U subotu, 16. veljače posjetili smo zgradu Prve sušačke hrvatske gimnazije uz stručno vodstvo omiljenog nam prof. Theodora de Canziania, povjesničara umjetnosti. Obilasku gimnazije odazvalo se pedesetak zainteresiranih, među njima i mnogi bivši učenici.
Krenuli smo od školskog parka u čijem je središnjem dijelu smješten spomenik palim gimnazijalcima, kiparice Barbare Kolar.
-
- Spomenik palim gimnazijalcima
-
- Ispred ulaza u Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju
-
- Portret Hinka Bačića
Prva sušačka hrvatska gimnazija sagrađena je 1896. prema projektu arhitekata Ludwiga i Hülssnera i sljednica je riječkoga Isusovačkog kolegija, koji je s radom počeo 23. studenoga 1627. godine. Sastoji se od prizemlja i tri kata koji se koriste za nastavu te podrumskog prostora koji se koristi za arhivu.
Na samom ulazu u zgradu nalazi se portret sušačkog načelnika i veleposjednika Hinka Bačića koji je donirao teren za izgradnju ove impozantne zgrade, koja i danas dominira krajem. Hinko Bačić bio je zaslužan za početak rada čitavog niza prosvjetnih i kulturnih institucija na Sušaku.
Zgradom dominira monumentalno stubište ograđeno prekrasnom ogradom od kovanog željeza.
-
- Profesorska knjižnica
-
- Školska knjižnica
-
- Kabinet kemije
-
- Kabinet kemije
-
- Kabinet fizike
-
- Kabinet biologije
Razgledali smo profesorsku knjižnicu, zbornicu te povijesne kabinete biologije, fizike i kemije. Posjetili smo i povijesnu spomeničku knjižnicu i arhiv s raritetnim knjigama i vrijednom arhivom. Zahvaljujući profesoru Ratku Duševiću, Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci jedina je škola u Hrvatskoj koja svoj arhiv ima u vlastitoj zgradi i o njemu brine prema svim pravilima i propisima arhivarske struke, uz odobrenje nadležnoga Državnog arhiva.
-
- Svečana dvorana Gimnazije
-
- Bista dr. Izidora Kršnjavog
-
- Svečana dvorana
Na trećem katu nalazi se Svečana dvorana koja ime nosi po dr. Izidoru Kršnjavom, ministru obrazovanja krajem 19. stoljeća, čijom je odlukom izgrađena zgrada.
Među brojnim gimnazijalcima koji su sjedili u klupama današnje Sušačke gimnazije bili su Ivan i Antun Mažuranić, Giovanni Biagi de Luppis, Giovanni Kobler, Ivan pl. Zajc, Andrija Mohorovičić, Drago Gervais, Janko Polić Kamov, Eugen Kvaternik, Giovanni Simonetti…