Dorotea Pešić Bukovac (IDS) gradonačelniku Obersnelu postavila je pitanje o fiskalizaciji na otvorenom prostoru, s obzirom da su se prodavači na tržnicama tomu oštro usprotivili.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel odgovorio je kako je promjena zakonske regulative po tom pitanju rezultirala obvezom uvođenja fiskalnih blagajni na tržnicama do 1. srpnja ove godine, što se ne odnosi jedino na prodavače koji prodaju svoje proizvode. Gradonačelnik je kazao da se Udruzi hrvatskih gradova Republike Hrvatske još u veljači ove godine obratila Udruga hrvatskih tržnica s inicijativom za podržavanje da se iz fiskalizacije izuzme prodaja na štandovima. Udruga gradova RH to je prihvatila te je Poreznoj upravi i Ministarstvu financija proslijeđen takav zahtjev, no povratna informacija je izostala. Stoga je Obersnel ponovno apelirao na Poreznu upravu i resorno ministarstvo da se iz fiskalizacije izuzmu prodavači na štandovima, zbog nemogućnosti provedbe obveza iz tehničkih razloga.

Teo Božanić (HDZ) gradonačelnika je pitao kada se mogu očekivati konkretni radovi na izgradnji čvora Kozala, čijim će se dovršetkom vrijeme putovanja prema Opatiji upola skratiti.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je tim pitanjem prilično zbunjen, kao i činjenicom da su ga protukandidati tijekom izbora napadali upravo tim pitanjem na koji bi najbolji odgovor mogao dati bivši resorni ministar Božidar Kalmeta u čijem je mandatu taj čvor trebao biti izgrađen. „Nastojeći ubrzati rješavanje tog problema, Grad Rijeka preuzeo je obvezu izrade glavnog projekta, a o Hrvatskim cestama ovisi kada će čvor Kozala biti izgrađen“, kazao je Obersnel dodavši da će izgradnja čvora značajno rasteretiti gradske prometnice između istočnog i zapadnog dijela grada.
Božanić a je zanimalo i je li točno da se KD Kozala neovlašteno širilo, zbog čega je sada nemoguće izgraditi ulaz i izlaz na zaobilaznicu.
Gradonačelnik Obersnel to je negirao, govoreći da se Komunalno društvo Kozala nije širilo mimo GUP-a. Dodao je da se idejnim rješenjem definiralo na koji će se način čvor izgraditi te da nema dodirnih točaka s KD Kozala.

Duška Milovanovića (SDP) zanimalo je u kojoj su fazi planovi za uređenje područja Delte i Porto Baroša.
Obersnel je kazao da će se uređenjem tog područja koje obuhvaća 30 hektara, definitivno promijeniti slika Rijeke. Te aktivnosti potaknute su kroz Rijeka Gateway Project koji ima dva cilja. Jedan je povećati konkurentnost riječke luke, a drugi urbanizacija dijela riječke luke. Nositelj projekta je Lučka uprava, a upravo je u tijeku izrada Javnog, međunarodnog, anketnog urbanističko- arhitektonskog natječaja za uređenje područja Delte i Luke Baroš koji će ovih dana biti raspisan. Njime će se definirati sadržaji južne Delte od ceste D-404 do obale i sjeverne Delte koja obuhvaća područje od D-404 do Spomenika oslobođenja, gdje će biti veliki gradski park. Ispod parka gradit će se garaža, pa će se broj parkirnih mjesta još više povećati u odnosu na postojeća. Naime, Rijeka će tu imati četiri hektara zelene površine, odnosno park u samom središtu grada, a na ostalom prostoru moći će se izgraditi 350.000 četvornih metara korisne površine. Po okončanju natječaja u listopadu ove godine međunarodni žiri mjesec dana poslije dodijelit će tri jednako vrijedne nagrade, što znači da je riječ o tri jednako vrijedna scenarija za razvoj tog područja. Konkretne ponude za izgradnju Delte očekuju se 2014. godine, zbog čega se, kazao je gradonačelnik, radovi teško mogu očekivati prije kraja iduće godine. Grad Rijeka i Lučka uprava Rijeka sklopit će ugovor o međusobnim pravima i obvezama u pogledu troškova natječaja, izrade projektne dokumentacije i ostalih aktivnosti u svezi realizacije lokacije. Troškove provedbe natječaja u brutto iznosu od 1.470.000 kuna snosit će Lučka uprava (80%) i Grad Rijeka (20%). Gradonačelnik je, između ostalog, naglasio je i da je natječajem na području Delte i Porto Broša izričito zabranjena izgradnja trgovačkog centra. Gradonačelnik je ponovio kako je ovaj natječaj za Rijeku izuzetno važan, jer je riječ o prostoru koji u novijoj povijesti Rijeke nije realiziran, a veličine je 40 nogometnih igrališta. Tu će se graditi marina s pratećim sadržajima, hoteli, višestambene građevine, višenamjenska dvorana u funkciji sajamskih, koncertnih i kongresnih aktivnosti, itd. Kroz instituciju natječaja inzistira se i na gradskom trgu od 5.000 četvornih metara i dovoljno prostora uz rubne dijelove Delte za šetnju i rekreaciju građana. Obersnel je kazao kako će realizacijom ovoga projekta Rijeka dobiti novi centar, nakon čega više nikad neće biti ista.

Gordana Petrović (HSU) pitala je kada korisnici usluga Narodne čitaonice na Korzu mogu očekivati postavljanje klimatizacijskog uređaja koji je u ljetnim mjesecima postao neophodan.
Gradonačelnik Obersnel odgovorio je kako će učiniti sve da se klima u tom prostoru postavi u što kraćem roku.

Bojana Kurelića (Akcija mladih) zanimalo je po kojim kriterijima Grad Rijeka podržava novi festival Republiku koji će se početkom srpnja ove godine održati u Rijeci.
Gradonačelnik Obersnel odgovorio je kako je proračunom Grada Rijeke, pa tako i Odjela gradske uprave za kulturu, predviđena stavka „projekti od posebnog interesa za Grad Rijeku“. Što se, konkretno, tiče Festivala Republika, gradonačelnik je rekao kako je riječ o projektu koji nadilazi interese ovoga grada, pa i Hrvatske. „Festival objedinjuje sve što se naziva kreativnom industrijom. Na njemu sudjeluje veliki broj međunarodnih stručnjaka koji imaju ogromno iskustvo u pokretanju start up inkubatora i razvoja kreativne industrije. Dakle, riječ je o izuzetno vrijednom projektu koji Rijeku može pozicionirati na karti Europe i pomoći u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture“, rekao je Obersnel.
Kurelić je dodatno pitao tko stoji iza organizacije Festivala, konstatirajući kako je Ri rock festival 50 puta vrjedniji.
Na to mu je Obersnel odgovorio kako ne zna točno koja pravna osoba stoji iza organizacije Festivala Republika te da je Grad organizator tek formalno. O tome tko tehnički organizira festival Kurelić će odgovor dobiti pisanim putem. „Koncept kojim se vodimo je takav da u inicijalnoj fazi osiguravamo veća sredstva za realizaciju ovakvih projekata, iako je, objektivno, trošak puno veći od onoga što se izdvaja iz proračuna Grada Rijeke. Što se tiče Ri rocka, treba reći da tu manifestaciju kontinuirano podržavamo, a drugo je pitanje jesu li njeni organizatori na pravi način predstavili njen značaj. Volio bih znati koje je to službeno istraživanje po kojemu je Ri rock najpoznatiji riječki brend, a pritom nikako ne želim umanjiti značaj tog događaja“, kazao je Obersnel dodajući kako je Festival Republika manifestacija naglašenog međunarodnog karaktera koja nadilazi granice Rijeke i Hrvatske.

Danko Švorinić (Lista za Rijeku) osvrnuo se na veliki intenzitet događanja u Rijeci tijekom lipnja i srpnja kada se održava festival kulture Riječke ljetne noći. Konstatirajući kako mrtva sezona počinje u kolovozu i to u razdoblju kada se svi jadranski gradovi bude i počinje prava špica, Obersnela je upitao jesu li razlog tomu kolektivni godišnji odmori u Gradu Rijeci i HNK Ivana pl. Zajca, kako je neslužbeno doznao.
Obersnel je takve navode demantirao, poručujući kako Grad Rijeka ne može biti organizator svega, niti može odgovarati za sve što se u gradu događa ili ne događa. Švoriniću je poručio da je u nabrajanju kulturnih događanja u Rijeci tijekom ljetnih mjeseci zaboravio na Ljeto na Gradini, Harteru i Festival Republika. Naglasio je da Grad Rijeka nema kolektivni godišnji odmor, a HNK-u ne preostaje ništa drugo, s obzirom da kazališna sezona počinje već u rujnu. Gradonačelnik je stoga još jednom naglasio da Grad Rijeka i Kazalište ne moraju biti organizatori svih kulturnih događanja u Rijeci, pozivajući ujedno sve one koji imaju ideje kako obogatiti turističku i kulturni ponudu grada, da se s takvim idejama jave gradskoj upravo. No, dosadašnja praksa pokazala je da građani u kolovozu pokazuju izuzetno malo zanimanje za bilo kakve događaje.

Ana Trošelj (PGS) gradonačelnika Obersnela podsjetila je kako je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 15. lipnja ove godine najavio blistavu budućnost Brodogradilišta „3. Maj“. Pitala je koji je stvarni cilj privatizacije škvera i kakav će biti konačni oblik tog Brodogradilišta.
„Kroz proces privatizacije osiguran je nastavak brodograđevne industrije u Rijeci. Što će se događati kroz proces privatizacije, ne znam; niti sudjelujem u tome, niti sam to osmislio. Još 2009. godine prvi sam govorio protiv ovakvog modela privatizacije, ali zna se tko je na tome inzistirao i tko je u Bruxellesu potpisao uvjete. Zbog činjenice da je Vlada HDZ-a prihvatila privatizaciju kao model restrukturiranja i to do ulaska u EU, nije bilo druge mogućnosti, nego je i provesti. Alternativa je bilo gašenje svakog brodogradilišta koje ne prođe restrukturiranje. Trenutačno možemo govoriti o tome koliko je privatizacija spretno provedena, ali alternative nije bilo. U ovom kontekstu cilj je ostvaren- vjerujem da će Uljanik i 3. Maj sinergijskim djelovanjem uspjeti sačuvati brodogradnju, a uspjeh ovisi o Upravama tih škverova“, kazao je Obersnel dodavši da će se puno više moći reći kada priča profunkcionira u okviru Uljanika.

Vuk Prica (SDP) postavio je pitanje kada će gradska uprava širenje besplatne internetske mreže koja je već osigurana većem dijelu grada, osigurati i na području Dječje bolnice Kantrida.
Gradonačelnik Obersnel odgovorio je da se to može očekivati krajem srpnja i početkom kolovoza ove godine, jer se ovih dana raspisuje natječaj za širenje besplatne internetske mreže, ne samo za područje Dječje bolnice Kantrida, već i za područje stadiona na Kantridi i za još dvije lokacije za koje su sredstva osigurana na natječaju Ministarstva turizma, a to je područje Željezničkog kolodvora Rijeka i još jedne zone u Starom gradu. Čekalo se na završetak natječaja Ministarstva turizma kako bi se kroz jedan postupak javne nabave besplatnom internetskom mrežom pokrile četiri lokacije.

Milena Kraljević (Hrvatski laburisti- stranka rada) osvrnula se na kronični problem Rijeke u ovo doba, a to je upis djece u predškolske ustanove. Iznijela je podatak o 437 neupisane djece. Pritom je podsjetila kako je Grad Rijeka prije tri godine sufinancirao projekt edukacije dadilja te upitala namjerava li Grad Rijeka sufinancirati i izvaninstitucionalno zapošljavanje dadilja.
Gradonačelnik Obersnel potvrdio je da su kapaciteti Dječjeg vrtića Rijeka još uvijek premali u odnosu na interes roditelja za upis djece u predškolske ustanove. Podsjetio je kako su u proteklom mandatnom razdoblju izgrađena dva nova vrtića, a raznim preinakama i dogradnjama, broj mjesta povećan je za 300. Obersnel je kazao kako je paradoksalno što se povećanjem kapaciteta povećava i broj djece, što je pohvalno, jer je očito program Dječjeg vrtića Rijeka prihvaćen kao atraktivan. Gradonačelnik je naglasio kako treba uzeti u obzir i bitnu činjenicu da je od 437 neupisane djece, njih 264 iz drugih općina i gradova, a Grad Rijeka ipak je prvenstveno orijentiran na svoje građane. Obersnel je najavio kako će se ovih dana odabrati i izvođač radova za izgradnju Dječjeg vrtića Pehlin, kao i banka. Završetak izgradnje tog vrtića očekuje se do početka pedagoške godine 2014. Kada će ta predškolska ustanova moći primiti 130 djece. Zajedno s Talijanskom unijom radi se na izgradnji još jednog vrtića na Krnjevu, a još jedna predškolska ustanova gradit će se i na Rastočinama. To bi trebalo zadovoljiti potrebe za upis djece u riječke vrtiće. K tomu, Grad će raditi i na proširenju nekih vrtićkih kapaciteta. Podsjetivši kako je Grad Rijeka financijski podržao edukaciju dadilja, gradonačelnik je kazao kako nije dobro rješenje sufinancirati i njihovo zapošljavanje, jer je u tom slučaju riječ o tome da bi jedna dadilja čuvala jedno dijete. No, dodao je, ako se nađe mogućnost grupnog obavljanja te djelatnosti, Grad će to svakako podržati. Pritom je napomenuo da dadilje nikako ne mogu biti zamjena za vrtić, jer su odgajateljice završile odgovarajući fakultet, što znači da dadilje služe za čuvanje djece, bez naglašene odgajateljske funkcije.

Hrvoje Burić (HDZ) kazao je kako je od nekoliko poslovnih ljudi dobio informaciju da se za financiranje regate Fiumanka daju verbalne donacije, tražeći od gradonačelnika odgovor o kojim je iznosima riječ.
„Istina je da vi sve znate, ali vam premalo ljudi vjeruje“, odgovorio je Obersnel dodajući kako ne zna što su to „verbalne donacije“ te da su sponzori Fiumanke svima poznati.
Burić je na to kazao kako je predsjednik Uprave ACI-a Bruno Bonifačić izvijestio o tome da je član Uprave ACI-a Dražen Nikolić, bez znanja predsjednika Uprave, verbalno dogovorio donaciju satova vrijednih 350.000 kuna te 250.000 kuna za polo majice.
Gradonačelnik Obersnel odgovorio je da ne zna zašto bi on trebao odgovarati za odnose između dva člana ACI-a i da Grad nije primio nikakvu donaciju. S ACI-jem je potpisan Ugovor vrijedan 170.000 kuna za pružanje usluge najma brodova za regatu.

Ivan Bogdanić (HDZ) govoreći o intenzivnoj izgradnji komunalne infrastrukture u prigradskim naseljima, iznio je problem izgradnje kanala za otpadne vode, pitajući postoji li rješenje za taj problem.
Gradonačelnik Obersnel je odgovorio kako je svjestan problematike oborinske odvodnje, ali da to nije jednostavno riješiti, jer je vezano za zakonodavstvo RH, pa tako i za Zakon o vodnom gospodarstvu po kojemu se oborinska odvodnja odjava od sanitarne i to ne samo fizičkim osobama, nego i gospodarstvu. Po sadašnjim propisima oborinska odvodnja može se financirati iz komunalne naknade, ali ta sredstva sad nisu dostatna za početak izgradnje oborinske odvodnje, osim ukoliko se komunalna naknada poveća ili ako se smanji opseg čišćenja. Gradonačelnik smatra da ni jedna opcija trenutačno nije rješenje, nego rješenje vidi u promjeni zakonodavstva. Obersnel misli kako oborinska odvodnja treba postati djelatnost komunalnog društva i to kroz sredstva namijenjena razvoju. Dodao je kako je to problem s kojim se suočava cijela zemlja i da će Grad Rijeka za to sredstva pokušati pronaći unutar Europske unije.