Poziv za učešće predstavnika Grada Rijeke organizator je obrazložio činjenicom da se Grad Rijeka ističe kao transparentan i pozitivan primjer u radu s mjesnim odborima u zemljama šire regije.

Projekt jačanja uloge mjesnih zajednica je zajednički projekt Vlade Švicarske i Švedske, a za njegovu provedbu zadužen je Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH) u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Ministarstvom pravde Federacije BiH, Vladom Brčko Distrikta i oba entitetska saveza opština/općina i gradova. Druga faza projekta se provodi u ukupno 41 jedinici lokalne samouprave i 199 mjesnih zajednica širom BIH i traje do 2024. godine.

Iako je vrlo teško uspoređivati mjesnu samoupravu uopće između naših država, s obzirom na različitu zakonsku i pravnu regulativu, polazna točka i ciljevi su  isti. U svim državama, sudionicama konferencije, u fokusu si građani, njihove potrebe, problemi, unaprjeđenje kvalitete i standarda življenja, suradnja građana i gradske uprave u rješavanju i zadovoljenju potreba i problema, transparentnost rada mjesnih odbora (MZ).

Prilikom diskusije, svako za svoje područje, uz predstavnike Slovenije, Srbije,  Švicarske i Švedske, raspravljalo se o različitim temama vezanim uz način na koji je u Rijeci kao jedinici lokalne samouprave (JLS) reguliran pravni okvir i status MZ, odnosno mjesnih odbora? Postavljeno je i pitanje je li je i kako uloga MZ evoluirala u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj. Riječka delegacija odgovarala je na brojna izuzetno važna pitanja: Na koji način MO u Gradu Rijeci dolaze do prioriteta svojih zajednica te na koji način uključuju građane u proces odlučivanja o razvojnim prioritetima?. Na koji način se financiraju mjesne zajednice, odnosno mjesni odbori i njihov tekući rad u Gradu Rijeci i da li su poslovi MZ (MO) profesionalizirani? Koji su mehanizmi financiranja prioritetnih projekata mjesnih odbora? Postoji li suradnja između organizacija civilnog društva, JLS i mjesnih odbora u realizaciji prioriteta za koje su se građani odlučili? Na koji način se ostvaruje ova suradnja i tko su primarni nosioci ovakvih projekata, a tko financijeri? Koji kapaciteti su potrebni za privlačenje sredstava iz EU fondova, kada se govori o JLS, a koji kada se govori o MO te da li ovakva mogućnost postoji u Republici Hrvatskoj i Gradu Rijeci?

Pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić pojasnio je povijest nastanka i osnivanja prvih mjesnih odbora  nakon domovinskog rata, mogućnost osnivanja novih mjesnih odbora, preuzimanje postojećeg stanja mjesnih zajednica kako u prostornom smislu, tako i u kadrovskom, organizaciju rada, temelje prvog financiranja rada mjesnih odbora, korištenje komunalne naknade za uređenje objekata komunalne infrastrukture, te daljnji razvoj zakonske regulative kojom je definiran rad i aktivnosti vijeća mjesnih odbora.  Pojasnio je na koji način i u kojoj mjeri Grad Rijeka koristi EU sredstva, odnosno na koji način mjesni odbori  imaju koristi od sredstva koja su dobivena, a ulažu se u izgradnju objekata komunalne infrastrukture, obnovu fasada dječjih vrtića, osnovnih škola i sl.

Ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu, Dragica Fadljević pojasnila je na koji način su građani uključeni u proces odlučivanja, mogućnosti i način komunikacije s građanima u planiranju proračuna, rješavanju pitanja i problema koji utječu na podizanje kvalitete i standarda življenja, istaknuvši veliki broj kanala putem kojih građani mogu pratiti rad vijeća mjesnih odbora i gradske uprave, uključiti  u procese planiranja,  javnog upravljanja i odlučivanja, donošenja odluka. Pozvala je prisutne da posjete internetske stranica Grada Rijeke i mjesnih odbora jer upravo su sadržaji tih stranica ogledalo  rada i  transparentnosti gradskih odjela, komunalnih društava i vijeća mjesnih odbora. Istaknula je također, dobru i neophodnu suradnju organizacija civilnog društva, JLS i mjesnih odbora, važnost uloge i njegovanja volonterstva koja se provlači kroz predlaganje i realizaciju programa rada vijeća MO, te brojne projekte Grada Rijeke.

Konferencija o ulozi mjesnih zajednica u BiH

Drugog dana konferencije, raspravljana je i istaknuta važnost suradnje medija sa JLS, mjesnim zajednicama odnosno mjesnim odborima, važnost dobrog planiranja, promocije i zagovaranja, predstavljanja rada javnog upravljanja i približavanje istog građanima. Korištenje portala, medija može imati i negativne posljedice ako se isti zlorabe, no najjači su kanal kojima se dolazi do građana. Učenje suradnje građana i javnog sektora vrlo je važna u daljnjoj budućnosti, a mediji i portali (službene internetske stranice, društvene mreže, državne, lokalne i privatne radio postaje i televizija) svakako su kanali kojima se najbrže može građanima pružiti informacija, dobiti povratna informacija, ispitati mišljenje i sl

Kao zaključak, predstavnici Odjela za gradsku samoupravu zaključili su da je, možda, model mjesne samouprave u Gradu Rijeci, u ovom trenutku teško usporediv i/ili prihvatljiv za područje BiH, jer su razlike znatne – od zakonske regulative kao podloge za organizaciju mjesne samouprave do životnih uvjeta, urbanih i ruralnih okruženja koja se bitno razlikuju, no svakako naša transparentnost i otvorenost su dobri pokazatelji da smo izabrani kao primjer dobre prakse suradnje građana i gradske  (javne ) uprave. Iskustva i primjeri koji su razmijenjeni kao i vrlo pozitivne reakcije sudionika konferencije kako na spomen Rijeke kao grada, tako i na ono što radimo s građanima i na napredak koji je Grad Rijeka postigao  bili su motivirajući za daljnji rad  mjesne samoupravu.

Više o konferenciji: Uloga mjesnih zajednica u fokusu | United Nations Development Programme (undp.org)