Predstavljajući Izvješće o sigurnosnom stanju u 2016. godini na području grada Rijeke, načelnica PU Primorsko-goranske Senka Šubat kazala je kako je stanje sigurnosti obilježeno smanjenjem broja ukupno evidentiranih kaznenih djela za 20,2, smanjenjem broja prekršaja iz područja javnog reda i mira za 1,3%, povećanjem broja prekršaja iz ostalih zakona za 11,3%, %, smanjenjem evidentiranih požara za 29,7% te istim brojem prometnih nesreća kao i lani.

Tijekom godine 2016. zabilježena su 1.423 kaznena djela, što je smanjenje za 20,2% u odnosu na 2015. godinu. Razriješeno je 1.047 kaznenih djela ili 73,6%. Prijavljena su 574 počinitelja, od čega 62 maloljetna počinitelja koji su počinili 95 kaznenih djela. Počinjena je materijalna šteta od 27.750.035,00 kn, što je manje za 64,5% u odnosu na štetu iz 2015.g. Kaznena djela zlouporabe droga bilježe pad za 22,1%. Otkriveno je 67 kaznenih djela za koja je prijavljeno 50 počinitelja. Kaznena djela kaznenopravne zaštite djece i obitelji su u padu za 10,6%.

Maloljetnici su počinili 95 kaznenih djela, što je za 23,4% više u odnosu na 2015. godinu. U sveukupnoj masi razriješenih kaznenih djela navedena djela uzimaju udio od 9,1%. Prijavljena su 62 maloljetna počinitelja, a po dobnoj strukturi 14 počinitelja su djeca do 14 godina starosti, 22 starosti od 14 do 16 i 26 starosti od 16 do 18 godina.

Na području grada Rijeke zabilježeno je 740 prekršaja narušavanja javnog reda i mira, što predstavlja smanjenje za 1,3% u odnosu na 2015. godinu. Prijavljena su 923 počinitelja prekršaja od kojih je 162 ili 17,6% povratnika i 27 ili 2,9% maloljetnika. Sudionici prekršaja su u 267 slučajeva bili u alkoholiziranom stanju, dakle 36,1% prekršaja protiv javnog reda i mira počinjeno je pod utjecajem alkohola. Najveći broj prekršaja počinjen je na ulici, trgu i sl.

Ocjena sigurnosnog stanja u Rijeci više nego zadovoljavajuća

Što se prometa tiče, zabilježeno je 1.258 prometnih nesreća, što je isti broj prometnih nesreća u odnosu na 2015. godinu. U nesrećama su ozlijeđene 293 osobe od kojih je 5 smrtno stradalo. Od 2.347 sudionika u prometnim nesrećama, njih 126 sudjelovalo je pod utjecajem alkohola. Najviše prometnih nesreća bilo je petkom. Najbrojniji prometni prekršaji su bili nepropisno zaustavljanje i parkiranje te nepropisna brzina.

Zbog počinjenja prekršaja procesuirano je ukupno 182 stranih državljana. Najveći broj prekršaja odnosi se na neprijavljivanje smještaja, dok je za nezakoniti boravak prijavljeno 45 stranih državljana. Kratkotrajni boravak na području grada Rijeke prijavilo je 139.344 osoba. Tijekom dvanaest mjeseci 2016. godine na području grada Rijeke evidentirana su 92 požara, što je manje za 29,77 %. Ukupna materijalna šteta nastala požarima iznosi 554.300.00 kuna.

PU Primorsko-goranska u suradnju s Gradom Rijekom provela je čitav niz preventivnih aktivnosti. U Dvorani mladosti održan je Sajam mogućnosti te provedeni programi “Zdrav za 5” i Akcija „Mir i dobro“ u sklopu koje su održana predavanja u četiri osnovne škole za učenike od 6. do 8. razreda. Na temu prevencije imovinskog kriminaliteta održano je šest edukacija za ukupno 40 osoba, a riječ je o spasiocima na plažama i osobama starije životne dobi. Jedna edukacija održana je i za djelatnike benzinske postaje, a u cilju prevencije kaznenih djela razbojništava. O prometnoj preventivi bilo je riječi na ukupno 18 predavanja na kojima su sudjelovala djeca predškolske i osnovnoškolske dobi. U sklopu obilježavanja Dana ružičastih majica održano je 18 predavanja na temu vršnjačkog nasilja i to za učenike iz pet osnovnih škola i 37 njihovih roditelja. U sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održano je 17 edukativnih predavanja na temu elektroničko nasilje. U Informativnom centru za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijeka održana je 81 preventivna aktivnost kojima je obuhvaćeno ukupno 1.865 osoba.

Tematskim predavanjima iz domene prometne preventive, ekologije, cyber kriminaliteta, vršnjačkog nasilja i trgovanja ljudima obuhvaćena su djeca iz osam predškolskih ustanova, četiri osnovne i jedne srednje škole s područja Rijeke. Deset edukativnih predavanja s temama poput trgovanja ljudima i suzbijanja diskriminacije održano je i policijskim službenicima. U Informativnom centru je održan i jedan stručni skup o prevenciji ovisnosti i nasilja.
Gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo stanjem sigurnosti, jer je grad Rijeka 2016. godine bio domaćin velikih sportskih i kulturnih manifestacija, a prepoznat je i kao rastuća destinacija urbanog turizma. Zahvaljujući preventivnim mjerama i suradnji s PU PG, nije bilo značajnijih incidenata.

Mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druge mjere za poticanje zapošljavanja u 2016. godini

Grad Rijeka, gradska trgovačka i komunalna društva i ustanove tijekom 2016. godine koristili su mjere aktivne politike zapošljavanja, koje je provodila Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Najpopularniju mjeru aktivne politike zapošljavanja, “Rad i staž i prijevoz”, poznatiju pod nazivom stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kojoj je cilj osigurati osobama stjecanje radnog iskustva, u 2016. godini iskoristile su 123 osobe. Ciljane skupine  obuhvaćene ovom mjerom su mlade nezaposlene osobe. Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcu refundira uplatu obveznih doprinosa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a polazniku stručnog osposobljavanja novčanu pomoć u iznosu od 2.400,00 kuna, kao i trošak prijevoza. Poslodavac polazniku stručnog osposobljavanja osigurava mentora i snosi trošak stručnog ispita. Tijekom 2016. godine na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Grad Rijeku primljeno je 12 osoba visoke stručne spreme i 11 osoba srednje stručne spreme.

Kako je naglasio gradonačelnik Obersnel, primljenih na stručno osposobljavanje bilo bi i više da Vlada nije privremeno zaustavila tu mjeru zbog nedostatka sredstava. U ustanovama u odgoju i školstvu u 2016. godini na stručno osposobljavanje primljeno je 79 osoba. Najvećim dijelom te su mjere koristili Dječji vrtić Rijeka te osnovne škole. U ustanovama u kulturi na stručno osposobljavanje primljeno je 8 osoba, ustanovama u zdravstvu i socijalnoj skrbi 2 osobe, dok je u komunalnim i trgovačkim društvima na stručno osposobljavanje primljeno 11 osoba.

Na stručno osposobljavanje Grad Rijeka planira u 2017. godini primiti 56 osoba.

Mjere aktivne politike zapošljavanja poznatije pod nazivom stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Gradu Rijeci u 2016. godini iskoristile su 123 osobe

Od ostalih mjera aktivne politike zapošljavanja, putem mjere “Komunalni Radovi” – sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima, u Dječji vrtić Rijeka zaposlena je 1 osoba. Cilj ove mjere je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada na jednostavnijim poslovima. Ciljane skupine koje su obuhvaćene ovom mjerom su osobe s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi (domova za djecu) i udomiteljskih obitelji, odgojnih zavoda i sl. Mjera traje do 6 mjeseci, a Hrvatski zavod za zapošljavanje subvencionira poslodavcu trošak bruto plaće u određenom postotku (u visini 50% ili 100% bruto plaće) ) i trošak prijevoza u iznosu ili 200 ili 400 kuna.

Mjerom “Radom za zajednicu i sebe” – sufinancirano zapošljavanje u javnom radu nezaposlenih osoba, bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju, u KD Kozala zaposlene su 4 osobe. Mjera traje do 6 mjeseci, a Hrvatski zavod za zapošljavanje subvencionira trošak bruto plaće u određenom postotku (u visini 50% ili 100% bruto plaće) i trošak prijevoza u iznosu ili 200 ili 400 kuna.

Analiza stanja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke u 2016. godini

Kako je iznoseći informaciju o stanju sustava civilne zaštite na području grada Rijeke naglasio pročelnik Mladen Vukelić, na području grada Rijeke u 2016. godini nije bilo ugroza koje su zahtijevale aktiviranje snaga zaštite i spašavanje izvan redovitih djelatnosti. Tijekom 2016. godine obveznici postrojbi civilne zaštite Grada Rijeke sudjelovali su u osposobljavanju na poligonu Šapjane. Obveznici postrojbe za spašavanje iz ruševina sudjelovali su u obnovi znanja iz prethodnih godina te usvajanju novih tehnika spašavanja iz ruševina, a nekim dijelovima pridružili su im se i obveznici civilne zaštite opće namjene. U listopadu je provedena vježba “Zaštita ’16”  kod koje je iskazan loš odaziv obveznika civilne zaštite. Stoga se postrojbu koja je do sada bila sastavljena od dragovoljaca namjerava preustrojiti nadopunom iz sastava ostalih operativnih snaga, kako bi se na njih moglo sa sigurnošću računati, u puno kraćem vremenu odaziva.
„Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke nositelj spašavanja iz ruševina ima u svom sastavu 22 vatrogasca koji su prošli osposobljavanje za spašavanje iz ruševina, a namjera  nam je taj broj utrostručiti. U 2016. godini nabavljena su tri EBC aparata za bušenje i rezanje betona s 250 elektroda raznih veličina za čiju je uporabu osposobljeno desetak pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke i postrojbe za spašavanje iz ruševina“, kazao je Vukelić. Tijekom 2016. godine proračunskim sredstvima podmirene su aktivnosti Pilotskog kluba “Krila Kvarnera” s ciljem ranog otkrivanja požara u ljetnim mjesecima. Promijenjena je i lokacija heliodroma, koji je zbog izgradnje paviljona za smještaj studenata, s područja Kampusa izmješten na Deltu. Tijekom 2016. godine u osam osnovnih škola provedeno je osam vježbi evakuacije školske djece i zaposlenika škola uslijed požarne opasnosti.

Gradonačelnik Obersnel prihvatio je i Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području grada Rijeke za razdoblje 2017. do 2020. godine i Prijedlog godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području grada Rijeke, prema kojem će se za sveukupne aktivnosti u ovoj godini izdvojiti 18.539.010,00 kuna.

Plan nabave Grada Rijeke za 2017. godinu

Irena Miličević, Miroslav Matešić i Verena Lelas-Turak

Novim Zakonom o javnoj nabavi koji je stupio je na snagu 1. siječnja 2017. godine propisana je obaveza donošenja plana nabave za proračunsku godinu i njegovo ažuriranje. Plan nabave i sve njegove promjene Grad Rijeka već godinama objavljuje na internetskim stranicama. Od 1. siječnja 2016. godine europski pragovi za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iznose 209.000,00 EUR, odnosno 1.593.688,00 kuna za nabavu roba i usluga, te 5.225.000,00 EUR, odnosno 39.842.193,00 kune za nabavu javnih radova.
Zakon se ne primjenjuje za nabavu roba i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, već pitanje tih nabava naručitelj uređuje svojim općim aktom. Ukupna procijenjena vrijednost nabave Grada Rijeke za 2017. godinu sa PDV-om iznosi 140.805.785,00 kuna. Najveći dio tih sredstava, odnosno 78.346.160,00 kuna, odnosi na Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom gdje su između ostalog predviđene nabave izvođenja radova na energetskoj obnovi na objektima vrtića i osnovnih škola koje se većim dijelom financiraju iz sredstava kapitalnih pomoći iz EU te Fonda za zaštitu okoliša.

Sufinanciranje programa obilježavanja 25-te obljetnice Likovnog Istraživačkog atelijera Darovitih Osnovnoškolaca (“LIADO-a”) u školskoj 2016./2017. godini

“LIADO” već punih 25 godina okuplja likovno darovite učenike osnovnih škola (V.-VIII. razred) grada Rijeke. Cilj programa je razvijati i poticati kreativnost djece, kako bi daljnjim radom pozitivno utjecala na okruženje u smislu dizajna i kulturne svijesti. Programi namijenjeni likovno darovitim učenicima realiziraju se u riječkoj Osnovnoj školi – Scuola elementare “San Nicolo” pod vodstvom Laure Varljen-Herceg, te mentora: Nine Licul, Tee Paškov-Vukojević, Borisa Hercega i Branke Batričević. Još 1991. godine Osnovna škola – Scuola elementare “San Nicolo” dobila je verifikaciju programa od tadašnjeg Ministarstvu kulture i prosvjete, Zavoda za školstvo, pod nazivom “E-likovna učionica”. Od 1992. do 1996. godine program nije imao financijsku podršku Ministarstva, nego se samofinancirao kroz donacije, a voditelji su radili bez naknade. U nastojanju da se ne ugasi ovaj vannastavni programi koji je djelovanjem već dokazao svoju vrijednost, Grad Rijeka započeo je 1996. godine financiranje ovog programa iz Proračuna. U 25 djelovanja “LIADO-a” kroz radionice atelijera, prošao je velik broj darovitih riječkih osnovnoškolaca, čiju je budućnost nerijetko odredilo baš pohađanje “LIADO-a”, jer su svoje daljnje obrazovanje nastavili u umjetničkim školama i fakultetima. Taj rasadnik likovnih talenata ove godine pohađa cca 80-tak riječkih učenika, a program po kojem rade jedinstven je u Hrvatskoj.
Namjera organizatora je  povodom obljetnice tiskati katalog i prirediti izložbu učenika polaznika Atelijera, u Malom salonu, od 28. veljače do 5. ožujka 2017. godine. Izložba predstavlja svojevrsnu retrospektivu tema i problema s naglaskom na kulturnu baštinu, a koji su razrađivani u proteklih dvadeset i pet godina u programima “LIADO-a”. Grad Rijeka sufinancirat će troškove tiskanja kataloga povodom obilježavanja 25-te obljetnice rada i djelovanja LIADO-a u ukupnom iznosu od 3.125,00 kn.