Zbog najavljenog smanjenja iznosa PDV-a za vodne usluge na 10%, od ožujka će se smanjiti cijena vode i odvodnje u Rijeci, istaknuto je na današnjem Gradonačelnikovom kolegiju. Zbog promjene obračuna PDV, neće se povećati cijena javnog gradskog prijevoza, dok se za ostale javne usluge još rade kalkulacije. Ujedno je najavljeno i usklađenje tarifnih zona parkiranja, odnosno proširenje 0. i 1. zone parkiranja

Kako je na Gradonačelnikovom kolegiju kazao direktor KD Vodovoda i kanalizacije Željko Mažar, tek je jučer stiglo tumačenje Porezne uprave o tome što se točno podrazumijeva pod vodnim uslugama na koje će se plaćati smanjeni PDV. Prema neslužbenim kalkulacijama, budući da se cjenik tek mora izraditi, fiksni dio cijene smanjit će se za 10,6% (odnosno za 1,38 kn s dosadašnjih 13,10 kn), dok će se varijabilni dio cijene smanjiti po metru kubičnom vode za 7% (odnosno za 0,77 kn s dosadašnjih 10,80 kuna).
“Ovim izmjenama prosječnoj će se četveročlanoj obitelji, kojoj se mjesečno isporučuje 20 m3 vode, ukupni račun za vodne usluge smanjiti za 16,70 kn ili 7,3%. Drugim riječima umjesto 229,19 kn iznosit će 212,50 kn,” kazao je Mažar.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je kako zbog promjene načina obračuna PDV-a, koji na snagu stupa 1. ožujka, neće doći do povećanja cijene javnog gradskog prijevoza, dok se kalkulacije za ostale usluge, poput isporuke plina i toplinske energije, odnosno odvoza kućnog otpada, još uvijek rade i trebale bi biti gotove u roku od tjedan do deset dana. Napomenuo je kako će nove zakonske izmjene utjecati i na smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uz neke druge promjene vezane uz porezni sustav, što će sve utjecati i na cijenu usluga.

Izmjene zona parkiranja u središtu Rijeke
S ciljem smanjenja pritiska vozila na parkirališta u središtu grada, usklađene su tarifne zone parkiranja. Kako je istaknula direktorica Rijeka prometa Spomenka Mičetić, sadašnje zone parkiranja s različitim cijenama parkiranja u središtu grada Rijeke definirane su još 1999. godine prilikom uvođenja automatizirane naplate parkiranja, uz neke izmjene koje su se dogodile 2003. godine, a u razdoblju do danas, povećala se i potražnja za parkirnim mjestima u središtu grada, a time i smanjila protočnost prometa.
” S aspekta prometne potražnje, usklađenjem tarifnih zona najviše će koristi imati stanari u području pod naplatom, koji se vrlo često žale na nemogućnost pronalaska slobodnih parkirnih mjesta. Nova raspodjela tarifnih zona potaknut će bržu izmjenu automobila na parkirnim mjestima, što znači bolju iskoristivost svakog parkirnog mjesta. Brža izmjena automobila ujedno znači i više izgleda za pronalaženje parkirnog mjesta, što osobito pogoduje povremenim korisnicima i stanarima,” rekla je Mičetić.

Predloženim prezoniranjem u 0. zoni bi uz postojeće parkirališne lokacije oko Tržnice, FINE i na Trgu Žabica (preko puta autobusnog kolodvora) bile uključene i sve parkirne lokacije iz središta grada, odnosno sadašnje 1. zone, i to kako slijedi: Ulice M. Gupca, Veslarska, Supilova, Dolac i Strohalova, Ivana Zajca, Školjić II, Ulica Školjić, Zadarska, Žrtava fašizma, E. Barčića, Splitska, Ivana Dežmana i Ciottina ulica. Naknada za parkiranje u 0. zoni ostaje i nadalje 7,00 kuna po satu, s time da se ograničenje parkiranja povećava s jednog na dva sata.

U 1. zoni nakon prezoniranja ostale bi parkirne lokacije u sljedećim ulicama: Trg kralja Tomislava, Cindrićeva, Riva, Š.Ljubića, Školjić Bazen, I. Marinkovićeva, I. Rendića, I. Filipovića, S. V. Čiče, Studentska, M. Albaharija, Lj. Matešića, Senjskih uskoka, I. Tomee, Cambierieva, M. Butkovića, Omladinska ulica, Muzejski trg, Laginjina, Tizianova, Trinajstićeva, J. Račića, Potok, R.K. Jeretova, N. Cara, S. Vončine, J. Završnika, Z. Petranovića, M. Smokvine Tvrdog, F. Brentinija, Podhumskih žrtava, a uključile bi se i ulice V. Nazora te Vodovodna ulica. Naknada za parkiranje ostala bi kao i do sada i iznosila bi 4,00 kune/sat, s time da se ograničenje parkiranja povećava s dva na tri sata.

U 2. zoni ostale bi parkirne lokacije u ulicama P. Kobeka i M. Barača, sa naknadom parkiranja od 3,00 kuna/sat uz neograničeno vrijeme parkiranja. U prezoniranje ne ulaze parkirališta na Brajdici i Žabici. Cijena povlaštene karte u iznosu od 40 kuna mjesečno za stanare i dalje ostaje ista.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je, uvažavajući činjenicu da je središte grada opterećeno velikom potražnjom za parkiranjem, odlučio prihvatiti odluku o promjeni tarifnih zona, iako ona predstavlja povećanje cijena.
“No, uspoređujući cijene parkiranja u drugim gradovima, odnosno parkiranje u području koje odgovara našoj 0. zoni, vidimo da u Zagrebu cijena iznosi 10 kuna, u Puli 15, u Zadru 9, a u Splitu 10, dok je cijena parkiranja u području koje odgovara našoj drugoj zoni veća ili jednaka u odnosu na novopredloženo prezoniranje,” kazao je gradonačelnik Obersnel.

Rekonstrukcija vodovodnog i kanalizacijskog sustava Psihijatrijske bolnice Lopača
Dana je suglasnost za zaduženje Psihijatrijske bolnice Lopača kod Hypo Alpe-Adria-Bank za 1,83 milijuna kuna, koji će se uložiti u rekonstrukciju vodovodnog i kanalizacijskog sustava te nabavu osnovnih sredstava, sve u cilju pružanja kvalitetnije usluge korisnicima. Kako je kazala pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat, radi se o nastavku investicijskog ulaganja u Psihijatrijsku bolnicu Lopača, u kojoj je u posljednjih osam godina dograđen kat te rekonstruirana kotlovnica.

69. gradonačelnikov kolegij veljača 2012.Zakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada
U 2011. godini provedeno je šest javnih natječaja za davanje u zakup poslovnih prostora kojima upravlja Odjel gradske uprave za komunalni sustav, na kojima su prosječno objavljena 72 poslovna prostora. Iako iz navedenog pregleda proizlazi da su u 2011. godini ukupno objavljena 433 poslovna prostora, za napomenuti je da se u naravi radi o svega 163 poslovna prostora, ali su oglašavani više puta. Od navedenog broja izlicitirano je 108 poslovnih prostora, za koje je ugovorena mjesečna zakupnina u iznosu od 51.719,42 eura, odnosno 390.482,00 kuna. Prema riječima pročelnice Odjela za komunalni sustav Irene Miličević, broj izlicitiranih prostora i postignuta cijena na razini su 2010. godine.

Od ukupnog broja sklopljenih ugovora o zakupu najveći dio odnosi na trgovačku i uredsku djelatnost (26,9%), uslužnu djelatnost (19,4%) i skladišta (8,3%), a najmanje za izdavačku djelatnost (0,9%). Najniža ugovorena zakupnina u 2011. godini iznosila je 6,12 kn/m2 ili 0,81 €/m2 mjesečno za atelier, dok je najviša ugovorena zakupnina u promatranom razdoblju iznosila 380,00 kn/m2 ili 50,26 €/m2 mjesečno, a ista se odnosi na poslovni prostor na adresi Korzo 34, površine 82 m2, za djelatnost trgovine brendirane odjeće domaćih proizvođača. Prema podacima iz drugih gradova, s time da nisu dobiveni podaci iz Zagreba, najviša zakupnina od 51,69 eura postignuta je za trgovinu odjećom u Zadru.

Uz poslovne prostore koji se daju na licitaciji, omogućeno je da se zakupniku poslovnog prostora koji u potpunosti izvršava obveze iz Ugovora o zakupu, ponudi sklapanje novog ugovora. Tijekom 2011. godine, istekao je rok zakupa za ukupno 78 zakupnika od čega je ponudu Grada za sklapanje novog Ugovora o zakupu prihvatilo njih 62.

Za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća bit će pripremljene i izmjene odluka vezane uz davanje u zakup poslovnih prostora, temeljene na novim zakonskim izmjenama koje predviđaju skraćene maksimalnog roka za davanje prostora u zakup s 10 na 5 godina.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako interes za zakup poslovnih prostora u Rijeci manji nego prethodnih godina, ali se i dalje postižu dosta visoke cijene u najluksuznijoj zoni, dok za ostale zone vlada nešto manji interes. U tom smislu će se napraviti analiza s ciljem osmišljavanja daljnje poslovne politike, odnosno razmisliti je li potrebno nešto mijenjati u zonama, cijenama ili odnosu cijena i djelatnosti.
“Grad Rijeka ima uvjerljivo najveći udjel u proračunu ostvaren od prihoda od poslovnih prostora. To nije rezultat najviših cijena, već promišljanja u upravljanju poslovnim prostorima. Neki gradovi su svoje poslovne prostore prodali, drugi možda ne upravljaju toliko efikasno, ali je činjenica da Grad Rijeka, unatoč gospodarskoj krizi, i dalje ostvaruje pristojne prihode od zakupa poslovnih prostora,” kazao je gradonačelnik Obersnel.

Skip to content