Riječ je o najtemeljitijoj reformi infrastrukturne politike od njezina nastanka 1980-ih godina, uslijed koje su sredstva EU-a za prometnu infrastrukturu u idućem šestogodišnjem razdoblju utrostručena. Tih 26 milijardi eura EU-a usmjerit će se na osnovnu prometnu mrežu, kojom će se bitno izmijeniti veze između Istoka i Zapada. Taj iznos dodijeljen za promet u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz višegodišnjeg financijskog okvira zapravo će se upotrijebiti kao početni kapital za poticanje daljnjeg ulaganja država članica kako bi se dovršile prekogranične veze koje se drugačije možda ne bi izgradile. Procjenjuje se da će troškovi u prvoj fazi financiranja osnovne mreže u razdoblju 2014. – 2020. iznositi 250 milijardi eura. Osnovnu je mrežu potrebno dovršiti do 2030.

Kako bi veze između Istoka i Zapada bile na prvom mjestu, gotovo će polovica ukupnog financiranja EZ-a za prometnu infrastrukturu (11,3 milijarde eura iz Instrumenta za povezivanje Europe) biti ograničena isključivo na kohezijske države. Novom infrastrukturnom politikom EU-a, ako je promatramo u cijelosti, postojeća rascjepkana mreža europskih cesta, željeznica, zračnih luka i kanala bit će pretvorena u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T). Novu osnovnu prometnu mrežu podupirat će sveobuhvatna mreža putova koji će se uključivati u osnovnu mrežu na regionalnoj i nacionalnoj razini. Tom sveobuhvatnom mrežom osigurat će se potpuna pokrivenost EU-a i dostupnost svih regija. Cilj je osigurati da postupno, do 2050., velika većina europskih građana i poduzeća, od te sveobuhvatne mreže ne bude udaljena više od 30 minuta. Novom prometnom mrežom, ako je promatramo u cijelosti, omogućit će se sigurniji promet i manje zastoja, a bit će olakšana i brža putovanja.

“Za Hrvatsku, a posebice za Rijeku izuzetno je važna činjenica da kroz našu državu prolaze dva od tih devet europskih koridora te da je Rijeka ishodište jednog od njih. Uz to, Rijeka je preko cijele te mreže povezana sa dva vrlo značajna europska koridora. Kroz Hrvatsku prolazi tzv. Mediteranski koridor koji ide od Španjolske preko Francuske, Italije, Hrvatske, prema Mađarskoj, odnosno Poljskoj. Jedan krak tog koridora ishodište ima u Rijeci. Drugi koridor koji prolazi kroz Hrvatsku vezan je za koridor Rajna – Dunav. Ti koridori neće se razvijati samo u razdoblju do 2020. godine, kako to  definiraju Europska i Strategija razvoja Grada Rijeke, nego kroz duže razdoblje”, kazao je novinarima gradonačelnik Obersnel naglašavajući kako će tih devet koridora željezničkom, cestovnom i riječnom mrežom povezivati jedinstveno europsko tržište, u svim pravcima.

Gradonačelnik Obersnel posebno je naglasio kako je za Rijeku važno i što je koridor Baltik – Jadran također vezan na Mediteranski koridor, pa Rijeka ima vezu i s njim. “To je izuzetno značajno, jer uvrštavanje ovih koridora u glavne europske koridore, definitivno potvrđuje mogućnost značajnog sudjelovanja u povlačenju europskih sredstava za prometnu infrastrukturu. K tomu, ova je vijest konkretan primjer koji pokazuje zašto sam cijelo vrijeme inzistirao da Strategija razvoja Grada Rijeke mora biti usklađena sa Strategijom razvoja Europske unije, kao i na uključenosti Rijeke u čitav niz međunarodnih aktivnosti i međunarodnih projekata iz kojih  je, u konačnici, i definirano devet glavnih europskih koridora”, izjavio je Obersnel.

Riječki gradonačelnik pritom je podsjetio kako je Rijeka aktivno sudjelovala u SETA projektu koji predstavlja povezivanje jugoistočne europske transportne osi. Naime, Grad Rijeka je potpisnik Deklaracije o potpori tadašnjem koridoru 65 koji danas čini Baltičko- Jadranski koridor. Obersnel je podsjetio i kako je Rijeka član asocijacije EU Core Net Cities koja je osnovana na inicijativu gradonačelnika Barcelone Xaviera Triasa.  EU Core Net Cities povezuje europske gradove koji svoj budući razvoj temelje na prometu roba i usluga te u tome pokušavaju iznaći najbolje načine za korištenje optimalne prijevozne mreže koji su isplativi, energetski učinkoviti i uklapaju se u održivi razvoj. Stoga je, dodao je, jedna od osnovnih zadaća ove asocijacije bila upravo propagiranje Mediteranskog koridora koji prolazi kroz Hrvatsku. Obersnel je podsjetio i na činjenicu da je Rijeka nedavno ugostila potpredsjednika Europske komisije Siima Kallasa, europskog povjerenika za promet koji je prilikom objave ove vijesti kazao:” „Promet je temelj europskoga gospodarstva. Bez dobrih prometnih veza Europa neće rasti ni napredovati. Novom će se infrastrukturnom politikom EU-a uspostaviti snažna europska prometna mreža u svih 28 država članica radi promicanja rasta i konkurentnosti. Njome će se povezati Istok sa Zapadom te će sadašnja rascjepkana prometna mreža postati uistinu europskom.”

“Ovo su značajne vijesti za Hrvatsku, a posebice za Rijeku, jer su ovime vrlo konkretno stvoreni preduvjeti za realizaciju prvog stupa Strategije razvoja Grada Rijeke do 2020. godine. Mrežom devet najvažnijih europskih koridora povezane su i 94 najvažnije luke u Europi, a među njima se jasno vidi i Rijeka. Stoga možemo reći da je Rijeka doslovno ucrtana na kartu Europe i svijeta kao značajna luka i ishodište jednog od devet najvažnijih europskih koridora”, kazao je gradonačelnik Obersnel.

Novom se politikom prvi put utvrđuje osnovna prometna mreža utemeljena na devet glavnih koridora: dva koridora sjever – jug, tri koridora istok – zapad i četiri dijagonalna koridora. Tom će se osnovnom mrežom bitno izmijeniti prometne veze između Istoka i Zapada, ukloniti uska grla, poboljšati infrastruktura te pojednostaviti prekogranični promet za putnike i poduzeća diljem EU-a. Poboljšat će se veze među različitim vrstama prijevoza i pridonijeti ostvarenju ciljeva EU-a u području klimatskih promjena. Osnovnu je mrežu potrebno dovršiti do 2030. Dostupnost financiranja ovisit će o uspjehu zaključenja pregovora o ukupnom višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.

Osnovnom mrežom povezivat će se 94 glavne europske luke sa željezničkim i cestovnim prometom; 38 ključnih zračnih luka sa željezničkom vezom s velikim gradovima; 15.000 km željezničke pruge modernizirane za velike brzine i 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla. Bit će to gospodarska pokretačka snaga jedinstvenog tržišta kojom će se omogućiti uistinu slobodan protok robe i ljudi diljem EU-a.

Aktivnosti na realizaciji Strategije razvoja Grada Rijeke

Nakon usvajanja na prošloj sjednici Gradskog vijeća održani su sastanci o sva tri osnovna stupa Strategije razvoja Grada Rijeke. “Osobno sam preuzeo vođenje stupa “Razvoj Rijeke kao važnog prometnog čvorišta”, ali se prate sve aktivnosti, neovisno o tomu tko predvodi svaki pojedini tim. Operativne sastanke održali su i moji zamjenici o druga dva stupa. Riječ je o dinamici koju ćemo održavati u tromjesečnim razmacima do izrade Akcijskog plana koji će proizići iz ovih sastanaka, kako bi Strategiju mogli realizirati do 2020. godine”, kazao je gradonačelnik dodavši da uspješnost realizacije ovog dokumenta ovisi o nama samima i Vladi Republike Hrvatske. Svim navedenim, dodao je, stvaraju se preduvjeti u planerskom i financijskom smislu za ostvarivanje prvog dijela Strategije koji se odnosi na promet i logistiku.

Zatvara se natječaj za uređenje Delte i Porto Baroša

Gradonačelnik je najavio kako će sutra biti zatvoren natječaj za arhitektonsko-urbanističko uređenje područja Delte. Napomenuo je da su nakon dugog niza godina i kadrovskim promjenama u Lučkoj upravi stvoreni preduvjeti za početak realizacije ovog projekta, za što je zapravo trebalo samo malo više volje. Do kraja studenoga ove godine Komisija će odabrati tri najbolja rada za realizaciju projekta uređenja Delte i Porto Baroša, pa se već početkom iduće godine može očekivati međunarodni natječaj za odabir koncesionara koji će dalje razvijati ta područja.

Nastavak stipendiranja učenika i studenata Rijeke i Vukovara

Gradonačelnik Obersnel podsjetio je kako je prije nekoliko dana otvoren natječaj za stipendije Grada Rijeke za učenike 3. i 4. razreda srednjih škola i studente. Ukupan broj stipendija i ove je godine nepromijenjen (150), a sada su slobodna 44 mjesta. U proteklih 20 godina Grad Rijeka dodijelio je 2.800 stipendija, čije se Rijeka svrstava u red gradova s najdužom tradicijom dodjele stipendija. Uz navedene, Grad dodjeljuje i stipendije za deficitarna obrtnička zanimanja, a uveden je i sustav stipendiranja deficitarnih zanimanja u području društvenih znanosti. K tomu, dugi niz godina Grad Rijeka stipendira i deset vukovarskih studenata. Trenutačno se razmatramo mogućnost uvođenja stipendija temeljenih na socijalno- ekonomskim kriterijima.

Najavljen 2. međunarodni Invest forum

U organizaciji Grada Rijeke i Primorsko- goranske županije, 30. listopada ove godine u Opatiji će se održati drugi međunarodni Invest forum. Gradonačelnik Obersnel kazao je da će se tom prigodom potencijalnim investitorima prezentirati razvojni potencijali, posebice turistički, radi povećanja smještajnih kapaciteta, jer predstavljaju problem zadnjih nekoliko godina. Istaknuti su izuzetno dobri turistički rezultati koji u Rijeci pokazuju povećanje prometa tijekom protekle sezone za više od 20%. “Povećanjem turističkih kapaciteta taj se postotak znano može povećati i u ljetnim i u zimskim mjesecima, jer potencijali Rijeke su u raznim događanjima i kongresnim aktivnostima. Uz to, predstavit ćemo i mogućnosti ulaganja u alternativne izvore energije”, kazao je Obersnel. Tomu je dodao da će o svojim iskustvima ulaganja u Rijeku govoriti predstavnici filipinske tvrtke koja je preuzela upravljanje kontejnerskim terminalom Brajdica i češki investitor koji će na Kostabeli izgraditi turistički kompleks.