Na redovitom kolegiju gradonačelnika Vojka Obersnela prihvaćen je zahtjev Brodograđevne industrije 3. maj d.d. da Grad Rijeka izda Potvrdu kojom se to društvo u cijelosti oslobađa obveza s osnova Pisama Garancija izdanih u korist Grada Rijeke dana 18. listopada 2011. godine, koje imaju snagu javnobilježničkog akta, i to na iznos od 2.073.957,93 kuna i na iznos od 3.216.381,75 kuna glavnice i 1.176.294,89 kuna zakonskih zateznih kamata te da se danom potpisa navedene Potvrde Pisma Garancije u cijelosti stavljaju van snage i prestaju važiti. Na taj način podnositelju zahtjeva pomaže se isplata dijela zaostalih plaća radnicima u društvima 3. Maj motori i dizalice d.d. i 3. Maj Tibo d.d., o kojima ovisi primopredaja dva tankera švedskom naručitelju do svibnja i srpnja ove godine. Švedski naručitelj izrazio je spremnost ugovaranja novih poslova pod uvjetom da se ispune spomenuti rokovi isporuke tankera. Time Grad Rijeka pomaže osiguranju zaposlenosti u brodogradilištu za naredne dvije godine i očuvanju socijalnog mira u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Razmatrajući tešku financijsku situaciju u kojoj su se našla društva Brodograđevna industrija 3. maj d.d., 3. maj motori i dizalice d.d. i 3. maj Tibo d.d., kao i socijalnu situaciju radnika u navedenim društvima, u cilju pomoći osiguranja zaposlenosti u brodogradilištu u naredne dvije godine Obersnel je usvojio ovaj zahtjev riječke brodograđevne industrije. Gradonačelnik je naglasio da izdavanje potvrde Grada Rijeke ne znači otpis dužnog iznosa komunalne naknade društvu 3. Maj motori i dizalice d.d. Rijeka, već Grad i nadalje potražuje od tog društva komunalnu naknadu. Ovo je bio još jedan od načina konkretne pomoći cijelom sustavu brodogradnje, čime se zaposlenicima omogućava isplata dijela plaća. Dio novca za neisplaćene plaće još treba osigurati Agencija za upravljanje državnom imovinom”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Nakon 13 godina donesena presuda- odbijena tužba Grada Rijeke protiv Republike Hrvatske
Iznoseći informaciju o zaključcima donesenim u razdoblju od 20. ožujka do 2. travnja 2013. godine Obersnel je govorio i o Odluci Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji nije prihvatio tužbu Grada Rijeke protiv Republike Hrvatske, zbog sporosti pravosudnog sustava i štete koja je zbog toga nanesena Gradu. Obersnel je podsjetio kako je tužba, zbog niza sudskih slučajeva, podnesena još 1999. godine, a presuda je stigla tek u prosincu prošle godine. Grad Rijeka zaprimio ju je u siječnju ove godine. “To govori o opravdanosti tužbe, jer je presuda donesena punih 13 godina nakon podnošenja tužbenog zahtjeva. Ne mogu ne prisjetiti se mog svjedočenja u tom slučaju 2006. ili 2007 godine, tijekom kojega su me pitali temeljem čega smatram da je hrvatsko pravosuđe sporo. Sudsku presudu ne želim komentirati, ali se moram osvrnuti na priče koje su se pojavile u javnosti da će Grad od te tužbe odustati, radi kompatibilnosti lokalne i državne vlasti. Meni kao gradonačelniku uvijek je prioritet bio interes građana, neovisno o tomu tko obnaša vlast na državnoj razini, pa ću se u skladu s tim i sada ponašati”, kazao je Obersnel istaknuvši da je Grad, na njegovu inicijativu, 18. siječnja ove godine podnio i žalbu na tu presudu. Gradonačelnik je dodao da se time žele prekinuti insinuacije tko što radi i ne radi. Ako netko želi biti odgovoran, kazao je Obersnel, onda mora raspolagati relevantnim podacima, koje je on kao gradonačelnik uvijek spreman pružiti.

Usvojen Prijedlog odluke o zakupu poslovnog prostora
Na gradonačelnikovom kolegiju usvojen je i Prijedlog odluke o zakupu poslovnog prostora, o čemu je izvijestio pročelnik Odjela gradske uprave za gospodarenje imovinom Vladimir Benac, navodeći da je trenutačno u zakupu 1.550 gradskih prostora, a još 206, ili gotovo 15% je praznih. Benac je kazao da će donošenje nove Odluke staviti u funkciju te prazne prostore koji prazni zjape zbog višegodišnje recesije, što se pak reflektira na gospodarske aktivnosti i na smanjeni interes poduzetnika za te prostore. O tome svjedoči i podatak da je tijekom prošle godine provedeno pet natječaja za davanje u zakup 175 poslovnih prostora, od kojih je izlicitirano 114.  Na zadnjem natječaju u zakup su ponuđena 93 gradska prostora, od kojih je 20 izlicitirano, dok za 73 nije ni bilo nikakvog interesa poduzetnika. “To je dovoljan pokazatelj da nešto moramo promijeniti, što ćemo ovom Odlukom i učiniti, a sve u cilju povećanja gospodarske aktivnosti i stvaranja preduvjeta u kojemu će poduzetnici u ovim teškim okolnostima, što lakše funkcionirati. Cilj nam je i povećati proračunske prihode s osnove zakupa gradskih poslovnih prostora, a to ćemo postići nižom cijenom, češćim natječajima i nizom drugih mjera obuhvaćenih ovom Odlukom”, kazao je Benac dodavši da je pozitivan efekt neizostavan, što će se očitovati i u sigurnijoj i boljoj naplati zakupnine.

“Odluku o zakupu gradskih poslovnih prostora morali smo mijenjati, jer živimo u vrijeme globalne financijske krize i jer je praksa pokazala da treba stvoriti uvjete za brže i jednostavnije reagiranje na tržišne okolnosti. To nikako ne znači da je dosadašnja Odluka bila loša. Čak naprotiv; bila je uzor mnogim gradovima. O njenoj kvaliteti govori i podatak da su proračunski prihodi s osnova zakupa poslovnih prostora bili na razini 70- 100 milijuna kuna, što je proporcionalno najveći prihod u Hrvatskoj, kada se stavi u kontekst ukupnog iznosa gradskog proračuna i prihoda od zakupa poslovnih prostora”, kazao je gradonačelnik Obersnel. Tomu je dodao je Grad niz godina pustio da cijene zakupa regulira tržište, zbog čega one i jesu bile visoke. Interes za zakup gradskih poslovnih prostora u nultoj zoni, odnosno strogom centru grada i dalje postoji, pa je Obersnel rekao kako bi bio najsretniji da Korzo može produžiti bar još 500 metara, ali kako je to nemoguće, ide se na promjenu navedene Odluke. To se posebno odnosi na rubne zone, gdje je evidentan pad interesa za neke djelatnosti. Gradonačelnik je rekao i da Rijeka ima puno poslovnih prostora u privatnom ili vlasništvu nekih tvrtki, ali da zakupci i dalje najradije posluju s Gradom, zbog visine zakupnine i sigurnosti. Ovom Odlukom nedvojbeno će se moći puno brže reagirati na tržišne okolnosti, tim više što je dio nadležnosti prebačen u Pravilnik koji će češće biti podložan promjenama, a donosi ga gradonačelnik. Među ostalim, Obersnel je ocijenio kako je deset godina primjerena dužina zakupa gradskog poslovnog prostora, jer je u tom razdoblju moguće vratiti ulaganja. No, ukoliko zakupac ne izvršava svoje obveze, ugovor se može i ranije raskinuti. Pravilnikom će se drugačije regulirati početna cijena zakupa, ovisno o kvadraturi poslovnog prostora, a u dogledno vrijeme doći će i do prezoniranja postojeće četiri zone, kako bi se neki dijelovi gradskih poslovnih prostora, poput Brajde i Sušaka, bolje popunili.
Ova Odluka neće se primjenjivati na slučajeve davanja na privremeno korištenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora radi održavanja sajmova, priredaba, predavanja, savjetovanja, izložbi,skladištenja i čuvanja robe ili u druge slične svrhe, a čije korištenje ne traje duže od 30 dana. Prijedlog nove Odluke o zakupu poslovnog prostora proslijeđen je Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje.

Prihvaćen Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti Komunalnom društvu Vodovod i kanalizacija d.o.o. za nastavak investicijskog ciklusa
O zahtjevu za davanju prethodne suglasnosti Komunalnom društvu Vodovod i kanalizacija d.o.o. za zaduženje radi izgradnje komunalnih građevina, izvijestio je direktor tog Društva Andrej Marochini. Riječ je o dogradnji sustava javne odvodnje otpadnih voda s pratećim radovima na vodovodnoj mreži, odnosno projektu dogradnje oko 25 kilometara sustava javne odvodnje otpadnih voda Grad s pratećim radovima na oko 13 kilometara vodovodne mreže u Kastvu i rubnim područjima Rijeke. KD ViK će se kod Europske banke za obnovu i razvoj zadužiti za 13 milijuna eura, na razdoblje od deset godina, uz poček od dvije godine i kamatu od 3,7 do 4%.
“Drago mije da se nastavlja investicijski ciklus koji u segmentu vodoopskrbe i odvodnje u Rijeci nikada nije bio prekidan. Svi stanovnici Rijeke priključeni su na vodovodnu mrežu, a gubitak vode iznosi 20%, što je na razini europskog prosjeka. Toga pak ne bi bilo, da nije bilo ulaganja u taj sustav. U vodoopskrbu je puno više uloženo, pa se zbog toga sada više izdvaja za kanalizaciju”, kazao je gradonačelnik. Pritom je naglasio da će se izgradnja kanalizacijske mreže nastaviti i u sklopu projekta kojega Grad Rijeka priprema zajedno s Hrvatskim vodama, a financirat će se sa stotinjak milijuna eura iz europskih fondova, u razdoblju od 2014. do 2018. godine. Istovremeno se, kazao je Obersnel, odvija i projekt Jadran koji podrazumijeva izgradnju kanalizacijskog područja u istočnom dijelu grada, odnosno uz staru cestu prema Zagrebu i na Grobniku. Tim projektom vrijednim oko 70 milijuna kuna štite se i izvorišta pitke vode. Obersnel je podsjetio da je Grad Rijeka već surađivao sa EBRD-om 2001. godine, kad je izgrađen kolektor za otpadne vode zapadnog dijela grada, a tom investicijom od 8,1 milijuna eura znatno je povećana i kvaliteta mora na tom području. KD ViK jr vratio iznos cijelog tog kredita za koji je Grad dao jamstvo, istaknuo je Obersnel, dok za ovih 13 milijuna eura jamstvo nije ni zatraženo. Govoreći kako se ovim projektom nastavlja investicijski ciklus u koji će, osim ViK-a biti uključeni i izvoditelji građevinskih radova te isporučitelji opreme, Obersnel je kazao i da će se, gdje god to bude moguće, iskopi iskoristiti i za postavljanje plinske infrastrukture. Prijedlog odluke proslijeđen je Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje.

Zbog promjene zakonske regulative, na gradonačelnikovom kolegiju, prihvaćen je i Nacrt prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja stambenog područja Drenova-Bok, Nacrt prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja stambenog područja Rujevica, Nacrt prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi Izmjena i dopuna plana uređenja stambenog područja Martinkovac te Prijedlog odluke o provođenju postupka stavljanja van snage Provedbenog urbanističkog plana dijela gradske četvrti Pehlin- Rujevica. O tome je izvijestio pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca.

Grad Rijeka sufinancira sudjelovanje darovitih učenika na “Novigradskom proljeću 2013.”
Grad Rijeka sufinancirat će sudjelovanje 22-oje darovitih učenika iz devet riječkih osnovnih škola na 38. školi dječjeg stvaralaštva “Novigradsko proljeće 2013.” koja se od 20. do 27. travnja ove godine održava u Osnovnoj školi Rivarela u Novigradu. Grad će za to izdvojiti 500 kuna po učeniku, odnosno ukupno 11.000 kuna. Grad Rijeka raznim programima već niz godina prati i potiče napredovanje darovitih učenika i mladeži koji su kreativni potencijal Grada Rijeke. Škola stvaralaštva „Novigradsko proljeće“ smotra je stvaralaštva darovitih učenika osnovnih škola koji se u sklopu izvannastavnih aktivnosti bave stvaralaštvom u jezično-umjetničkom području i učitelja koji su se istakli radom u jezično-umjetničkom području. Škola je nastala u svrsi poticanja darovitih učenika za izražavanje riječju, gestom, slikom, zvukom i pokretom, u uvjetima mentorske nastave radioničkog tipa. Osnovni cilj Škole jest da učenici, a posebice učitelji hospitanti prihvate drugačiji, suvremeniji način rada te da ga prenesu u svoje školske sredine.

Prvo sudjelovanje Rijeke u projektu “Žogarija” (“Loptarija”) – Regija 2013.
Na gradonačelnikovom kolegiju prihvaćen je i Zaključak o sufinanciranju sudjelovanja u Projektu “Žogarija” (“Loptarija”) – Regija 2013. koji će se 23. travnja ove godine održati na Korzu. Sredstva u iznosu od 1.400 eura osigurana su u Proračunu Grada Rijeke za 2013. godinu, a Rijeka se po prvi put uključuje u ovaj projekt. Sudionici su dječaci i djevojčice u dobi od 8 do 10 godina, koji kroz razne sportske i odgojne aktivnosti uče o strpljivosti, fair- play igri, zdravoj prehrani i zaštiti okoliša. Žogarija će se organizirati u 9 zemalja (Hrvatska, Austrija, Slovenija, Italija, Mađarska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija), uključujući 5 gradova u Hrvatskoj, a to su Rijeka, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Zagreb. Ovo izdanje “Žogarije” odvija se od 28. ožujka do 21. svibnja ove godine. Sve se priredbe odvijaju na školskom vanjskom igralištu, a u slučaju lošeg vremena u školskoj sportskoj dvorani. U Rijeci se u ovaj projekt uključilo osam osnovnih škola i to OŠ “Belvedere”, OŠ “Centar”, OŠ “Kantrida”, OŠ “Nikola Tesla”, OŠ “Pećine”, OŠ “Podmurvice”, OŠ “Srdoči” i OŠ “Trsat”. 17. svibnja planira se održavanje finalnog dijela za Hrvatsku. Zaključna i finalna priredba, “Festival veselja- Žogarija” gdje će sudjelovati pobjedničke škole iz svih sudjelujućih država, predviđena je 7. lipnja u Trstu – Italija. Program će realizirati Zavod Media Sport u suradnji sa osnovnim školama, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo i Odjelom gradske uprave za sport i tehničku kulturu. U provedbu ovog međunarodnog sportsko-edukativno-zabavnog projekta Grad Rijeka se uključio na inicijativu g. Slavka Sakelšeka iz Zavoda Media Šport iz Ljubljane. „Žogarija“ je veliki projekt, koji se već osmu godinu za redom provodi u više zemalja regije, a ima izravnu potporu Radiotelevizije Slovenije, slovenske Vlade, UEFA-e te niza drugih institucija, sponzora i pokrovitelja.
Svrha i cilj „Žogarija“ je preko sporta i popratnih odgojnih djelatnosti jačanje povezivanja, prijateljstva i uzajamnog života među mladima i narodima. Zato su nositelji aktivnosti kod izvedbi Žogarije u Austriji, Italiji, u Mađarskoj, Hrvatskoj te u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori mladi iz osnovnih škola. Predstavljaju most suživota, suradnje i novih oblika povezivanja mladih generacija susjedskih i prijateljskih država.

Prihvaćen Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijeke
Na kolegiju je prihvaćen i Prijedlog o izmjeni Odluke o osnivanju Vijeća za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijeke, o čemu je izvijestio pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić. Vijeće već funkcionira u istom sastavu, a do promjena je došlo zbog isteka četverogodišnjeg mandata i kadrovskim izmjenama u Policijskoj upravi Primorsko- goranskoj. Predsjednik Vijeća je gradonačelnik Obersnel, njegova zamjenica je načelnica Policijske uprave primorsko-goranske Senka Šubat, a članovi načelnik Sektora policije PU PGŽ-a Antun Štemberger, načelnik Sektora kriminalističke policije Željko Kruneš, Karlo Balenović, ravnatelj Osnovne škole Srdoči Ivan Vukić, ravnateljica Doma učenika Sušak Edita Stilin, pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Ankica Perhat, pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Grada Rijeke Irena Miličević, pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke Sanda Sušanj i pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Grada Rijeke Mladen Vukelić. Vijeće je osnovano 5. ožujka 2009. godine Odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke, a u njegovu djelokrugu je donošenje i provedba programa prevencije različitih oblika kriminaliteta na području grada zajedničkim i koordiniranim radom tijela lokalne samouprave, policije i drugih pravnih osoba zaduženih za sigurnost ljudi i imovine, odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova te ustanova socijalne skrbi. Rad Vijeća usmjeren je i na suzbijanje nasilja u obitelji, delikvencije djece i maloljetnika, zlouporabe droge te ostale aktivnosti kojima se utječe na povećanje sigurnosti i kvalitete života u gradu.