nazočili i brojni željeznički, ekonomski i urbanistički stručnjaci.

U svom uvodnom izlaganju ministar Butković naglasio važnost izgradnje nizinske pruge s ciljem razvoja riječke luke, koja bi na taj način, kao i drugim ulaganjima trebala vratiti status jedne od vodećih luka na Jadranu. U željezničku mrežu, najvećim dijelom u nizinsku prugu, Hrvatska će do 2030. godine uložiti tri i pol milijarde eura. Prepoznala je to i Europska unija, koja je Rijeku uvrstila u mrežu glavnih europskih TEN-T prometnih koridora te već sada u značajnom postotku sufinancira projekte na ovom pravcu.

Prilikom davanja izjava za medije, gradonačelnik Obersnel iskazao je nadu kako će nova nizinska pruga, koja će biti prilagođena današnjim uvjetima života za brzi transport putnika i robe ubrzo postati realnost, dok je ministar Butković naveo kako je strateški cilj Vlade RH vraćanje statusa Rijeke kao jedne od vodećih luka na Jadranu, čemu će doprinijeti realizacija Transeuropske mreže prometnica na čijem se Mediteranskom koridoru nalazi Rijeka, odnosno projekti terminala na Brajdici i Zagrebačkoj obali te izgradnja ceste D403.

Tijekom današnjeg programa uzvanicima je prikazan povijesni prikaz razvoja željeznice u Rijeci, kao i današnja situacija u željezničkoj infrastrukturi i prijevozu, a održan je i okrugli stol. Na okruglom stolu eminentni hrvatski i strani stručnjaci raspravljali su o potencijalima Riječkog prometnog pravca, ali isto tako i o svim okolnostima koje su priječile da se taj puni potencijal i ostvari, kao i o budućim perspektivama južnih vrata Europe, kroz temu: Prostorni planovi i željeznička povezanost – temelj razvoja i konkurentnosti. Vođena je vrlo zanimljiva rasprava o prometnom planiranju kakvo je ono i kakvo bi trebalo biti da bude više u službi gospodarstva i zajednice. U pogledu željezničkog povezivanja raspravljalo se o investicijama u željezničku i prometnu infrastrukturu o analizi kapaciteta riječke pruge, prometnim strategijama i o međunarodnom povezivanju prometa. Također bilo je razgovora o liberalizaciji željezničkog prometa koridorima i pravcima širenja prometne mreže.

Program foruma nastavlja se sutra, kada će se u vlaku HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., na relaciji Rijeka – Zagreb održati dvije panel rasprave o prometnoj infrastrukturi i povezanosti logističkih centara te perspektivama južnih vrata Europe i novom europskom putu svile.