Sandro Vizler (HNS) se osvrnuo na zajedničku sjednicu Gradskog vijeća Grada Rijeke i Županijske skupštine PGŽ vezanu uz sudbinu riječkog brodogradlišta 3. maj. Vijećnik je kazao kako je zabrinutost lokalnih i regionalnih političkih predstavnika opravdana, budući da predstavnici Vlade RH i Uljanik Grupe (vlasnika 3. maja) nisu predstavili nikakvu jasnu viziju budućnosti opstanka 3. maja, kao niti odgovore na postavljena pitanja gradskih i županijskih vijećnika. Vizler je pitao gradonačelnika Obersnela je li dobio kakve povratne informacije te je li, prema gradonačelnikovim saznanjima, u planu restrukturiranja Uljanik grupe, predviđen nastavak proizvodnje u 3. maju, povrat pozajmica i zadržavanje postojećeg broja radnih mjesta.
Gradonačelnik Obersnel rekao je da je situacija u 3. maju složena te da je riječko brodogradilište „na aparatima“, dodavši kako je jedini posao na kojem se trenutno radi, prikupljanje novaca za isplatu zarađenih plaća radnicima. Gradonačelnik je obavijestio kako proizvodnih aktivnosti u brodogradilištu praktički nema, iako ima ugovorenih poslova za izradu brodova, čime je ugrožena likvidnost poslovanja. Uz nedostatak novaca za isplatu potraživanja dobavljačima, 3. maj nema novaca ni za nabavku novog materijala kojim bi pokrenuo proizvodni proces. Obersnel je istaknuo kako je osnovni razlog takvog stanja pozajmica 3. maja Uljaniku koja nije vraćena i za koju je neizvjesno kada će biti vraćena, s obzirom na ugroženu likvidnost i u Uljanik Grupi. Gradonačelnik je podsjetio da je 3. maj nakon završenog procesa privatizacije (na kojem je inzistirala ondašnja Vlada bez uvjetovanja od strane Europske unije) počeo poslovati unutar Uljanik Grupe koja nije restrukturirana, pa se spas i za Uljanik i za 3. maj vidi kroz taj proces restrukturiranja, za koji je Obersnel vidio nacrt programa. Prema njegovim riječima, u tom se nacrtu, koji se trenutno usuglašava s Vladom RH i čemu slijedi verifikacija u Bruxelles, ne spominje 3. maj, budući da je restrukturiranje 3. maja završeno krajem prošle godine te ne postoji mogućnost da se po pitanju 3. maja,u tom programu nešto učini, budući da bi taj proces zahtijevao vraćanje svih novaca koje je država uložila u njegovo restrukturiranje. Gradonačelnik je kazao kako je s obzirom na okolnosti, restrukturiranje Uljanik Grupe, jedini način na koji se mogu stvoriti preduvjeti za normalno funkcioniranje 3. maja, unutar te grupe. Druga varijanta za spas 3. maja je pronalazak novog vlasnika koji bi izdvojio riječko brodogradilište iz ove grupe, što je u ovom trenutku teško očekivati. Obersnel je naveo da Vlada RH čini sve u svojoj mogućnosti da se ti procesi ubrzaju te nastave razgovori s potencijalnim investitorima (iz tvrtke Fincantieri poslano je službeno pismo namjere za interese u 3. maju) te izrazio nadu da će 3. maj opstati u svom radu na postojećoj lokaciji.
Aleksandar Bulog (SDP) je upitao u kojoj je fazi završavanje spojne ceste Drenovski put i Ulica Ive Lole Ribara koja predstavlja bitnu prometnicu za ljude koji onim područjem prometuju.
Gradonačelnik je odgovorio kako je gradnja cesta na Drenovi složen i dugotrajan proces, navodeći rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kao glavni problem. Sličan je primjer i sada; Grad Rijeka je krenuo u investiciju te završio rečenu cestu, osim problematične površine od 61 kvadratna metra, koja je u privatnom vlasništvu osobe koja odbija prodati dotičnu cestu, tražeći plaćanje gubitka vrijednosti svoje nekretnine u vrijednosti od pola milijuna kuna. Spomenuta nekretnina je inače u postupku legalizacije budući da je izgrađena bez građevinske dozvole, a za završetak ceste će biti potreban postupak izvlaštenja, kojeg otežavaju nedavno promijenjeni zakoni. Obersnel je rekao kako vjeruje da postupak neće trajati predugo te kako se u neko razumno vrijeme cesta može pustiti u promet.
Tamara Martinčić (SDP) navela je kako je Udruga gradova objavila statistiku o projektima financiranih bespovratnim europskim sredstvima u razdoblju 2010. – 2018. godine, u kojoj stoji kako je Grad Rijeka prvi po kriteriju broja ugovorenih projekata među jedinicama lokalne i regionalne samouprave te prvi po ugovorenom iznosu među JLRS. Martinčić je zamolila detaljnije informacije o navedenom istraživanju.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je riječ o 39 projekata kojima je Grad Rijeka nositelj te ukupnom povučenom iznosu od 18.8 milijuna eura bespovratnih sredstava u navedenom periodu. Obersnel je dodao da je prema istoj statistici Rijeka druga i po broju odobrenih projekata u kategoriji svih projekata državnih tijela, ustanova i privatnog sektora, kazavši kako je dodatan razlog za zadovoljstvo činjenica da se među prvih deset subjekata po broju ugovorenih projekata nalaze i tri tvrtke iz Rijeke (redom upravitelji stanova), koje su se za europske projekte dobro pripremile. Gradonačelnik je rekao kako se situacija i poboljšava, pa je tako Grad Rijeka preko ITU mehanizama osvojio sredstva u iznosu 70-tak milijuna kuna vezana uz uređenje zgrade nove gradske knjižnice i Dječje kuće u kompleksu Benčić, te 100 milijuna kuna za projekte podizanja energetske učinkovitosti (uređenja fasada i krovova) na tri škole, dva vrtića i muzeju grada. „Naravno da godi činjenica da smo prvi među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, pogotovo u odnosu na velike gradove Zagreb i Split“, zaključio je Obersnel.
Damir Popov (HDZ) pitao je hoće li se prilikom finala Svjetskog nogometnog prvenstva, u kojem će igrati hrvatska reprezentacija, objesiti državne zastave u središtu grada i navijačkoj zoni.
Obersnel je kazao kako je Grad organizacijski i financijski uključen u uspostavljanje fan zone na Gatu Karoline Riječke, te kako se državne zastave mogu objesiti, premda prema propisima po kojima se one službeno vješaju, nema osnove da se to učini.
Ivona Milinović (HDZ) je postavila pitanje vezano uz ugovor Grada o najmu s Raiffeisen consultingom za zemljište na Preluku, sklopljenim 2006. godine prema kojem je Grad Rijeka banci platio oko 21 milijun kuna. Navodeći informacije iz pisanog odgovora gradonačelnika, Milinović je kazala kako je Grad Rijeka prihodovao 4 milijuna kuna na koje će banci platiti između 6 i 7 milijuna do kraja najma te kako joj je uskraćen uvid u rečeni ugovor. Vijećnica je kazala kako smatra da gradonačelnik nema pravo na takvo uskraćivanje te kako bi se pregledom ugovora provjerila istinitost izjava o naplati Grada Rijeke od strane investitora. Milinović je upitala gradonačelnika osjeća li se neugodno što je oštetio građane Rijeke za više od 20 milijuna kuna.
Gradonačelnik Obersnel je kazao kako nema razloga da se osjeća neugodno iz razloga što je rečeni ugovor, predviđenog trajanja godinu-dvije, sklopljen u drugim okolnostima od onih današnjih. Prema riječima gradonačelnika, u trenutku sklapanja ugovora Grad Rijeka je s rečenom bankom bio u ozbiljnim razgovorima oko izgradnje hotela na toj lokaciji, no kako je zbog ekonomske krize 2008. godine smanjen interes investitora za hotel. Grad Rijeka više neće plaćati najam, budući da je ugovor raskinut samom prodajom tog zemljišta, a kojom je Raiffeisen consulting prekršio odredbe ugovora jer o tome nije obavijestio Grad. Obersnel je naveo kako je razlog uskraćivanja uvida u ugovor pokretanje postupka pred sudom protiv banke, dodavši da je neprihvatljivo da se lokacija na Preluku proda po cijeni od 50 €/m2 što je suprotno studiji opravdanosti koju je sama banka izradila (u kojoj stoji da je minimalna cijena za tu lokaciju 200 eura po kvadratnom metru) te suprotno tržišnim odnosima. Obersnel je naveo da je jedna od ugovornih obveza kompenzacija Grada Rijeke u određenom udjelu, u slučaju da je kupoprodaja izvršena po cijeni koja stoji u rečenoj studiji.
Vijećnica Milinović rekla je kako se gradonačelnik ne ponaša odgovorno i prebacuje krivnju na druge, te kako ne može vjerovati da je ugovor koji je trebao vrijediti godinu dana protegnut na njih dvanaest. Milinović je navela da svatko ima pravo na pogrešku, no iskazala je žaljenje što gradonačelnik svoju nije priznao.
Duško Milovanović (SDP), iskazujući svjesnost da ova problematika nije u nadležnosti Grada Rijeke, kazao je kako KBC-u Rijeka kronično nedostaju logopedi za rad s djecom te kako se riječka djeca s poteškoćama u govoru upućuju u KBC Zagreb ili skupim privatnim logopedima, što donosi mnoge probleme njima i njihovim roditeljima. Vijećnik je upitao što se postiže da bi se donijelo rješenje nedostatku logopeda u KBC-u te postoji li mogućnost da Grad Rijeka kroz sustav Dječjeg vrtića Rijeka ili osnovnih škola preuzme rješavanje nastale situacije.
Gradonačelnik je kazao da je svjestan nedostatka logopeda, no kazao je kako Grad Rijeka dugoročno ne može riješiti problem s obzirom da su logopedi deficitaran kadar, a gradski program stipendiranja za deficitarna zanimanja očito nije dovoljan motivacijski razlog za odabir ove profesije. Kao drugi razlog Obersnel je naveo da se logopedi odlučuju za rad u privatnoj praksi, što je problem sličan onom s nedostatku ortodonata. Obersnel je kazao kako DVR ima logopeda koji može raditi samo s djecom iz te ustanove te kako je upitno je li jedna osoba dovoljna za veliku količinu posla. Kao izvanredno rješenje Obersnel je spomenuo suradnju s PGŽ-om i Domom zdravlja gdje bi Grad financirao zapošljavanje logopeda, napomenuvši kako jedna osoba ponovno ne bi bila dostatna. Kada su u pitanju logopedi, defektolozi i rehabilitatori u Hrvatskoj vlada kadrovski problem koji bi trebala rješavati država, a Grad je s predstavnicima poliklinike SUVAG obavio razgovore s planom da se u Rijeci u sklopu zdravstvenih studija osnuje obuka za navedena zanimanja.
Morana Jokić (HNS) upitala je kada će se na pješačkom prijelazu na Rivi koji nema prometnu regulaciju semaforom isti postaviti radi sigurnijeg kretanja pješaka. Jokić je kazala kako je riječ o frekventnom mjestu neposredno uz parkiralište koji je nepregledan i opasan te kako semafor ne bi usporavao promet.
Obersnel je iskazao svjesnost problema navedenog pješačkog prijelaza, dodavši kako je više puta poduzimao aktivnosti po tom pitanju. Gradonačelnik je obavijestio kako je ulica Riva državna cesta te da bez suglasnosti Hrvatskih cesta Grad Rijeka ondje nema nadležnosti. Prilikom posljednje rekonstrukcije Rive dan je prijedlog HC-u da se ondje postavi semafor, što je odbijeno uz obrazloženje prevelike gustoće semafora, no Grad će ponovno poslati zahtjev da se ondje postavi semafor.