Skup su pod pokroviteljstvom Grada Rijeke  organizirali Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zaklada Friedrich Ebert i Udruga gradova. Skup je dio istraživačkog projekta o stanju i perspektivi decentralizacije u Hrvatskoj, a radi se o jednom od četiri skupa organiziranih diljem Hrvatske s ciljem konzultacije s jedinicama lokalne samouprave u cilju formuliranja preporuka za daljnje vođenje decentralizacije, koje će biti upućeni prema nositeljima vlasti.

Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda Zaklade Friedrich Ebert naglasio je kako je reforma javne uprave dugoročan proces, a provedba istraživanja i organizacija prezentacije predstavlja korak prema otvaranju dijaloga i poticanju promjena. Kako je kazao Goran Radman, predsjednik Skupštine Centra Miko Tripalo, istaknuo je kako je Centar 2010. godine proveo istraživanje o decentralizaciji, na temelju kojeg je Vlada prihvatila decentralizacija kao mjeru javne politike i provela čitav niz aktivnosti koje su se jednim dijelom odrazile i na naknadnim promjenama zakonskih rješenja.
„Procijenili smo protekle godine da, osim tih nekih tehničkih rješenja, nije došlo do aktivnog upravljanja procesom decentralizacije, stoga smo ponovnim istraživanje pokušali ustanoviti što se danas s decentralizacijskom događa, odnosno jesu li se procesi odvijali kako smo željeli i očekivali,“ kazao je Radman.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je „decentralizacija kao Jeti – svi pričaju o njoj, a nikad je nitko nije vidio“.
„Očekivanja građana od gradova su velika, ali male mogućnosti usluga koje gradovi mogu pružiti prema svojim ovlastima i financijskim mogućnostima. No, unatoč trenutnom stanju, smatram da i dalje treba govoriti o decentralizaciji, ona je potrebna prije svega zbog građana i mi iz jedinica lokalne i samouprave nikad nećemo prestati inzistirati na njezinom provođenju“, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Osvrćući se na decentralizaciju s pozicije grada, gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako bi kako je, osim o decentralizaciji odgovornosti, važno govoriti i o decentralizaciji sredstava. Navodeći kako se prema raspodjeli javnog novca Hrvatska ubraja među najcentraliziranije države u Europi, budući da svega 10 do 20% sredstava dolazi na lokalnu i regionalnu razinu, što znači da većina gradova i općina ne može izvršavati javne usluge u svojoj nadležnosti bez pomoći države, gradonačelnik Obersnel postavio je pitanje svrsihodnosti sustava. Kao primjer dobre prakse je naveo je njemački sustav, prema kojem neka sredina ne može postati jedinica lokalne samouprave, ako na svom području ne može organizirati funkcioniranje dječjeg vrtića. Po njegovom mišljenju, reforma koja ne podrazumijeva samo decentralizaciju, već reorganiziraju lokalne i regionalne samouprave, nužna je te će neminovno voditi u teritorijalnu reformu. Naglasio je kako teritorijalna reforma, za koju je potreban politički konsenzus glavnih političkih stranaka, ne mora značiti i drastično smanjivanje broja jedinica lokalne samouprave, navodeći primjer Francuske, koja ima više gradova i općina od Hrvatske, ali nemaju sve istu razinu nadležnosti.

Predstavljajući dosad učinjeno na decentralizacija, gradonačelnik Obersnel je ukazao na niz nelogičnosti. Tako su, primjerice, 2000. godine gradovi, koji su pokazali interes, postali osnivači osnovnih škola, za što je im je država prepustila dio sredstava, dok kod osnivanja komunalnog redarstva gradovi ne samo da nisu dobili nikakva sredstva za rad službe, već komunalni redari iz godine u godinu raznim zakonskim rješenjima dobivaju sve više i više obveza.

U prvom djelu skupa, glavni istraživač izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić predstavio je rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je među općinama i gradovima, od listopada 2017. do siječnja 2018., proveo Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo uz potporu Friedrich-Ebert-Stiftunga i Udruge gradova. Cilj istraživanja, koje je Hrvatskoj na ovaj način provedeno po prvi puta, bio je prikupljanje informacija o dosadašnjem procesu decentralizacije i mogućim smjerovima u kojima bi se taj proces trebao kretati.

Istraživanje je polazilo od pretpostavki da je decentralizacija proces koji se ne vodi na strateški način, već se manje-više odvija po inerciji te da jedinice lokalne samouprave zbog slabog kapaciteta i odsutnosti vođenja procesa ne vide pretjeranu korist od dosadašnjeg procesa decentralizacije. Istraživanje je ispitalo stavove lokalnih jedinica o procesu decentralizacije u pogledu upravnih područja u kojima je provedena decentralizacija: obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, vatrogastvo, građevinske dozvole i akti vezani uz gradnju te održavanje javnih cesta. Nadalje, istraživanje je pokazalo u kojima novim upravnim područjima bi se moglo započeti s decentralizacijom.

U istraživanju je sudjelovalo 43% svih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj (163 općine – 38% ukupnog broja općina i 74 grada – 58% ukupnog broja gradova.

Čak trećina ispitanih jedinica (32% ispitanih jedinica) ne želi preuzeti decentralizirane funkcije ni u jednom od upravnih područja. Jedinice lokalne samouprave navele su neadekvatan sustav financiranja, slabe kapacitete i nezadovoljavajuću pravnu regulativu kao najveće probleme decentralizacije. Najveći postotak jedinica lokalne samouprave identificiralo je upravljanje državnom imovinom, poljoprivredu i gospodarski razvoj kao tri ključna područja u kojima bi trebalo započeti proces decentralizacije.

Istraživanje je pokazalo da je potrebno voditi smislenu politiku decentralizacije, ali i da ta politika u sadašnjem stanju velike podkapacitiranosti jedinica lokalne samouprave neće polučiti značajne rezultate ako se ne bude poduzelo ozbiljne korake u smjeru jačanja kapaciteta lokalnih jedinica.

Nakon prezentacije rezultata istraživanja, uslijedila je tematska rasprava, u kojoj su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije.