Zamjenik načelnika Policijske uprave primorsko-goranske Jasmin Brkljača podnio je izvješće o sigurnosnom stanju na području grada Rijeke u 2015. godini.

„Izvješće je obilježilo povećanje broja kaznenih djela za 29,6%, ali je zato smanjen broj prometnih nesreća za 14,4%, broj prekršaja iz područja javnog reda i mira za 10,7% te broj prekršaja iz ostalih zakona za 10,5%“, rekao je Brkljača koji je stanje sigurnosti u Rijeci ocijenio zadovoljavajućim. Posebno je istaknuo veliko povećanje broja kaznenih djela gospodarskog kriminala, od gotovo 80%, kojima je prouzročena materijalna šteta nešto manja od 70 milijuna kuna. Najbrojnija su kaznena djela vezana uz krivotvorenje službene ili poslovne isprave i računalnu prijevaru. Lani je za oko 26% povećan i broj kaznenih djela općeg kriminaliteta, uglavnom krađa i provala, no to je povećanje prije svega uvjetovano promjenama zakonskih propisa, odnosno imovinskih cenzusa kaznenih djela koja se procesuiraju po službenoj dužnosti, kazao je Brkljača. Organizirani kriminal u Rijeci u padu je za 20% u odnosu na 2014., ali je zato u porastu zlouporaba droga i maloljetnička delikvencija.

Za prekršaje narušavanja javnog reda i mira prijavljena su 904 počinitelja, od kojih je gotovo polovica bila pod utjecajem alkohola. Kada je riječ o stanju sigurnosti na cestama, od ukupno 1.258 prometnih nesreća četvrtina ih otpada na one s nastradalim osobama. Smrtno je stradalo petero ljudi, a ozlijeđeno njih 355. Među prometnim prekršajima najbrojniji su bili nepropisna brzina te nepropisno zaustavljanje i parkiranje. Lani je povećan i broj prekršaja koje su napravili strani državljani. Procesuirano ih je 199 i to najčešće zbog neprijavljivanja smještaja.

Zamjenik Brkljača naglasio je važnost brojnih preventivnih aktivnosti koje primorsko-goranska policija provodi u suradnji s Gradom Rijekom, posebno ističući one u Informativnom centru za prevenciju kriminaliteta u Rijeci.

Gradonačelnik Vojko Obersnel, na kraju je njegovog izlaganja, upozorio i na zabrinjavajući porast govora mržnje koji se javlja putem društvenih mreža, web portala i drugih javnih medija.

„Nažalost, riječ je o ponašanju koje zahvaljujući trenutnim zakonskim odredbama izmiče dosegu institucija. Jedno je sloboda govora u kojoj netko izražava neslaganje s nečijim političkim uvjerenjima, a drugo je govor mržnje i vrijeđanje. Bojim se da smo nedovoljno definiranim Zakonom o elektroničkim medijima pustili duha iz boce. Prije nekoliko mjeseci uputio sam pismo ministru kulture, Državnom odvjetništvu i Ravnateljstvu MUP-a, no to je završilo bez nekog smislenog odgovora“, rekao je Obersnel i apelirao na urednike portala da komentare ili ukinu, ili kontroliraju.

„Neprihvatljivo je da se kroz javne medije dopuštaju poruke mržnje i netrpeljivosti. Dužnost je zajednice i društva da se to riješi“, zaključio je Obersnel.

Obilježavanja 150. godišnjice izuma torpeda

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar najavio je bogat program kojim će se, uz podršku Grada Rijeke, ove godine obilježiti 150. godišnjica izuma torpeda u Rijeci. Istaknuo je da će među brojnim izložbama i tribinama, centralni događaj biti izložba u depou Muzeja grada Rijeke na Žabici, koju zajednički organiziraju Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Otvorenje izložbe planirano je sredinom godine, a izložba je posebna po tome što će građani i turisti prvi put na jednom mjestu imati priliku vidjeti objedinjene zbirke dvaju muzeja, kao što su cjeloviti primjerci torpeda iz pedesetih i šezdesetih godina 20. st., razni instrumenti, motori za pogon torpeda, lansirne cijevi, kompleti alata, makete lansirne stanice…

Program će biti obilježen učvršćivanjem suradnje Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Muzeja grada Rijeke, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, te ostalih partnerskih organizacija koje se bave baštinom – udrugama, znanstvenim i kulturnim institucijama. Također, nastavak je to i ideje “muzeji zajedno”, kao i približavanje kulturne-industrijske baštine grada stanovnicima te proširenje turističke ponude.

Financiranje programa zdravstvene zaštite i Crvenog križa

Iako za to ne postoji zakonska obveza, Grad Rijeka već godinama financira niz projekata i programa u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, iznad državnog standarda, radi unapređenja kvalitete života i zaštite zdravlja građana Rijeke. Tako će i ove godine, odlučeno je na kolegiju, biti sufinancirani zdravstveni programi i projekti iznad državnog standarda, za što će se iz gradskog proračuna izdvojiti 2.489.000 kuna.

Pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat istaknula je kako je riječ o programima ustanova koje pružaju dodatnu zdravstvenu zaštitu građanima Rijeke, budući da udruge to same ne mogu. Riječ je o Domu zdravlja PGŽ, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Sveučilištu u Rijeci, Medicinskom fakultetu u Rijeci, Caritasovom domu za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana, Centru za rehabilitaciju “Fortica” Kraljevica, Dnevnom centru “Slava Raškaj” Rijeka, Domu za odrasle osobe Turnić, Domu za starije i nemoćne osobe “Kantrida” i Ordinaciji za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mile Batinić. Programi koje će Grad Rijeka nastaviti sufinancirati u 2016. godini usmjereni na promicanje zdravlja, prevenciju ovisnosti, prevenciju i suzbijanje masovnih nezaraznih bolesti, na socijalnu i psihosocijalnu zaštitu žena, djece, teško bolesnih osoba, djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi.

Osim toga, Grad Rijeka će u 2016. nastaviti financirati projekte i programe Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, za što će se izdvojiti 2.396.000 kuna. Od tog iznosa, 2.200.000 kuna raspoređeno je za svakodnevni rad Pučke kuhinje, a ostatak za smještaj u Domu Crvenog križa, Kampu za mlade Crvenog križa iz obitelji socijalnih potreba, službu traženja, edukaciju učenika za pružanje prve pomoći, program dobrovoljnog darivanja krvi, priprema za djelovanje u katastrofama i izvanrednim situacijama te zdravstveno prosvjećivanje građana u mjesnim odborima. Perhat je naglasila kako Grad Rijeka s 800.000 kuna financira i organizirani prijevoz dobrovoljnih darivatelja krvi, što se iz programa financiranja Crvenog križa ne vidi, a plaća se Autotroleju.

Sufinanciranje Hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić”

Grad Rijeka će u 2016. godini s 200.000 kuna sufinancirati i redovnu djelatnost Hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić” – Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb. Riječ je o prvom, a za sada i jedinom hospiciju u Hrvatskoj, u kojem se bolesnicima koji se nalaze u terminalnoj fazi bolesti, pruža smještaj i adekvatna njega. Hospicij, čiji je osnivač Caritas Riječke nadbiskupije, započeo je radom 1. veljače 2013. Godine, a u uređenju prostora i nabavi opreme sudjelovali su, uz Riječku nadbiskupiju, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.