Na prvom ovogodišnjem kolegiju gradonačelnika Vojka Obersnela utvrđen je konačni prijedlog Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Rijeke te Nacrt konačnog prijedloga Odluke o donošenju izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke. Iznesena je i informacija o programu 30. Riječkog karnevala te pokretanju projekta Naj on line penzići.

O konačnom prijedlogu Odluke o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Rijeke i Nacrtu konačnog prijedloga Odluke o donošenju izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke izvijestio je pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam,ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca naglašavajući da nije riječ o drastičnim promjenama, već finom ugađanju koje obuhvaća 30-ak lokacija, odnosno infrastrukturni sustav, jer za kapitalne promjene Rijeka nema prostorne mogućnosti. Škunca je istaknuo područje Svilna, gdje je zadržana i za dva hektara proširena industrijska zona namijenjena povećanju farmaceutskih kapaciteta Jadran Galenskog Laboratorija. Značajno je povećana i zona Preluka, radi razvoja turističko- ugostiteljskih sadržaja, a izmjene donose i redizajn luka nautičkog turizma na pećinama, Kantridi i Preluku. Među ostalim, izmjene obuhvaćaju i proširenje groblja Draga i Sveti Kuzam.
Po prvi put u Hrvatskoj e- konzultacije su iskorištene za donošenje PP i GUP-a Rijeke. Riječ je o posebnom obliku komunikacije s građanima, a na taj način prikupljen je niz konstruktivnih prijedloga koji su jednako razmatrani kao i sve primjedbe zabilježene u javnoj raspravi. Tema e- konzultacija od 9. veljače do 28. rujna prošle godine bila je zona Mlake, odnosno bivše Inine rafinerije. Zabilježena su 62 komentara i više od 4.000 posjeta. “Ni Prostorni, niti Generalni urbanistički plan nisu sveto pismo, već su podložni promjenama, tim više jer živimo u turbulentnim vremenima. Upravo stoga ovi dokumenti moraju biti fleksibilni, baš kao i oni koji ih donose. Nekoć se ti planovi nisu mijenjali i više od 20 godina, ali ih zbog današnjeg načina života moramo prilagoditi novonastalim okolnostima”, kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da će o navedenom, nakon dobivenih suglasnosti nadležnog ministarstva i Zavoda za prostorno planiranje, na jednoj od idućih sjednica raspravljati i vijećnici Gradskog vijeća Rijeke. Gradonačelnik je kazao kako je nužno uvažiti činjenici da je Rijeka u specifičnoj situaciji, jer je stisnuta na 44 potpuno urbanizirana četvorna kilometra. Na zahtjeve o prenamjeni prostora, dodao je gradonačelnik, jedan od preduvjeta bio je zadržavanje dijela proizvodnje ili nastavak proizvodnje na nekoj drugoj lokaciji, najčešće u Industrijskoj zoni Kukuljanovo. “Ovim izmjenama omogućili bismo prenamjenu prostora koji će i u budućnosti zadržati proizvodni karakter, kao što je primjerice zona Mlake. Posebno nastojimo valorizirati i dio područja uz obalu, a to su luke nautičkog turizma. Značajan dio izmjena planova predstavljaju određeni infrastrukturni zahvati, kao rezultat usuglašavanja naših aktivnosti sa državnim tvrtkama. Primjer su Hrvatske željeznice s kojima je definirana izgradnja dvokolosiječne i zaobilazne pruge, čime se trasa željeznica udaljava od gusto naseljenih gradskih područja”, kazao je Obersnel.

Dominik Damiš, 90. gradonačelnikov kolegij siječanj 2013..Jubilarni, 30. riječki karneval
Ovogodišnji jubilarni, 30. međunarodni riječki karneval 2013. započinje 17. siječnja, prvim manifestacijama koje su uvrštene u program Karnevala, a završava 13. veljače 2013. godine, izvijestila je voditeljica Kabineta gradonačelnika Doris Šajn. Pritom je naglasila da je Riječki karneval prerastao u značajnu međunarodnu manifestaciju, a kulminacija događanja je Međunarodna karnevalska povorka, koja će se ove godine održati po trideseti put, u kojoj sudjeluje više tisuća maskiranih osoba s područja cijele Hrvatske i inozemstva. Povodom 30. godine održavanja međunarodne karnevalske povorke izdaje se posebna fotomonografija Međunarodne karnevalske povorke kojom će se obilježiti 30 godina povorke te prezentirati višestoljetna tradicija i običaji Riječkog karnevala i karnevalske tradicije, koje sežu od prvog pisanog traga 1449. godine. Obnovljena gradska karnevalska svečanost postala je tradicijska vrijednost i događaj koji je nadrastao samog sebe i kao takav uvršten je na listu 500 najvažnijih zbivanja u Europi, dok ga je Sunday Times proglasio najegzotičnijim događajem u svijetu. Nadalje, Turističkoj zajednici grada Rijeke dodijeljeno je i prestižno priznanje Zlatno turističko srce kao organizatoru Riječkog karnevala, najbolje turističke manifestacije Jugoistočne Europe u 2009. godini. Riječki karneval je kulturna baština Hrvatske, jak turistički adut grada Rijeke, zabavno- sportska i kulturna manifestacija omiljena od strane građana svih generacija i interesa, istaknula je Šajn. Riječki je karneval jedinstven i doživljava se osobno jer se priprema s ljubavlju. Gradonačelnik Obersnel ovom je prigodom odgovorio i na prozivke zbog navodnog izbjegavanja odgovora oko pitanja troškova Karnevala. “Gradski proračun za ovu manifestaciju izdvaja 250.000 kuna, a ostalo osigurava Turistička zajednica iz redovnih prihoda i sponzorskih aranžmana. Prošle godine Karneval je koštao oko 1,5 milijuna kuna, od čega su 50% sredstava osigurali sponzori, a ostalo TZ iz vlastitih prihoda”, kazao je gradonačelnik pozivajući sve da dođu na jubilarni 30. Riječki karneval i budu što žele.

Ljiljana Buljan, 90. gradonačelnikov kolegij-siječanj 2013.

Izvješće o radu Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje za 2012. godinu
Među ostalim, prihvaćeno je i izvješće o radu Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje za 2012. godinu. Pročelnica Ljiljana Buljan kazala je da je lani, posebice u drugom polugodištu, naglasak bio na postupcima izdavanja rješenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Prvi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz srpnja 2011. godine izmijenjen je i donesen je novi koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2012. godine. Nakon tog datuma povećan je interes za legalizaciju građevina izgrađenih ili rekonstruiranih protivno odobrenim dozvolama, jer je ovim zakonom u odnosu na prethodni, postupak pojednostavljen, a naknade za zadržavanje objekata u prostoru bitno smanjene. Broj ovih zahtjeva znatno je povećan u posljednja tri mjeseca 2012. godine. Razlog tome je rok do 31. prosinca za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata za koje je građevinska inspekcija donijela rješenje za uklanjanje građevine ili njezinog bespravnog dijela. Prema popisu evidentiranih bespravnih gradnji kojeg je dostavila Uprava za inspekcijske poslove, do 5. kolovoza 2011. godine evidentirane su 442 zgrade za koje građevinska inspekcija vodi postupak.

Broj zahtjeva za legalizaciju je već premašio taj podatak i za očekivati je da će i u slijedećoj godini biti značajan broj novih zahtjeva s obzirom da je konačan rok za pokretanje postupka legalizacije 30. lipnja 2013. godine. Tijekom cijele prošle godine zaprimljeno je 2.887 novih zahtjeva. Ukupan broj predmeta u radu, uključujući preuzetih nezavršenih 448 predmeta iz prethodne godine iznosio je 3.335, od čega je riješeno 2.218 predmeta i trenutno je u radu 1.117 zahtjeva. Broj neriješenih predmeta bitno je veći nego proteklih godina, a time je i postotak riješenosti, s uobičajenih 85% pao na 66 %, zbog velikog broja zahtjeva za legalizaciju koji su pristigli u zadnja tri mjeseca ove godine, a posebice u zadnjim danima prosinca. Od ukupno 1117 neriješenih predmeta, 739 neriješenih odnosi se na postupke legalizacije. Preostalih 378 odnosi se na postupke prema redovnoj proceduri i neriješeni broj je čak niži nego prethodnih godina. Postotak riješenih predmeta legalizacije iznosi 22%, dok je u redovnih postupaka riješeno 84%. S obzirom na to da se radi o izvanrednom povećanju broja predmeta koji će istekom roka utvrđenog Zakonom prestati pristizati, uz pravodobno rješavanje zahtjeva neće doći do poteškoća u obavljanju redovnih poslova nadležnog odjela, napomenula je Buljan. Prioritet u rješavanju daje se zahtjevima za izdavanje akata za gradnju prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, a predmeti legalizacije nastoje se sukcesivno rješavati u što većem broju. “Iako je pred kraj prošle godine znatno povećan broj zahtjeva za legalizaciju objekata, drago mi je da je Odjel zadržao visoku učinkovitost u rješavanju redovnih zahtjeva po pitanju izdavanja lokacijskih dozvola i onih koji to prvi put traže. Oni moraju imati prednost u odnosu za zahtjeve za legalizaciju. To, ne samo da podržavam, nego na tome i inzistiram”, rekao je gradonačelnik Obersnel. Među ostalim, Buljan je kazala da je prošle godine izdano 14 lokacijskih dozvola za dogradnju sustava odvodnje na području grada u sklopu projekta IPA Rijeka,17 potvrda glavnog projekta i 15 uporabnih dozvola za vodovodne ogranke i sanitarne kolektore. Izdani su akti za gradnju pristupnih cesta, za Islamski centar, višestambene građevine na Trsatu, stambene zgrade na Drenovi, zatim potvrda glavnog projekta za gradnju gradske prometnice na području Martinkovca, lokacijska dozvola za rekonstrukciju rotora na Martinkovcu, uređenje nogostupa na više gradskih prometnica i slično.

90. gradonačelnikov kolegij-siječanj 2013.

Mjere poticanja zapošljavanja putem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Gradonačelnik je prihvatio je i Izvješće o korištenju mjere poticanja zapošljavanja putem stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koje je podnio pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić. Grad Rijeka podržava primjenu ove mjere Vlade Republike Hrvatske s obzirom da za nju postoji veliki interes mladih nezaposlenih osoba, što pokazuje podatak od više od 770 zaprimljenih prijava kandidata u 2012. godini u Gradu Rijeci. Ustanovama kojima je osnivač Grad Rijeka kao i komunalnim i trgovačkim društvima te osnovnim školama preporučeno je da u što većoj mjeri koriste mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se mladim nezaposlenim osobama omogućilo stjecanje neophodnog radnog iskustva radi kasnijeg lakšeg zapošljavanja, kao i da osmisle programe javnih radova u dogovoru i uz stručnu pomoć savjetnika Zavoda za zapošljavanje. Gradonačelnik Obersnel naglasio je da je program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Gradu Rijeci, ustanovama i društvima kojima je osnivač do sada prošlo 209 osoba, a programe javnih radova 197 osoba. Obersnel je kazao da inzistira na provedbi ovih programa i u ovoj godini, pozivajući sva gradska društva i ustanove na osiguranje uvjeta za sve navedeno.

Pokretanje projekta Naj on line penzići
Na današnjem gradonačelnikovom kolegiju prihvaćena je i Informacija o pokretanju projekta Naj on line penzići, o čemu su govorili pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke Željko Jurić i pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat. Riječ je o natjecanju u koje se mogu uključiti svih 15 riječkih klubova 65+, pri čemu će se zasebno natjecati klubovi pri Domu za starije i nemoćne osobe PGŽ Kantrida Rijeka i oni pri Matici umirovljenika grada Rijeke. Organizator natjecanja, koje će trajati od početka veljače do kraja travnja 2013., je Grad Rijeka, odnosno Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb i Zavod za informatičku djelatnost. Komisija za vrednovanje u sastavu predstavnika Grada Rijeke, Doma za starije i nemoćne osobe PGŽ Kantrida Rijeka i Matice umirovljenika grada Rijeke vrednovat će tromjesečnu aktivnost na web portalu i uratke klubova i proglasiti pobjednike kojima će u svibnju biti javno dodijeljene nagrade (nabava informatičkih uređaja, softvera ili opreme u vrijednosti od ukupno 12.000 kuna (1. nagrada 3.000,00 kuna; 2. nagrada 2.000,00 kuna; 3. nagrada 1.000,00 kuna). Naj-on line klubovi postat će oni s najviše objavljenih i najažurnijih članaka, te sa člancima koji privuku najviše interesa čitatelja. Treba napomenuti da će natjecanju prethoditi poduka o vještinama pisanja za web za članove klubova u organizaciji Grada Rijeke, a predstavnici uredništva portala će i tijekom natjecanja biti stalna podrška klubovima u prezentiranju sadržaja na portalu. Jurić i Perhat zaduženi su i za imenovanje osoba koje će sudjelovati u radu Komisije za vrednovanje projekata Najonline penzići, a bit će sastavljena od predstavnika Grada Rijeke, Doma za starije i nemoćne osobe PGŽ-a Kantrida Rijeka i Matice umirovljenika grada Rijeke. Komisija će, prema unaprijed definiranim kriterijima, vrednovati tromjesečnu aktivnost na web portalu i uratke klubova te proglasiti pobjednike kojima će biti dodijeljene novčane nagrade. Prema demografskim pokazateljima, kao što je primjerice udio stanovništva starije životne dobi u ukupnom stanovništvu, Rijeka se kategorizira starim gradom i time pridružuje većini europskih gradova, koji se nalaze u sličnoj situaciji. Upravo stoga, toj se dobnoj skupini u Rijeci pristupa s najvećom pažnjom o čemu svjedoči i gradska strategija zdravog starenja pod nazivom Rijeka u kojoj i stariji plivaju uzvodno. Tom je strategijom, između ostaloga, utvrđena potreba senzibilizacije šire javnosti o demografskoj perspektivi grada i konceptu zdravog starenja s ciljem osiguranja okoline koja podupire zdravo starenje i povećanja dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga starijim osobama, te potreba podizanja razine informiranosti starijih građana radi njihova osnaživanja za bolje osobno i društveno funkcioniranje. Zbog svega navedenog, ali i sve većeg interesa starijih građana za informatičku tehnologiju, stjecanje informatičkih znanja i vještina, te on-line komunikaciju, u okviru međunarodnog projekta EGOV4U (E-uprava za vas) pokrenut je gradski projekt Društvo u kojem učim i dobro se osjećam, čiji je cilj digitalno i socijalno uključivanje starijih osoba u lokalnu zajednicu.
Na kolegiju je utvrđen i Prijedlog zaključka o organizaciji i provedbi gradske smotre iz literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva učenika 2013. godine (LiDraNo ’13) te Izvješće o rezultatima Natječaja za financiranje udruga iz područja zaštite okoliša, zaštite prirode, ekologije i održivog razvitka u 2013. godini.

Skip to content