Gradsko vijeće usvojilo je izmjene i dopune Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke. Glavna tema ovih ciljanih točkastih izmjena su promjene oblika i površine, kao i detaljniji opis namjene luke nautičkog turizma Porto Baroš.

Pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca istaknuo je kako se luka nautičkog turizma Porto Baroš nalazi i u postojećem Prostornom planu i GUP-u. Ovim izmjenama i dopunama prostornih planova detaljnije se utvrđuju uvjeti za uređenje marine, dogovoreni  s Lučkom upravom Rijeka, koja upravlja tim prostorom te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, koje provodi pripremne radnje te postupak koncesioniranja.

Ovim izmjenama planirano uređenje Porto Baroša  usklađuje se sa zakonskom regulativom koja se tiče koncesioniranja i propisima koji reguliraju luke nautičkog turizma. Izmijenjeni su oblik i površina luke, na način da su površine sjeverno od Senjskog pristaništa uključene u kopneni dio luke nautičkog turizma, istočna granica luke u dodiru s Deltom usklađena je s katastarskim česticama, povećan je akvatorij otvaranjem mogućnosti da se plovila vežu i s vanjske strane Sušačkog lukobrana te je iz područja luke isključen dio mora uz korijen Sušačkog lukobrana, potreban za privez katamarana. Navedenim je planirana površina luke od 92.896 m² povećana na 106.000 m², od čega kopneni dio luke čini oko 3 hektara, a ostatak otpada na akvatorij.

Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Rijeke

Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Rijeke

Prostornim planovima nastojalo se pomiriti interes investitora i građana

Kapacitet luke je 500 vezova, s time da je u unutarnjem akvatoriju predviđeno 350, a u vanjskim dijelovima uz lukobran još 150 vezova. Kapacitet je propisan na temelju smještaja plovila dužine 12 metara, što nije obvezujuće za budućeg koncesionara. Do izbora koncesionara, koji provodi država, i konačnog početka uređenja, prostor će se i dalje koristiti za lučke operacije.

Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se neposrednom provedbom GUP-a, a sve kako bi se smanjilo vrijeme potrebno da se ovaj prostor napokon počne uređivati. Prostornim planovima nastojalo se zadovoljiti i javni interes – kroz marinu se treba osigurati javni pristup, bez da se ometa pristup vezovima, kao i osigurati koridor kroz nautičku luku za brodice vezane u lučici na Mrtvom kanalu.

„Planom su predviđeni prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, kulturne, zabavne, sportske i rekreacijske namjene, crpka za opskrbu plovila gorivom i drugi kompatibilni sadržaji kojima se podiže razina usluge. Nadležno ministarstvo nam je onemogućilo da u plan stavimo hotelske sadržaje – iako mislimo da su ti sadržaji važni za jednu marinu i da je Ministarstvo prešlo svoje ovlasti, maknuli smo ih iz plana. No, u plan smo stavili da se unutar marine mogu osigurati i drugi prateći sadržaji kojima se podiže razina usluge“, kazao je pročelnik Škunca, naglasivši kao je nadležno ministarstvo iskoristilo rok od 60 dana za davanje suglasnosti na izmjene plana, što je jedini razlog što je toliko vremena prošlo od donošenja konačnih nacrta planova do danas.

Planirani sadržaji luke nautičkog turizma prvenstveno se smještaju u postojeće građevine na Senjskom pristaništu za koje je predviđena rekonstrukcija uz obveznu sanaciju sačuvanih izvornih dijelova, dok je nove građevine dozvoljeno graditi na istočnom dijelu Senjskog pristaništa, na Ružićevom gatu i uz zid Sušačkog lukobrana.

Izmjene oba prostorna plana Gradsko je vijeće prihvatilo s 26 glasova za i jednim suzdržanim nezavisnog vijećnika Josipa Kukuljana.

Vijećnik Predrag Miletić (klub Liste za Rijeku) istaknuo je kako smatra da su prijedlozi koje su iznijeli struka i investitori tijekom javne rasprave, trebali biti uvaženi, poput prijedloga da se luka nautičkog turizma proširi od Boonkera do Putničkog terminala, kao što je to uspješno napravljeno u Valenciji.

Duško Milovanović  je u ime Kluba vijećnika SDP-Laburisti-SDSS-a istaknuo kako se radi o vrlo važnom aktu koji može promijeniti lice našeg grada.
„Donošenjem ovog dokumenta stvorit će se uvjeti za raspisivanje natječaja te učiniti naš grad još atraktivnijom destinacijom, a prostor Porto Baroša postat će dostupan građanima i posjetiteljima“ , kazao je vijećnik Mlovanović.

22. sjednica Gradskoga vijeća Grada Rijeke

Vijećnici podržali izmjene temeljnih prostornih planova Grada Rijeke

U budućnosti i dio putničke luke može postati nautička marina

Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) kazao je kako se slaže da marina Porto Baroš može biti jedan novi centar u središtu Rijeke, upitavši je li realno da usred marine prolazi koridor za barke iz Mrtvog kanala te hoće li se naći investitor koji će biti spreman ulagati u zaštićene dijelove građevina na Senjskom pristaništu. Upitao je, da li je učinjena studija isplativosti izgradnje marine, koja bi odgovorila na pitanje je li moguće pronaći investitora za ovakvu vrstu ulaganja.

Riječki gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je raspisivanje natječaja za koncesionara izvan moći odlučivanja Grada Rijeke, s obzirom na to da tim prostorom upravlja Lučka uprava, koja nije imala volje priču pokrenuti, unatoč višestrukim poticajima iz Grada.
„Pomak je napravljen unatrag zadnjih pet godina, otkako je u Lučkoj upravi ipak prepoznata zanimljivost nautičkog turizma za Rijeku, pa je dio prostora putničke luke uz Rivu boduli i Gata Karoline Riječke, a onda i uz Boonker, pretvoren u marinu, iako to službeno nije marina, već tim prostorom i dalje upravlja Lučka uprava. Smatramo da bi dio putničke luke mogao postati dio marine, no ne cijeli, da se opet ne stvara zid centra grada prema moru. No, to trenutno nismo htjeli forsirati jer nismo dobili jasan stav onih koji sada upravljaju ovim prostorom. Ako bude interesa, to ćemo podržati i stvoriti uvjete kroz prostorno-plansku dokumentaciju“, kazao  je gradonačelnik Obersnel, dodavši kako se kao o jednom od potencijalnih investitora spominje ACI, državni lanac nautičkih marina.

Osvrnuvši se na pitanje o koridoru iz Mrtvog kanala, gradonačelnik je istaknuo kako je slično u Korčuli i Trogiru te dodao kako je Porto Baroš jedini izlaz iz Mrtvog kanala i teško da će se u dogledno vrijeme pronaći neko drugo rješenje. Pročelnik Škunca istaknuo je kako je studija isplativosti u ingerenciji nadležnog ministarstva.

Uvedena gradska nagrada “AmbasadoRI odgoja i obrazovanja”

Jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća uvedena je nagrade Grada Rijeke “AmbasadoRI odgoja i obrazovanja”. Uvođenjem nagrade želi se istaknuti neprocjenjiva ulogu proaktivnih, inovativnih i predanih odgojno-obrazovnih radnika u procesu prepoznavanja i razvoja potencijala sve djece, u izgradnji održive i demokratske škole, a time i uspješne zajednice. Nagrada se dodjeljuje odgojitelju, učitelju, stručnom suradniku i ravnatelju predškolskih i osnovnoškolskih ustanova sa sjedištem na području grada Rijeke.

Nakon savjetovanja s javnošću prihvaćena je jedna sugestija, a u tijeku trajanja savjetovanja razmatrala se još jednom visina nagrade koja je u odnosu na početni prijedlog povećana na 7.000,00 kuna, a što će svakako pridonijeti prepoznavanju važnosti doprinosa odgojno-obrazovnog radnika u odgoju i obrazovanju. Djelomično su prihvaćeni i amandmani vijećnika Zvonimira Peranića iz kluba Liste za Rijeku.

22. sjednica Gradskoga vijeća Grada Rijeke

Predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat

Usvojen zaključak o potrebi izrade Akcijskog plana za sprečavanje vandalizma na području grada Rijeke

Na prijedlog Kluba liste za Rijeku Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo zaključak kojim se pokreće izrada Akcijskog plana za sprečavanje vandalizma na području grada Rijeke.
„Zbog neprihvatljivoga stanja u gradu Rijeci po pitanju uličnoga vandalizma koje uključuje brojne slučajeve oštećenja i uništavanja gradske i privatne imovine, ocjenjujemo nužnim izradu akcijskoga plana za sprečavanje vandalizma na području grada. Ulični vandalizam osim što uzrokuje financijsku štetu Gradu Rijeci i našim sugrađanima, predstavlja loš izgled grada koji se sprema za godinu u kojoj će nositi prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture. Akcijski plan bi obuhvatio prevenciju, lakšu identifikaciju vandala te učinkovitije otklanjanje slučajeva vandalizma. Konačni rezultat akcijskog plana trebao bi podići svijest o problemu vandalizma na području našega grada, bolje koordinirati gradske službe, učinkovitije identificirati vandale, spriječiti nove slučajeva te u konačnici ukupno smanjiti nove slučajeve oštećenja gradske i privatne imovine ali i doprinijeti ljepšem i urednijem izgledu grada,“ stoji u obrazloženju prijedloga Kluba liste za Rijeku.

Akcijski plan s jedne bi strane trebao biti edukacijski, kako bi se djelovalo preventivno, ali i sadržavati niz konkretnih uputa za uklanjanje nepoželjnih grafita, kao i za sprečavanje njihova daljnjeg pojavljivanja. Tako se predlaže da se u provođenju programa Građanskoga odgoja i obrazovanja, izvannastavne aktivnosti u riječkim osnovnim školama, posebna pažnja usmjeri na razvijanje međuljudske i građanske ključne kompetencije. Nadalje, tajnici mjesnih odbora i komunalni redari bili bi dužni pojačano nadzirati pojavu novih grafita i oštećenja gradske imovine, a građane je potrebno dodatno informirati o mogućnostima prijava svih oblika vandalizma na besplatni telefonski broj komunalnoga redarstva 0800 5100. U akcijskom planu trebalo bi se naći i interventno uklanjanje grafita u roku od 24 sata od njihovog uočavanja na imovini Grada, javnim površinama ili na zgradama komunalnih i trgovačkih društava i ustanova. Kako bi se donekle spriječilo daljnje uništavanje fasada, na zgradama čija se pročelja obnavljaju uz sufinanciranje iz gradskoga proračuna uvela bi se obveza premazivanja zgrada zaštitnim premazom do tri metra visine. U Akcijskom planu našlo bi se mjesta i za kontinuirano obavještavanje medija o počinjenim oblicima vandalizma od strane Grada.

Vijećnik Danko Švorinić istaknuo je kako iskustva drugih gradova govore kako je jeftinije nanošenje antigrafitnog sloja, nego proces uklanjanja grafita.
„Svjesni smo da Akcijskim planom da nećemo riješiti problem, a razlog je što Grad Rijeka nije jedini dionik koji treba sudjelovati u rješavanju problema, no želimo potaknuti da Grad Rijeka napravi maksimalno u svom djelokrugu i tako potakne ostale dionike u suzbijanju problema, želeći pritom povećati svijest o tom problemu“, kazao je vijećnik Švorinić.

Vijećnici su u raspravi istaknuli kako valjda napraviti razliku između umjetničkih grafita i nepoželjnog uništavanja javne imovine šaranjem te se založili da se kao afirmativni način u rješavanju ovog problema osiguraju javne površine za umjetničko izražavanje. Vijećnica Ana Trošelj (PGS) upozorila je da je ponekad kontraproduktivno obavještavati medije o vandalizmu, budući da se onda promoviraju oni koji uništavaju imovinu. Vijećnik Zvonimir Peranić istaknuo je kako bi bilo dobro da se Akcijski plan donese u narednih šest mjeseci.

22. sjednica Gradskoga vijeća Grada Rijeke

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima

Prihvaćena izvješća o radu ustanova u kulturi i društva Rijeka 2020

Gradsko vijeće usvojilo je izvješća o radu u 2018. godini, ustanova u kulturi, koje su se pored redovnog programa pripremale i za 2020. godinu kada će Rijeka postati Europska prijestolnica u kulturi, kao i trgovačkog društva Rijeka 2020, kojeg je Grad Rijeka osnovao s ciljem pripreme na tom značajnom projektu.

HNK Ivana pl. Zajca je u 2018. godini ostvarilo 54,1 milijuna kuna ili 98,72% prihoda te 54,8 ili 99,41% rashoda, što znači da je ostvaren manjak u iznosu od 691.332 kuna, koji s prenesenim manjkom iz 2017.g. čini ukupan manjak prihoda i primitaka za pokriće u budućim razdobljima od 6 milijuna kuna. Istaknuto je kako su svi nedostajući prihodi ostvareni već u prvom tromjesječju 2019. godine.

Godinu su s pozitivnim financijskim rezultatom završili Gradsko kazalište lutaka, Art-kino, Gradska knjižnica Rijeka, dok je s manjim iznosom manjka poslovao Muzej grada Rijeke. Kod Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku izvještaji govore o metodološkom manjku, koji proizlazi iz primjene modificiranog načela nastanka događaja.

Trgovačko društvo Rijeka 2020 ostvarilo je prihode od 16,2 milijuna kn, dok se iznos od 1,4 milijuna kn, u skladu sa računovodstvenim propisima iskazuje kao prihod budućeg razdoblja. Glavni izvori financiranja tijekom 2018. godine bili su proračun Grada Rijeke (17%), sredstva iz proračuna Vlade Republike Hrvatske (70%), sredstava iz proračuna Primorsko-goranske županije (8%) i ostali izvori (5%). U izvještajnom razdoblju ostvareni su ukupni rashodi u iznosu od 16,1 milijuna kuna.

Na čelu Odbora za nacionalne manjine Filipa Capan

Nakon što je na protekloj sjednici s dužnosti predsjednice Odbora za nacionalne manjine razriješena Ivona Milinović, na to je mjesto, a na prijedlog HDZ-a, imenovana Filipa Capan.

U Kazališno vijeće HNK Ivana pl. Zajca su, zbog skoro isteka četverogodišnjeg mandata sadašnjeg sastava, imenovani dosadašnji član Kazališnog vijeća Danijel Trinajsti te dva nova člana: Zrinka Kolak-Fabijan i Zvonimir Peranić. Grad Rijeku u Zakladi Sveučilišta u Rijeci i dalje će zastupati pročelnica Odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj.

Vijećnik Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti), koji je podnio ostavku iz osobnih razloga, vraća se u vijećničke klupe, dok je Teu Juragu (Akcija mladih), koja je podnijela ostavku zbog osobnih razloga, zamijenio njezin stranački kolega Vedran Vivoda.

Skip to content