Prijedlog Strategije kulturnog razvitka Grada Rijeke 2013. – 2020. proslijeđen je Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje. Dokument obuhvaća razdoblje od sedam godina, a nastao je iz potrebe da se jasno definira kulturna politika Grada Rijeke kako bi se potaknuo brži kulturni razvitak. Dosad su prioriteti u kulturnoj politici grada Rijeke bili sastavnim dijelom drugih dokumenata i smjernica gradonačelnika u pojedinačnim mandatima. Ovako koncipirana strategija predstavlja samostalni dokument. Razlozi za izradu i odnošenje ove Strategije su višestruki. Sustav financiranja kulturnih djelatnosti iz proračuna Grada Rijeke godinama nije doživio bitne promjene. U međuvremenu, zbog smanjenja proračunskih prihoda došlo je i do smanjenja rashoda, što je nužno dovelo do smanjenja sredstava za kulturne programe, što izravno pogađa sve kulturne djelatnosti, a pogotovo one koje nisu institucionalizirane. Stoga je gradski sustav financiranja i upravljanja kulturom potrebno osuvremeniti na način da se kulturna ponuda prilagodi, kako aktualnim financijskim uvjetima tako i kulturnim potrebama naših građana.
“Ova Strategija je strategija promjena, jer uključuje brojne reforme, među kojima i odustajanje Grada od upravljanja svojim resursima. Primjer je Art-kino Croatia koje je preraslo u ustanovu, a razmatramo način na koji bi HNK Ivana pl. Zajca upravljao HKD-om na Sušaku te kako prostor Filodrammatice i Marganova prepustiti na upravljanje nezavisnoj kulturnoj sceni. Ova Strategija nije spisak želja; ona ima svoje prioritete koji obuhvaćaju projekte unutar kompleksa Benčić, reformu kojom će se HNK-u omogućiti upravljanje HKD-om, kandidiranje Rijeke za europsku prijestolnicu kulture te općenito novu koncepciju upravljanja gradskim prostorima od strane nezavisne kulturne scene”, kazao je pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar ističući da su Strategiju pisali djelatnici Odjela za kulturu Grada Rijeke i vanjski stručni suradnici, među kojima su viši savjetnik za strateško planiranje u Odjelu za kulturu Grada Ljubljane, Davor Buinjac, Davor Mišković, prof. Darko Lukić i prof. Snježana Prijić Samardžija. Šarar je tomu dodao da je Strategija kroz javnu raspravu doživjela promjene, jer su ponuđeni dobro elaborirani prilozi.

Donošenjem ovoga dokumenta po prvi put se dugoročno utvrđuje kulturna politika Grada. Strategijom su obuhvaćeni svi oblici poticanja, razvijanja i unapređivanja kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unapređivanju kulturnog života grada. Strategija opisuje opće i posebne ciljeve te načine njihova ostvarivanja kroz niz mjera, uz jasno definirane pokazatelje uspješnosti kojima će se mjeriti ostvarenje tih ciljeva. Strategijom je predviđena provedba i ostvarenje općih strateških ciljeva i prioritetnih projekata, kao i posebnih ciljeva i mjera nužnih za razvoj pojedinih kulturnih djelatnosti. S obzirom na to da Strategija detaljno uređuje način i dinamiku provedbe mjere u svrhu ostvarivanja ciljeva, ovaj dokument u sebi sadrži i elemente akcijskoga plana. Predstojeći ulazak Hrvatske u EU jedinstveni je trenutak za kreiranje novog financijskog i sadržajnog dokumenta. Stoga se strateško razdoblje planiranja podudara s razdobljem financijske perspektive Europske unije (2014.-2020.), jer je preduvjet za ostvarenje mnogih ciljeva ove Strategije upravo uspješno i djelotvorno korištenje financijskih sredstava europskih fondova. Pored navedenog, odluka o gotovo osmogodišnjem strateškom razdoblju temelji se i na činjenici da je Europska komisija 2012. izabrala Hrvatsku i Irsku kao zemlje u kojima će dva grada biti proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine. Kandidatura Grada Rijeke za ovaj prestižni naslov jedno je uporišta same Strategije.

Odjelu je pristiglo ukupno 32 prijedloga na sam tekst Strategije, od koji su neki uvršteni. Među njima je, primjerice, sugestija da u strategiji trebaju biti obuhvaćena i razdoblja produkcije lokalne baštine između antike i industrijske baštine, što je postignuto kroz jasnije definiranje plana vezanog za bivši augustinski samostan; prijedlog o zaštiti tehničke baštine koja je sada sastavni dio cilja koji se odnosi industrijsku baštinu; prijedlog o zaštiti maritimne baštine, koji je uveden kao jedan potpuno novi i razrađeni cilj; prijedlog da se iz strategije ukloni mjera poticanja samoizdavaštva riječkih pisaca i spisateljica; na primjedbu da se nigdje u strategiji ne spominje i riječki čakavski identitet, zaštita čakavskog jezičnog idioma istaknuta je u poglavlju zaštite nematerijalne kulturne baštine; zbog nekoliko primjedbi na temu relevantnosti riječkih manifestacija šire je obrazložena ta teza; na primjedbu o razvoju scenske djelatnosti mladih dodatno je obrazložena uključenost pripadnika nezavisne scene u projektu.

“Lijepo je što smo u izradi Strategije kulture prvi na nacionalnoj razini, ali vrlo je naporno kroz neugaženi snijeg praviti put. Ovaj dokument je bio potreban, ali on istodobno otvara niz rasprava. Čim se izradi, svi se odjednom osjećaju pozvani i kompetentni kritizirati, misleći kako to mogu bolje učiniti. U izradi ovog dokumenta korištena su iskustva i kompetencije ljudi koji su se dokazali na području kulture. Drago mi je da je u Strategiji korišteno nešto što u Rijeci potičemo dugi niz godina, a to su dvosmjerna komunikacija i javna rasprava. Dokument je bio dostupan i na web stranici Grada Rijeke, pa su se svi koji su to htjeli, mogli uključiti i dati svoj doprinos poboljšanju ovog teksta. No, ni ova Strategija nije Sveto pismo. Nema razloga da se i ovaj dokument ne dopunjava, s obzirom na okolnosti koje donosi novo vrijeme”, kazao je gradonačelnik Obersnel te dodao kako ga veseli činjenica da Strategija uvažava vrijeme u kojemu živimo, pa se njome ne planira izgradnja novih grandioznih objekata. Obersnel je kazao da to ne znači da neće biti izgradnje, ali ne ispočetka. Fokus je na nedovoljno iskorištenim postojećim prostorima. Naglasio je i potrebu Grada za rješavanjem vlasničkih odnosa kada je u pitanju Teatro Fenice, jer se u tom slučaju ne bi morala graditi nova koncertna dvorana. Obersnel je kazao da će Strategija odrediti pravac promišljanja kulture i mnogo čega drugog u gradu. Ujedno, to je dokument koji će utjecati na kvalitetu programa koje će Grad Rijeka kandidirati za sredstva Europske unije.

Kandidatura Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine
Na gradonačelnikovom kolegiju prihvaćena je i u cijelosti podržana inicijativa o isticanju kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Prijedlog odluke o isticanju kandidature upućen je Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje. Pročelnik Šarar naglasio je da Ministarstvo kulture već iduće godine raspisuje natječaj za gradove kandidate u Hrvatskoj, a Europska komisija će o tome odlučiti 2016. godine. “Kada je cijeli projekt pokrenut 1985. godine, nositelji ove titule uglavnom su bili veliki gradovi, što nije slučaj i proteklih godina, kada se prednost daje gradovima koji doživljavaju transformaciju. Oni su sad u prednosti u odnosu na kulturno etablirane”. Šarar je kazao kako je bitno da Grad iskaže snažan program koji pokazuje njegovu kulturnu dimenziju. Od 2011. godine dva grada iz zemalja članica Europske unije svake godine nose titulu Europske prijestolnice kulture. Cilj ovog projekta je istaknuti bogatstvo i raznovrsnost europskih kultura, slaviti kulturne veze koje povezuju Europljane, povezati stanovnike različitih europskih država, promovirati njihovu multikulturalnost i višejezičnost kao i uzajamno razumijevanje te potaknuti osjećaj pripadnosti europskom građanstvu. Sve studije pokazale su da je projekt Europske prijestolnice kulture izuzetna prilika za urbanu obnovu, povećanje međunarodnog profila grada, kao i poboljšanje imidža grada u očima njegovih stanovnika, povećanje vitalnosti kulturnog života grada, međunarodne vidljivosti grada i turističkih rezultata.

“Rijeka nedvojbeno ima svoje potencijale i ne treba imati komplekse od bilo kojeg europskog ili hrvatskog grada, a ovo je dodatna motivacija za razvoj kulturne i druge infrastrukture koja mora biti dostupna svima. Rijeka ima visoke potencijale kad su u pitanju kulturni sadržaji koji obuhvaćaju širok spektar. Europska prijestolnica kulture nije pitanje visoke kulture ili kulture namijenjene određenom sloju ljudi, već one koja u svakom trenutku mora biti dostupna svima. Za to imamo potencijale u visokoprofesionalnim i alternativnim kazalištima, glazbenoj, plesnoj sceni,… sve do demo bendova koji sviraju u skloništima. Zato u ovo trebamo uložiti napor, jer će, među ostalim, pozitivno utjecati na kulturu i gospodarstvo, ali i na međunarodnoj promociji Rijeke, neovisno o tome hoćemo li 2020. biti europska prijestolnica kulture ili ne”, poručio je gradonačelnik Obersnel. Istaknuto je da se određeni grad izabire za Europsku prijestolnicu kulture ne samo zbog onoga što on jest i kulturnih programa koje ima, već najviše na temelju plana i programa za godinu za koju se natječe. Osim svoje povijesti i kulturnog nasljeđa obilježenog raznim europskim utjecajima koji su Rijeku učinili otvorenim, multikulturalnim i višejezičnim gradom, Rijeka će svoj program temeljiti na suradnji čitavog kulturnog sektora u gradu, regiji i šire, na naglašavanju bogatstva kulturne različitosti u Europi i zajedničkih aspekata europskih kultura, te na poveznicama s Europom i europskim identitetom.

Izvješće o radu Direkcije za prometno i Direkcije za komunalno redarstvo za 2012. godinu
Prihvaćeno je Izvješće o radu Direkcije za prometno redarstvo za 2012. godinu, o čemu je izvijestio ravnatelj Direkcije Robert Mišan. Tijekom 2012. godine područje djelovanja polako se širilo iz centra grada prema periferiji, ali zbog osobnih i objektivnih ograničenja djelatnici Direkcije za prometno redarstvo nisu bili u mogućnosti djelovati na svim područjima gdje bi njihova nazočnost doprinijela poboljšanju protočnosti i sigurnosti prometa. Prometno redarstvo Grada Rijeke još uvijek je jedino koje je u potpunosti preuzelo djelovanje po svim ovlastima iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a daljnjim kadrovskim povećanjem operativnih djelatnika, većom mobilnošću i kontinuiranim aktivnim zalaganjem, Direkcija za prometno redarstvo poduzimat će sve u danim okvirima u svrhu poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa u Gradu Rijeci. Poslovi koje obavlja Direkcija odnose se na poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, izdavanje naredbi za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te upravljanje prometom. Mišan je kazao su prihodi Direkcije prometnog redarstva u prošloj godini iznosili nešto manje od 4 milijuna kuna, od izdanih prekršajnih naloga. Iznoseći brojčane pokazatelje o radu prometnog redarstva Mišan je kazao kako njima nije zadovoljan i to najviše zbog toga što zakonodavac nije predvidio davanje ovlasti redaru kod utvrđivanja identiteta prekršitelja.

Prihvaćeno je i Izvješće o radu Direkcije za komunalno redarstvo za 2012. godinu o čijem je radu izvijestio ravnatelj Zdenko Pleše. Izvješćem o radu Direkcije obuhvaćeni su osnovni poslovi koje Direkcija trajno obavlja. Povremeni poslovi i poslovi manjeg značaja nisu obuhvaćeni izvješćem (suradnja s ostalim Odjelima gradske uprave i u sklopu toga prisilna naplata komunalne naknade prodajom pokretnina, utvrđivanje bespravnih korisnika gradskog građevinskog zemljišta i vraćanje u posjed Gradu, pomoć pri sanaciji divljih odlagališta smeća i hvatanju pasa lutalica i drugo).

“Na puno toga ne možemo reagirati, jer nemamo ovlasti, ali se nadamo promjenama u zakonodavnom okviru. Bez toga je teško očekivati veće promjene u prometnoj i komunalnoj kulturi. Iskorak je učinjen i time što Grad Rijeka može koristiti bazu MUP-a po pitanju vlasnika vozila i prijave boravišta. No, bez mogućnosti utvrđivanja identiteta prekršitelja, ne možemo do kraja uvesti red kakav želimo”, kazao je gradonačelnik Obersnel ističući kako je ovlasti prometnog redara nužno povećati.

Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj odori komunalnog redara Grada Rijeke
Odlukom o komunalnom redu propisano je da komunalni redar Grada Rijeke mora imati posebnu iskaznicu i odoru ili posebne oznake na odjeći, a oblik i sadržaj iskaznice i oznaku te izgled odore utvrđuje gradonačelnik, izvijestila je pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević. Usporedbom sa svim većim gradovima u Republici Hrvatskoj utvrđeno je da komunalni redari u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nose službenu odjeću. Budući je obveza nošenja službene odore i iskaznice propisana Odlukom o komunalnom redu, donesen je pravilnik kojim će se urediti pitanja kao što su oblik, sadržaj i način izdavanja službene iskaznice komunalnih redara, oblik, kroj i način izdavanja i korištenja službene odore na kojoj se ističe oznaka komunalnih redara te nadležno upravno tijelo koje izdaje službenu iskaznicu i odoru te vodi evidenciju o njima.

Na gradonačelnikovom kolegiju prihvaćen je i Prijedlog odluke o osnivanju Poduzetničke zone Bodulovo koji je proslijeđen Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Poduzetnička zona Bodulovo čija se izgradnja, bez centralnog objekta, procjenjuje na 33 milijuna kuna, obuhvaća 52.000 četvornih metara prostora u vlasništvu Grada Rijeke, na području Zameta. Na pripremu zemljišta već je utrošeno oko 5 milijuna kuna. Proračunom Grada Rijeke za ovu godinu u tu je svrhu predviđeno izdvajanje od sedam milijuna kuna, iduće godine 3 milijuna, a 2015. godine 10 milijuna kuna. Uz sve navedeno, traže se i dodatni izvori financiranja. Odjel je već zaprimio 22 upitnika s iskazom interesa poduzetnika, među kojima 14-tero njih želi kupiti prostor, a četvero ga želi unajmiti. Planirani broj zaposlenih u zoni je do 1.128 ljudi, a njome će upravljati jedinica lokalne samouprave. Osnivanjem poduzetničke zona otvaraju se nova radna mjesta, stvaraju mogućnosti za ulaganja, kreira povoljna poduzetnička klima u okruženju, potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva te na dugoročan način pomaže poduzetnicima zajedničkim korištenjem infrastrukture i povezivanjem poduzetnika smještenih na istom prostoru.

“Mnogi će se sigurno pitati zašto se na osnivanje zone tako dugo čekalo. Osnovni preduvjet bila je izgradnja brane na Škurinjskom potoku kao zaštita od mogućih poplava i bujica prema gradu. Činjenica je da su Hrvatske vode dugo otezale s početkom izgradnje brane. Čim je dovršena, mi smo krenuli s aktivnostima koje su u našoj nadležnosti i koje se provode već nekoliko mjeseci”, kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da se cijelo područje zone izravnava viškom materijala koji je Grad Rijeka dobio od Republike Hrvatske, te će u relativno kratkom roku zona biti spremna za osnovnu djelatnost.

Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na području plaže Ploče
Utvrđen je i Prijedlog odluke o davanju koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na području plaže Ploče u Rijeci. Za koncesiju plaže Ploče na rok od pet godina javili su se Hemingway bar d.o.o.i Oktar Kastav, a boljom ponudom ocijenjena je ona Hemingway bara. Ukoliko Gradsko vijeće prihvati prijedlog odluke i ako u roku od 15 dana od njenog donošenja ne bude nikakvih pritužbi, koncesionar bi već ove ljetne sezone mogao početi s obavljanjem predviđenih djelatnosti. Djelatnosti koje su predmet koncesije, prema ponudi najpovoljnijeg ponuditelja, a sukladno Studiji opravdanosti su: iznajmljivanje ležaljki i suncobrana (maximalno 50) na mikrolokaciji uz suglasnost davatelja koncesije, daski za jedrenje, sandolina, pedalina, jedrilica, brodica na vesla i slično; aqua park i drugi morski sadržaji, sukladno suglasnosti Lučke kapetanije Rijeka; ugostiteljstvo u montažnom ili drugom prenosivom objektu, sukladno propisima o ugostiteljstvu; prodaja sladoleda, napitaka i pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga iz pokretnih naprava; postava plutajućih naprava za mogućnost igranja vaterpola, košarke na vodi i slično; organizacija sportskih, kulturnih i drugih manifestacija; usluge zdravlja (vođena joga, fitnes i druge vođene rekreativne aktivnosti i slično); sadržaji za djecu; škola ronjenja, jedrenja, veslanja i plivanja; trgovina opremom za plažne aktivnosti i tiskom u kiosku ili na štandu. Utvrđeno je i da za vrijeme trajanja koncesije Koncesionar može, uz izričitu suglasnost davatelja koncesije, s trećim osobama sklopiti ugovor o potkoncesiji za obavljanje sporednih djelatnosti koncesije. Stalni dio godišnje naknade za koncesiju iznosi 138.000 kuna godišnje, a promjenjivi dio 3,2% godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koncesioniranom području.