Ova osnovna škola prva je riječka škola koja je započela s provedbom cjelodnevne nastave, a model su ubrzo prihvatile i druge riječke škole te se sada programi produženog boravka i cjelodnevne nastave mogu pohađati u dvadeset pet riječkih osnovnih škola.

Proslava četrdesete obljetnice uz prigodni glazbeno-scenski program učenika i učitelja te postavljanje izložbe o cjelodnevnoj nastavi u ovoj osnovnoj školi, održana je u sklopu Dana škole Nikola Tesla, a njoj su uz učenice i učenike, učiteljice, učitelje, ravnateljicu Tatjanu Banderu-Mrakovčić i ostale odgojno-obrazovne radnike škole nazočili i zamjenik gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj.

Ovom se prilikom ravnateljica škole Tatjana Bandera-Mrakovčić prisjetila kraja sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je suradnja učiteljica te studenata i profesora bliskog Pedagoškog fakulteta bila glavni motivator i pružatelj želje za napretkom u obrazovanju.

„Te 1978. godine provela se značajna reforma i napravljeni su veliki iskoraci za budućnost školstva u Rijeci koja je i tada bila predvodnica u obrazovanju u Hrvatskoj“, rekla je Bandera-Mrakovčić, dodavši kako je „Nikola Tesla“ bila jedna od 72 osnovne i srednje škole u državi koje su ove školske godine provodili eksperimentalnu reformu „Škola za život“.

Na važnom jubileju cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada i danu škole čestitao je zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, navodeći kako je Grad Rijeka prije dvadesetak godina počeo s financiranjem ovog hvalevrijednog programa u trenutku kad je država zakazala.
„Život pred roditelje stavlja brojne izazove, stoga je važno da djeca budu adekvatno zbrinuta i da u školi pronađu svoj drugi dom“, rekao je Filipović, spomenuvši kako se škola obnavlja izvana, ali i iznutra, kroz njen sadržaj i metode podučavanja.

Ove školske godine program cjelodnevne nastave u Osnovnoj školi Nikola Tesla pohađa 194 učenika u osam razrednih odjela, a do sadašnjih prvašića u klupe su sjeli i nekadašnji učiteljice i učenici koji su sudjelovali u provođenju, odnosno učenju tog, tada eksperimentalnog programa u školskoj godini 1978/1979. Jasna Vuković Žunić, aktualna ravnateljica OŠ Pećine i nekadašnja učiteljica prve generacije učenika koji su pohađali cjelodnevnu nastavu, ukratko je prezentirala inicijalnu ideju i njena postignuća koja su se zbivala pod vodstvom Krešimira Bezića, pedagoga, profesora i dekana Pedagoškog fakulteta. On je, uz učiteljice Karmen Maričić i Marija Šuper i 28 učenika, koliko ih je te godine upisalo program cjelodnevne nastave, razvijao model pedagogije učenja kroz igru, potičući suradnju i istraživačku nastavu.

O cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu u riječkim osnovnim školama

Cilj cjelodnevne nastave je omogućiti djetetu život ispunjen različitim sadržajima koji će povoljno utjecati na razvoj njihove cjelokupne osobnosti te individualnih potencijala, kao i razvoj djeteta kao socijalnog bića, individualni pristup, prilagođavanje metodologije rada. Djeca uključena u ovaj program u školi borave 8 sati, nemaju domaću zadaću, a u svakom odjelu rade dva učitelja/ice koji/e provode nastavne aktivnosti, aktivnosti tjelovježbe, igre, kreativnog likovnog, dramskog i plesnog odgoja, uz neophodno vrijeme za odmor i prehranu.

U 2019. godini Grad Rijeka je preko svog Odjela za odgoj i školstvo za program produženog boravka i cjelodnevnog odgojno – obrazovanog rada izdvojio gotovo 16 milijuna kuna, a tome treba dodati i subvencioniranje troškova marende i prehrane za učenike koje ispunjavaju uvjete Socijalnog programa Grada Rijeke te troškova rada učitelja koji ove programe provode, u iznosu oko 7 milijuna kuna.