Između ostalih aktivnosti, u protekloj godini Grad Rijeka nabavio je opremu za potragu za ljudima zatrpanim u ruševinama, redovito se uređuju skloništa, a na dva javna poziva građanima na uključivanje u postrojbe civilne zaštite na koje se javilo 55 građana, što se ocjenjuje dobrim odazivom.

„Iako se može iskazati prilično zadovoljstvo odazivom građana na uključivanje u postrojbe civilne zaštite, veliki problem predstavlja izrazita neupućenost stanovništva u sustav civilne zaštite i njegovu važnost, i to posebno osoba mlađih od 40 godina, što se može tumačiti kao posljedica desetljećima neadekvatnog odnosa cijelog društva prema sustavu civilne zaštite,“ stoji u Analizi stanja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2018. godini.

Iako će se u budućnosti ponavljati javni pozivi, teško za očekivati neku veću brojnost – najveći je broj zainteresiranih volontera u sustavu civilne zaštite već angažiran kroz djelovanje raznih organizacija u sustavu civilne zaštite: kroz dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni križ, Hrvatsku gorsku službu spašavanja, izviđače, kinološke udruge i sl. Unatoč problemima s brojnošću pripadnika postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke, izvršen je preustroj postrojbi u kojima, u cilju povećanja njihove učinkovitosti, okosnicu čine vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke.

Kako je na 43. gradonačelnikovom kolegiju kazao pročelnik Odjela za gradsku upravu i samoupravu Mladen Vukelić, upravo su vatrogasci protekle godine imali najviše posla te tijekom svog redovnog posla izvršili 1.079 intervencija, što je 11,5% manje nego u 2017. godini. Na području grada Rijeke bilo je ukupno je bilo 399 požara, od čega najviše na kontejnerima za komunalni otpad, dimnjacima i otvorenom prostoru, a obavljene su i 497 tehničke intervencije. Broj požara na otvorenom prostoru u 2018. godini bio je manji za 50% u odnosu na godinu ranije. Međutim, proteklu su godinu obilježila dva velika požara kakva nisu zabilježena u dužem nizu godina – požar u Psihijatrijskoj bolnici Lopača u kojem je, nažalost, jedan pacijent smrtno stradao te je zabilježena velika materijalna štetu i požar u tvrtki Elgrad, koji je također izazvao veliku materijalnu štetu.

Područje pruge od Plasa-Meje-Škrljeva prema Rijeci je i u 2018. godini bilo izvor redovitih požara kao posljedica kočenja vlakova prilikom spuštanja prema Rijeci, a poučeni iskustvom iz ranijih godina, ovo područje je Zrakoplovno društvo „Krila Kvarnera“ češće nadlijetalo.

Čak 231 medicinski let s riječkog helidroma

Sustav civilne zaštite svakako je još od 2017. godine poboljšan uspostavom potpornog komunikacijskog centra u slučaju velikih nesreća te izgradnjom helidroma na Delti. Upravo su riječki vatrogasci rade na osiguranju helikopterskih medicinskih letova, kojih je u 2018. godini bilo čak 231.

Tijekom 2018. godine nabavljena je nužna dodatna oprema potrebna za pretraživanje za ljudima zatrpanim u ruševinama. Za nabavku ove tehničke opreme, kao i osobne opreme postrojbi civilne zaštite u protekloj godini izdvojeno je nešto više od 50 tisuća kuna.

Također, redovito se uređuju skloništa, a u svrhu njihova tekućeg održavanja skloništa, tehničke kontrole i investicijskog održavanja iz gradskog je proračuna u protekloj godini izdvojeno 31 tisuću kuna.

Od pravnih osoba koje nisu obuhvaćene Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje, a koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, Grad Rijeka je potpisao Ugovor o financiranju programskih aktivnosti s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanicom Rijeka i Hrvatskom udrugom za obuku potražnih pasa – Grupom potražnih pasa Rijeka.

Grad Rijeka je i u 2018. godini aktivno sudjelovao u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa – udruge osnovane radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti gradova i županija s ciljem smanjenja rizika od nastanka katastrofa i izgradnju funkcionalnog sustava civilne zaštite, putem koje se provode i redovite edukacije za predstavnike članova Platforme. Aktivno sudjelovanje Grada Rijeke u radu Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa vidljivo je i iz činjenice da je predstavnik Grada Rijeke izabran za predsjednika navedene udruge.

Javno savjetovanje o godišnjem planu razvoja sustava civilne zaštite

Tijekom ovih dana bit će raspisano savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Njime se predlaže da se u 2019. godini za funkcioniranje sustava civilne zaštite iz gradskog proračuna osigura 11,5 milijuna kuna, od čega najviše sredstava, 11 milijuna kuna otpada na funkcioniranje vatrogastva. Za opremanje i osposobljavanje postrojbi civilne zaštite 180 tisuća kuna, 50 tisuća kuna izdvojit će se za tekuće održavanje skloništa, a dodatnih 260 tisuća kuna za udruge građana koje sudjeluju u sustavu civilne zaštite – 200 tisuća kuna za riječku stanicu Hrvatske gorske službe spašavanja, a 60 tisuća kuna za Zrakoplovno društvo „Krila Kvarnera“. Iako su svake godine doznačavana sredstva i za rad Hrvatske udruge za obuku potražnih pasa – Grupe potražnih pasa Rijeka, u 2019. godini ne planiraju se sredstva za njihov rad. Naime, iako njihovi članovi čine okosnicu tima za spašavanje iz ruševina, nepovoljna je okolnost da se smanjio broj članova udruge te će za njihov rad biti dostatna sredstva udruge potražnih pasa koja djeluje na nacionalnoj razini.

Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka se u svrhu zaštite i spašavanja financira s proračunskih pozicija Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u iznosu od 94 tisuće kuna.