Etičko povjerenstvo Gradskog vijeća je drugostupanjsko tijelo koje prati i nadzire primjenu Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Kako je istaknula predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Ana Trošelj, vodeći se Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, Gradsko vijeće Grada Rijeke je na sjednici 2. lipnja 2022. godine donijelo Kodeks ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Rijeke. Kodeksom se uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti članova Gradskog vijeća, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju dužnosti te jačanje povjerenja građana.

Primjenu Kodeksa prati i nadzire Odbor za Statut, Poslovnik i propise Gradskog vijeća kao prvostupanjsko tijelo te Etičko povjerenstvo kao drugostupanjsko tijelo.

Predsjednika i četiri člana Etičkog povjerenstva bira Gradsko vijeće Grada Rijeke na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja, a na temelju javnog poziva.

Željko Jovanović, predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i razrješenja Gradskog vijeća Grada Rijeke, naglasio je kako su prvi javni poziv, koji je bio otvoren do 25. studenog 2022. godine, pristigle samo tri prijave te je stoga odlučeno da se javni poziv ponovi. Javni poziv je otvoren danas, a rok za predlaganje kandidata je 9. veljače.

Javni poziv za izbor članova Etičkog povjerenstva predstavili Ana Trošelj i Željko Jovanović

Željko Jovanović: Donošenje kodeksa ima za cilj vratiti vjeru u politiku i povjerenje u političare

„Donošenje Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Rijeke ima težak zadatak, a to je vratiti vjeru u politiku i povjerenje u političare, a mi političari moramo dati dodatni doprinos tome da pokušamo pokazati da se zaista otvorenih ruku borimo protiv korupcije. Korupcija je rak rana hrvatskog društva, a predvorje korupcije je sukob interesa. Zato je prvi cilj Etičkog kodeksa učiniti sukob interesa što je manje moguće prisutnim u našem gradu, koji je inače po nizu anketa najtransparentniji grad u Hrvatskoj“, poručio je Jovanović, dodavši:

Za predsjednika i članove Etičkog povjerenstva biraju se osobe nedvojbenog javnog morala i iznimnog ugleda u lokalnoj zajednici. Predsjednik i članovi Etičkog povjerenstva ne mogu biti nositelji političkih dužnosti, niti članovi političke stranke ili kandidati nezavisnih lista zastupljenih u Gradskom vijeću.
„Pozivamo ugledne Riječanke i Riječane, predstavnike akademske zajednice, civilnog društva da doprinesu borbi protiv korupcije i da na ovaj način pokažu da postoji dodatna kontrola rada Gradskih vijećnika“, uputio je poziv je Jovanović, dodavši kako danas građani često negoduju kad su političari u pitanju, a ovo je način da dodatno doprinesu borbi protiv korupcije.

Etički kodeks istaknut kao važan dio nacionalne Strategije sprječavanja korupcije

Potreba izgradnje etičkog okvira na regionalnoj i lokalnoj razini prepoznata je u Strategiji sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine („Narodne novine”, broj 120/21) koja u okviru posebnog cilja 4.3. Jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa definira mjeru jačanja etičkih standarda nositelja vlasti na lokalnoj, područnoj i središnjoj razini.

U kontekstu jačanja integriteta na regionalnoj i lokalnoj razini Strategijom je posebno istaknuta potreba donošenja kodeksa ponašanja članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Hrvatski sabor je krajem 2021. godine donio Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Svrha donošenja Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih interesa na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Novim Zakonom je prvi put određena obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da donesu kodeks ponašanja koji se odnosi na članove predstavničkih tijela te koji treba sadržavati odredbe o sprječavanju sukoba interesa, načinu praćenja primjene kodeksa, kao i o tijelu koje odlučuje u drugom stupnju o odlukama predstavničkog tijela o povredama kodeksa koji su u njegovoj nadležnosti.

Naime, zbog posebnog statusa članova predstavničkog tijela koji za svoj rad primaju naknadu te uzimajući u obzir da odluke donose u okviru kolektivnog tijela, a ne pojedinačno, čime ostvaruju ograničeniji utjecaj na donošenje odluka, u izradi Zakona se smatralo bitnim ne obuhvatiti članove predstavničkih tijela na isti način kao i članove izvršnih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ipak predvidjeti određene odredbe u svrhu prevencije sukoba interesa na lokalnoj razini.

Propisivanjem obveze za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da same osmisle, donesu i nadziru kodekse ponašanja omogućava se šira rasprava o funkcioniranju tijela i ugrađivanju onih vrijednosti koje svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smatra ključnima u svom svakodnevnom radu što rezultira i jačom potporom za uspostavljeni sustav među istim članovima koji taj kodeks donose.