Uz brojne uzvanike svečanosti su prisustvovali riječki nadbiskup Ivan Devčić, zamjenici župana Marina Medarić  i Marko Boras Mandić, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, načelnica PU primorsko-goranske Senka Šubat, i drugi gosti iz javnog i društvenog života grada i županije.

Obraćajući se okupljenima  Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko goranske županije i potpredsjednik SABA Republike Hrvatske Dinko Tamarut podsjetio je na početak borbi za Rijeku u travnju 1945. godine, veliki otpor neprijatelja i ogromne žrtve boraca.

– Bitka za Rijeku bila je odlučujuća jer su se s njom rješavala vojna i politička pitanja, značajna za uređenje novonastale države. Pazinskim odlukama donesenim u rujnu 1943., potvrđenim od ZAVNOH-a  i AVNOJ-a, otuđeni krajevi, Istra, Rijeka, Cres, Lošinj i ostali krajevi trebali su biti vraćeni matici domovini. – kazao je Tamarut. U svom povlačenju neprijatelj je , nastavio je Tamarut, uništio luku, tvornice, mostove, ali porušeno je izgrađeno i naša Rijeka se od 1948. godine, kao jedinstveni grad, razvija u moderan grad, ugodan za život,  a Rječina postaje simbol spajanja i slobode – kazao je Tamarut.

Govoreći o  Europi utemeljenoj na antifašističkim  temeljima, Tamarut je naglasio  kako se Republici Hrvatskoj, punopravnoj članici EU, pružaju mogućnosti razvoja i napretka. – To je također zasluga nemjerljivog doprinosa boraca NOV-a savezničkoj pobjedi  – naglasio je dodajući da je uvjeren da će Rijeka  kao Europska prijestolnica kulture pokazati svoje mogućnosti razvoja.

Svima koji pokušavaju poražene proglašavati pobjednicima, a antifašiste gubitnicima Tamarut je poručio da revidiranje povijesti neće proći i da je antifašizam naša prošlost, pobjeda i putokaz za budućnost.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel istaknuo je kako je 3. svibnja, prije 72 godine Rijeka oslobođena od nacifašističke okupacije i da je taj dan označio konačan kraj dugog i teškog razdoblja u povijesti grada, u kojem su se izmjenjivali režimi, države, zastave.  – Naša je Rijeka, unatoč svemu, ostala dosljedna sebi – kozmopolitska, otvorena i tolerantna, spremna da različitosti prigrli kao svoje bogatstvo – kazao je Obersnel.  Podsjećajući da Dan oslobođenja od fašizma za Riječane, a posebno za sudionike Narodno oslobodilačke borbe, ima iznimno značenje, gradonačelnik Obersnel je kazao da je čuvena bitka za Rijeku vratila gradu najveće bogatstvo što ga jedan narod može poželjeti – slobodu.

– Završetak Drugog svjetskog rata, kao i oslobođenje Rijeke, zasluga su antifašističkih boraca i predstavljaju temelj tradicije antifašizma hrvatskog naroda, antifašizma koji je po prirodi stvari duboko ukorijenjen u ljude našega kraja. Njime se ponosimo, njegove vrijednosti živimo, i baš zbog toga imamo odgovornost čuvati ga, dapače razvijati antifašističku ideju s obzirom na suvremena društvena zbivanja. – rekao je gradonačelnik dodajući da Rijeka nije mogla kroz svoju povijest drugačije, nego uvijek samo – antifašistički.

Obersnel je podsjetio na burnu riječku povijest i kazao da bi Rijeka, bez duboke vjere u suživot i toleranciju i bez hrabrog odupiranja agresivnim idejama potlačivanja bila odavno izbrisana. – Zato je  ’45. bilo logično da će vrijednosti antifašizma, a to jesu hrabrost, angažiranost i povjerenje u ljudskost, ovdje pobijediti i da će Rijeka biti oslobođena. – naglasio je izražavajući uvjerenje da je isti impuls iznjedrio branitelje riječkoga kraja koji su u Domovinskom ratu na različitim bojištima obranili domovinu.

„Riječani ne podnose nametanje tuđe volje i ne podnose razaranje. Protiv toga su se borili antifašistički borci oslobađajući Rijeku 45., protiv toga su se borili njihovi unuci i djeca braneći i oslobađajući Hrvatsku devedesetih. To je povijesni kontinuitet o kojem bih volio da uče naši mladi sugrađani. Naša djeca moraju znati da je prvi organizirani otpor fašizmu u okupiranoj Europi počeo upravo u Hrvatskoj. Antifašizam je dio našega identiteta, jedna od temeljnih vrijednosti Hrvatske i Europe“ – poručio je Obersnel.

Govoreći da takvu baštinu imamo obvezu prenijeti djeci i mladima gradonačelnik  je kazao kako u svaki dječji vrtić, školu i u obitelji valja unositi vrijednosti antifašizma, slobode, miroljubivosti i tolerancije i izbjegavati predrasude, mržnju i svaku klicu koja upućuje na nejednakost.  – U tome vidim veliku ulogu i smisao Građanskog odgoja koji smo uveli prošle godine u naše osnovne škole kao jedini grad u Hrvatskoj. I u tom smislu vidim važnost i obavezu u obilježavanju ovog datuma. Podjednako je važno podsjetiti se na kojoj strani su se naši borci  borili i koje vrijednosti su zastupali. Jer te su vrijednost Rijeci donijele slobodu ’45. – istaknuo je Obersnel .

Gradonačelnik je podsjetio i na razvoj Rijeke od oslobođenja 1945. godine do danas navodeći da je posebno otvorenost luke donijela u grad ideje Zapada pa je Rijeka tako bila u Europi desetljećima prije hrvatskih pretpristupnih pregovora. – No, svi se sjećamo i da je prelazak iz socijalizma u kapitalizam bio je za Rijeku bolan. Izgubili smo previše. Izgubili smo radništvo. U zemlji mlade demokracije, u našoj zemlji koju smo željeli, branili i oslobađali, godine nakon Domovinskog rata donijele su nam pogrešno provedenu privatizaciju, okljaštrene administrativne granice grada i zadaću da, tako izudarani, pronađemo svoje novo mjesto pod suncem. – kazao je Obersnel.

„Ideja hrabrosti, koju su Riječani baštinili od generacija koje su oslobađale grad, usmjerila su nas da nikad ne odustajemo.  I danas je Rijeka, zahvaljujući spretnosti i vrijednosti svojih ljudi, otvorenosti i povjerenju čovjeka prema čovjeku, moderan europski grad koji svoj razvoj bazira na stručnim, znanstvenim, tehničkim i uslužnim djelatnostima. Na Sveučilištu koje smo izgradili, na brodogradnji koju smo sačuvali i modernizirali, na gostima koji u naš grad dolaze u sve većem broju.“ – kazao je gradonačelnik.  „Ista ta hrabrost, nastavio je, natjerala nas je i da Europi obećamo da ćemo se, ako nas izaberu za Europsku prijestolnicu kulture, pozabaviti nekima od naših najbolnijih tema. Radništvom, kojeg se gotovo sa sjetom sjećamo, diktaturama, koje su nam nosile i dobre i loše darove, migracijama, koje nas zanimaju jer su za čitav stari kontinent važne.“

Podsjećajući da je neovisna europska komisija procijenila da Rijeka zaslužuje titulu Europske prijestolnice kulture 2020 godine, jer će ispuniti obećanje Obersnel je kazao da je Europa prepoznala borbeni antifašistički duh, iskru NOB-a, crtu hrabrosti o kojoj  govorimo kada se sjećamo oslobođenja grada  i da tu riječku zvjezdicu Europa nije mogla previdjeti, niti zanemariti.

Zahvaljujući se svim još živućim svjedocima davnog vremena borbe, borcima NOB-a, jer su oslobodili grad, jer su učinili da ostanemo na ispravnom putu u vremenu u kojem je to bilo bitno, Obersnel je posebno istaknuo važnost prenošenja vrijednosti antifašizma na generacije koje su dolazile u čemu su borci sudjelovali.

Osvrćući se na aktualnu situaciju gradonačelnik je kazao da se naša zemlja opasno igra simbolima i porukama.

„Ljudi u crnim košuljama polažu zakletve na glavnom zagrebačkom trgu, nekažnjeno se crtaju kukasti križevi, ustaško znakovlje i podiže desnu ruku u zrak, vlast nema hrabrosti skinuti obilježja koja nas podsjećaju na dio sramne prošlosti, mediji se ismijavaju onima koji vjeruju u važnost svjetonazora. Ušuljale su se ideje o dokidanju ljudskih prava, prava žena, spolnih prava. Ušle su tobože na mala vrata, ali njihov je udarac snažan.“ – naveo je Obersnel.

„Antifašizam danas ne juriša na bunkere, ne oslobađa ulice, nema bombi i nisu potrebne puške, ali antifašizam danas ima zadaću oslobađati ljudski duh. I štititi ga od konzervativnih ideja neofašizma. To dugujemo djedovima i bakama, ljudima koji su za nas oslobađali ovaj grad“ – poručio je gradonačelnik Vojko Obersnel i svim Riječankama i Riječankama čestitao Dan oslobođenja Rijeke.

U svečanom programu nastupili su  Mješoviti pjevački zbor Kulturno umjetničke udruge „Jeka Primorja“, pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića, riječki glumac Damir Orlić koji je recitirao posljednje poglavlje poeme Ivana Gorana Kovačića “Jama” te kvartet flauta učenica Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova.