Gradsko vijeće usvojilo je odluku o dodatnom zaduženju TD Rijeka sport u iznosu od 42,5 milijuna kuna za financiranje završne faze izgradnje i rekonstrukcije sportskih objekata u 2010. i 2011. godini. Tim sredstvima financirat će dovršetak izgradnje Bazena Kantrida, rekonstrukcija atletskog trkališta i borilišta na Stadionu Kantrida te izrada projektne dokumentacije rekonstrukcije dvorane Dinko Lukarić.
Dodatno zaduženje Rijeka sporta za ulaganje u sportske objekte
Postupak javne nabave za dugoročni novčani kredit vođen je s Zagrebačkom bankom, koja je osigurala financijska sredstva i za prvi kredit u iznosu od 170 milijuna kuna, podignut 2008. godine. Radi se o izuzetno povoljnim bankarskim uvjetima, jednakima kao i kod podizanja prvog kredita, a ta će se sredstava najvećim dijelom utrošiti za dovršetak izgradnje Bazena Kantrida, i to izgradnju bazena za skokove u vodu, kojim će Rijeka dobiti još jedan 25-metarski bazen koji će se koristiti za sport i rekreaciju, potom rekonstrukciju tribina otvorenog plivališta te uređenje plažnog pojasa i šetnice.
Zaduženje Rijeka sporta nisu podržali vijećnici HDZ-a, PGS-a i Liste za Rijeku. U ime Kluba vijećnika HDZ-a Hrvoje Burić pojasnio je kako su nisu protiv izgradnje i rekonstrukcije sportskih objekata, ali su protiv ove odluke, budući da smatraju kako se niti Grad Rijeka niti njegova trgovačka ili komunalna društva ne bi trebala u doba recesije dodatno zaduživati, pogotovo kad su u pitanju dodatni radovi. U raspravi su HDZ-ovi vijećnici istaknuli kako se u svim projektima koje provodi Grad Rijeka pojavljuju dodatni radovi, navevši kao primjer Bazene Kantrida, Centar Zamet i Atletsku dvoranu Kantrida. Tomislava Zečević-Pedić (HDZ) postavila je pitanje tko je odgovoran za dodatne radove, a o odgovornosti projektanta, izvođača radova ili nekog trećeg zapitao se i Dinko Beaković (PGS). Vijećnik Liste za Rijeku Danko Švornić istaknuo je kako je neprimjereno da Gradsko vijeće raspravlja o ovako velikom zaduženju u doba gospodarske krize, pitajući radi li se u ovom trenutku prioritetnom projektu.
Vijećnica Ljiljana Mihić je istaknula kako koalicija SDP-HNS-IDS-HSLS-HSS-ARS podržava dodatno zaduženje Rijeka sporta, istaknuvši kako je ulaganje u Bazene Kantrida opravdalo investiciju, a i ovi sada predloženi radovi logičan su nastavak ulaganja. Vijećnici koalicije su kazali kako sada oporba proziva za ulaganje u sportske objekte, a da se ne ulaže, prozivali bi zašto se ulaže.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako svaki put prilikom rasprava oko zaduživanja na Gradskom vijeću oporba govori kako se krediti neće moći vratiti, a poslije se pokaže da se projekti realiziraju, a krediti vraćaju. Ukazao je kako se zadužuje Rijeka sport, a ne Grad Rijeka, napomenuvši kako je sam Zakon o javnoj nabavi predviđa dodatne radove, koji mogu iznositi do 25% prvotno planiranih radova, a kad se ugovaraju dodatni radovi, moraju se poštovati sve odredbe javne nabave. Naglasio je kako je Grad Rijeka u mnogim investicijama naplatio penale za kašnjenje izvođenja radova te nije priznao dodatne troškove ako nije postojao opravdani razlog.
Usvojeni prostorni planovi za Rastočine i Gornju Drenovu
Usvojeni prostorni planovi za Rastočine i Gornju Drenovu
Gradsko vijeće usvojilo je Detaljni plan uređenja dijela stambenog područja Rastočine. Riječ je o području na kojem tvrtka Energoplan kao vlasnik prostora namjerava graditi stambeno-poslovni kompleks privatne i javne namjene. Planom, koji će se odvijati u fazama, predviđena je izgradnja 300-tinjak stanova, podzemne garaže, poslovnih prostora te novog dječjeg vrtića. Rekonstrukcijom Ulice Petra Kobeka trebala postići veća protočnost prometa, a na mjestu današnjeg dječjeg vrtića u kasnijim fazama uređenja ovog prostora planira se gradnja garaže i rješavanje problema parkiranja oko nebodera na Rastočinama.
Usvojen je Urbanistički plan uređenja gradskog područja Gornja Drenova, kojim je predviđena urbanizacija područja veličine 127 hektara na kojem trenutno živi oko 1,500 stanovnika, a planom je predviđeno gotovo trostruko više. Radi se o terenu složene konfiguracije, s velikim brojem vrtača i nepovoljnim uvjetima gradnje. Na 70% površine planira se stambena izgradnja, uglavnom obiteljskih kuća. Planirana je nova mreža prometnica i javnog gradskog prijevoza, pa čak i biciklističke staze.
Za područje Kablarskog brega su planiranje višestambene građevine, a budući da se radi o području vrlo složenih vlasničkih odnosa, planirana je izrada detaljnog urbanističkog plana.
Usvojena odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Grada Rijeke i Grada Rima
Akcijski plan energetski održivog razvitka grada do 2020. godine
Uz ostalo usvojen je Akcijski plan energetski održivog razvitka grada do 2020. godine, koji predviđa da se provođenjem 40 mjera do 2020. godine postotak emisije ugljičnog dioksida smanji za 31,06 %. Procijenjeno je kako će se za provođenje mjera morati izdvojiti 67,1 milijuna eura, a planira se da se značajan dio sredstava povuče iz fondova Europske unije. Jedan od koraka prema povlačenju sredstava Europske unije je i donošenje ovog Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada.
Donesene su izmjene Odluke o javnom prijevozu, kojom se briše V. tafirna zona, kao i odluka o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Grada Rijeke i Grada Rima.