Oskar Skerbec (IDS) je kazao kako je Pandemija korona virusa ostavila niz negativnih posljedica na sve, od obustave i racionalizacije programa u kulturi i sportu, a velik utjecaj na proračun KD Autotrolej, koji je zbog toga postao jedan od većih tragičara. Prošle smo godine raspravljali o problemu pomanjkanja vozača i mjerama za zapošljavanje vozača, a sada se govori o višku od gotovo 150 vozača. Izražavajući zabrinutost velikog broja vozača za opstanak, pitao je koje mjere Grad namjerava poduzeti kako bi se normalizirao sustav javnog prijevoza u narednom razdoblju.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je nemoguće objasniti situaciji je u javnom gradskom prijevozu u kratkom vremenu. KD Autotrolej dio je komunalnog sustava, i kao svi ostali prijevoznici u RH i Europi funkcionira tako da jedinice lokalne samouprave subvencioniraju javni prijevoz, jer kada bi se naplaćivala komercijalna cijena, ona bi bila visoka. Autotrolej ima dva ključna problema. Prvi je da je prošle godine relativno velik broj vozača odlazio iz Autotroleja i to najčešće izvan hrvatske u potrazi za poslom i većom plaćom, jer je na tržištu rada bilo puno radnih mjesta za vozače. Drugi problem je što je zadnjih 10 godina postignut relativno visok standard javnog prijevoza odnosno intenzitet vožnji, što često gradovi i općine suvlasnici, nisu mogli financirati onako kako je to bilo previđeno. I prije situacije s koronom poduzete su određene mjere u dogovoru s ostalim vlasnicima, smanjen je intenzitet posebice prigradskih vožnji, čime je osiguran dovoljan broj vozača i smanjeno stvaranje daljnjih nepotrebnih troškova.
Odlukom stožera RH zabranjen je javni prijevoz za vrijeme Pandemije, pa Autotrolej nije uopće vozio niti ostvarivao prihode od prodanih karata. Onda je počeo voziti smanjenim intenzitetom, a zatim po nedjeljnom voznom redu. To je uzrokovalo probleme u prihodima. U travnju je umjesto uobičajenih 5,5, milijuna kuna, ostvareno samo 800.000-900.000 tisuća kuna. S druge strane, zbog smanjenog obima vožnji, velik broj ljudi ne radi, ali prima plaću. Na žalost komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave nisu mogla koristiti mjere Vlade RH pri zadržavanju radnih mjesta. Bez adekvatnih sredstava pojavio se problem isplate plaća. Različitim financijskim kombinacijama osigurana je kakva – takva likvidnost i plaće te normalno funkcioniranje (smanjeni vozni red) u ovim okolnostima. To ne može trajati beskonačno dugo. Ukoliko se situacija ne poboljša, a još uvijek mali broj ljudi koristi javni gradski prijevoz, doći će u pitanje plaće zaposlenika. Nadam se da neće doći do opuštanja zaposlenih, kazao je gradonačelnik te rekao kako je o tom problemu pisao premijeru Plenkoviću i ministru s ciljem da se kroz ove Vladine mjere sagledaju i vozači, bez obzira što su zaposleni u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave. Što se tiče otpuštanja radnika, nisu jedino produženi ugovori na određeno vrijeme koji su istekli, a sa suvlasnicima se razmatraju mogućnosti rješavanja poteškoća kako ne bi došlo do opuštanja i zadržali djelatnici.

Danko Švorinić (Lista Ri) je kazao kako je prije nekoliko mjeseci Lista za Rijeku otvorila pitanje pomorskog dobra kazavši kako je Grad Rijeka jedini u RH koji gotovo u potpunosti ne upravlja svojom obalom, od Sušaka do 3. maja. Obalom upravlja Lučka uprava bez obzira što dio prostora nije namijenjen samo za pretovar tereta. Prošli tjedan je prilikom potpisa ugovora za Export drvo ravnatelj Lučke uprave kazao da bi se lansirna rampa torpeda prepustila gradu. Zanima ga da li u Gradu postoji želja da se sustavnije riješi taj problem i da sav prostor koji nije za pretovar robe prepusti na upravljanje Gradu kako je to u ostalim gradovima.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je situacija puno složenija. Zahvaljujući hrvatskom zakonodavstvu gradovi i općine nemaju ingerencija nad pomorskim dobrom, jer njime upravljaju županije, osim luka za međunarodni promet kojima upravljaju Lučke uprave. U Rijeci najvećim dijelom upravlja Lučka uprava bez obzira da li se taj prostor koristi za pretovar ili ne. Drugim dijelom, najviše plažama, upravlja PGŽ koja za to daje koncesije. Svi gradovi na moru nastali su uz mjesta gdje se vežu brodice. Suština grada uz more je njegova lučica, a lošim zakonodavstvom im je oduzeto njihovo srce. To je nakaradno. Na sva nastojanja da se to riješi obećano je da će se to riješiti kroz izmjene zakona o pomorskom dobru. Više od 17-18 godina priča se o donošenju Zakona o pomorskom dobru koji eto još nije ugledao svjetlo dana, niti će tako brzo, jer je Sabor raspušten. Grad je zainteresiran da preuzme upravljanje područja koja se ne koriste, ali je to trenutno nemoguće osim putem koncesija. Vlada bi trebala dati gradu koncesiju za prostore koji se ne koriste za pretovar roba ili ukrcaj putnika. Kako sada stvari stoje, za to će trebati čekati novu vladu i Sabor.
Švorinić je replicirao kako je to prevažno pitanje za budući razvoj grada Rijeke. Svjestan je zakonskih problema, ali u drugim sredinama upravljaju županijske lučke uprave, pa bi trebalo probati slično i u Rijeci.

Mate Tomljanović (HSU) je komentirao ugovor s Lučkom upravom za koncesiju za prostor Export drva koje je dano na pet godina. Pitao je koliko će to Grad koštati i tko će voditi brigu o tom prostoru?
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se u kontekstu realizacije EPK smatralo da je ta lokacija pogodna za čitav niz programa, jer su već do sada na tom mjestu održane brojne manifestacije, od karnevalskih događanja, koncerata do izložbi poput one o dinosaurima. To je idealan prostor u neposrednoj blizini centra grada. Zahvaljujući prije svega angažmanu ministra Butkovića Grad je dobio mogućnost korištenja tog prostora. Cijena koncesije iznos 1 kunu po m kvadratnom dakle 5000 kuna godišnje. Lučka uprava i Grad Rijeka uložili su značajna sredstva da se taj prostor uredi, od vanjskih stepenica, elektroinstalacija do sanitarnih čvorova. Sada je taj objekt spreman za čitav niz događanja. U njemu će se dogoditi dvije velike izložbe u kontekstu EPK 2020 ovog ljeta, možda u manjem obimu u smislu prisutnosti međunarodnih umjetnika, a koristit će se za organizaciju koncerata i sajmova, za što nam je do sada nedostajao prostor. Korisnik koncesije je Grad rijeka a prostorom će upravljati Odjel za kulturu.
Vedran Vivoda (AM) je kazao kako u novinama piše da se je gradonačelnik Obersnel odlučio kandidirati za Sabor i time potvrdio da napušta brod koji tone i to zbog njegovog upravljanja. Tražio je od gradonačelnika da prije nego ode dostavi podatke o svim dugovima koje je napravio i podatke o silnim stotinama milijuna duga ustanova i komunalnih društva, uključujući sve rokove i iznose duga.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako pitanje smatra humorističkim prilogom pa će takav biti i odgovor. Ne zna hoće li ići u Sabor ili ne. Podržao ga je Gradski odbor stranke, kao i još 12 kandidata, a za koga će se predsjednik stranke odlučiti i staviti na listu ne zna. Drago mu je što Vivoda vjeruje da će biti na listi i ići u Sabor. Bez obzira na to odradit će mandat gradonačelnika do kraja. Neće se više kandidirati, osim ako vijećnici oporbe budu toliko zabrinuti za budućnost Grada, pa se zbog toga predomisli. Pozvao je vijećnika Vivodu da čita materijale koje su dostupni, i podatke navedene u Izvješću o izvršenju proračuna Grada Rijeke gdje se nalazi sve o stanju zaduženosti. Što se zaduženja komunalnih i trgovačkih društava tiče isto se nalazi u njihovim godišnjim izvješćima, gdje se nalazi i izvješće revizijskih kuća i sve je javno dostupno. Neka Vivoda odradi nešto sam jer su mu za to građani dali mandat.

Tea Mičić Badurina (PGS) je kazala kako je Pandemija korone nametnula nove okolnosti nepovoljne i financijski za EPK 2020 i za 59 ljudi koji su ostali bez posla. U medijima je pisalo kako Grad u proračunu ima rupu od 100 milijuna kuna, a EPK nedostaje 30 milijuna kuna. Pitala je do koje se faze stiglo i što se može očekivati u budućnosti i po pitanju radnih mjesta i financijske konstrukcije EPK 2020.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je se u zadnje vrijeme u novinama javljalo jako puno mudrih ljudi koji su govorili znaju kako rješavati probleme zapošljavanja u ovim vremenima. Nije sretan što su raskinuti ugovori s ovih 54 radnika EPK 2020. Oni su imali ugovor na određeno vrijeme, do kraja godine. Pružena im je mogućnost da dvije-tri godine rade i stječu iskustvo. U ožujku je u Rijeci ostalo bez posla 600 ljudi, a u travnju 1000. Gotovo da nema onog poduzetnika koji od Grada nije tražio oslobađanje od plaćanja zakupnine, komunalne naknade ili spomeničke rente. Treba pomoći poduzetnicima, ali kako mi donosimo odluke kojima se smanjuju njihovi rashodi tako nama padaju prihodi. Rezove je trebalo napraviti kroz otpuštanje i reduciranje programa. Do kraja godine za EPK je osigurano 32 milijuna kuna, iz proračuna Grada, PGŽ i Vlade RH. Dio sredstva utrošen je prva dva mjeseca, a dio će se utrošiti za programe do kraja godine. Od toga iznosa 10 milijuna je iz državnog proračuna, ostalo iz gradskog, a nešto više od 2 milijuna kuna iz proračuna PGŽ. Zbog objektivnih okolnosti program će se realizirati u manjem obimu. Bit će manje turista od planiranog broja. Nećemo ostvariti toliko željenu vidljivost i prepoznatljivost kroz pojačani dolazak gostiju iz inozemstva. Što je tu je. Ostat će nam nova infrastruktura. Poslali smo zahtjev Europskoj komisiji da se projekt produži u prvih 6 mjeseci iduće godine. Bez obzira na to, program će se prvih šest mjeseci iduće godine organizirati, ali moramo čekati mišljenje EK da se i iduće godine može koristiti naziv europske prijestolnice kulture.
Anet Tope (AM) je govorila o projektu Poboljšanje komunalne vodne infrastrukture. Pitala je koliko će koštati stvarno zbrinjavanje mulja koji će nastati obradom i hoće li se mulj kroz grad voziti do Marišćine.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako ne zna koliki će biti stvarni trošak zbrinjavanja mulja. U sklopu budućeg Centralnog pročišćivaća bit će izgrađena treća, biološka faza pročišćavanja. Mulj će se pročišćavati na mjestu nastanka gdje će se sušiti do 90%. Dakle iz njega će se izvući 90% vlage. Neće se voziti na Marišćinu. Tehnologija podrazumijeva da se mulj spaljuje u energani koja je potrebna SRF-a ili RDF-a, a ta je energana potrebna i za Marišćinu. Mulja neće biti toliko da bi se energana radila samo za pročišćivać. Energanu se planira izgraditi do početka rada novog pročišćivaća, u razdoblju od narednih 4-5 godina i ona će zbrinuti konačni proizvod Marišćine i pročišćeni mulj. Kao kuriozitet je kazao kako je državnom strategijom gospodarenja otpadom bilo predviđeno da će država izgraditi spalionicu za potrebe Marišćine i Kaštijuna u Istri te pobrinuti za spalionicu u kojoj će se zbrinjavati mulj. Kako taj problem ne bi dočekali neriješen jer Vlada ne čini ništa po tom pitanju, krenut ćemo sami u izgradnju energane, a ne spalionice jer će proizvoditi toplinsku energiju struju, kako se ne bi ponovila situacija koju imamo sa Marišćinom jer država nije napravila ono što je trebala.
Andrej Brišćik (AM) je govorio o planu izgradnje dječjeg vrtića na Rastočinama, o čemu se govorilo 2010.g. kada se poteglo to pitanje i kada je tadašnji odgovor bio da je investitor odustao od izgradnje. Zatim je odgovoreno da će izgradnja krenuti 2013. godine, ali se ništa nije dogodilo. Sada je investitor tražio zamjenu zemljišta, čime se opet traži razlog za odlaganje. Pitao je kada će se konačno izgraditi taj vrtić?
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako to pitanje zvuči kao da živimo negdje drugdje u svemiru gdje se ništa ne događa. Nije točno da ništa nije napravljeno, jer je u proteklih nekoliko godina izgrađeno i obnovljeno nekoliko vrtića kapaciteta preko 600 djece vrtićkog uzrasta. Postignut je dogovor s vlasnicima zemljišta bivšeg Instalatera, a riješeni su i vlasnički odnosi. Izgradnja vrtića vezana je uz izgradnju cijelog kompleksa. Nemoguće je izgraditi vrtić, ako se prije toga ne pokrene izgradnja dugih objekata, zbog cjelokupne infrastrukture. Investitor koji je trebao krenuti sa gradnjom stanova i poslovnih prostora na toj lokaciji je radove usporio odnosno odgodio. Kada se krene s radovima moći ćemo reći kada i u kojem roku će se moći krenuti s radovima na izgradnji vrtića.
Brišćik je replicirao kako je tužno da se takav projekt oslanja na dobru volju i sposobnost vođenja projekta.

Marinko Koljanin (nezavisni) je kazao kako je prije točno 733 dana pokrenuo inicijativu u Gradskom vijeću, vezanu uz Teatro Fenice, a koju su svi osim HDZ-a prihvatili. Usvojen je prijedlog o zaštiti i stavljanju u funkciju tog objekta koji je prazan od 2006. godine. Početna cijena koju je sadašnji vlasnik tražio bila je 7 milijuna Eura, zatim je 2012. pala na 5, a sada samo na 2,5 milijuna Eura odnosno, sada je ponuda 11 milijuna kuna. Zanima koliko je sada realno da se to realizira i zgrada stavi u funkciju. Pitao je kakva je suradnja sa PGŽ jer je dobio odgovor da za kapitalne objekte u gradu Rijeci županija nije dala niti kune i gotovo da nije sudjelovala u projektima. Postoji li mogućnost da i PGŽ uloži neki novac u taj projekt da taj projekt zaživi.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako stalno slušamo hvalospjeve o efikasnosti privatnog poduzetništva. Efikasnost postoji samo kad postoji interes, što je normalno. Teatro Fenice je u privatnom vlasništvu i da je vlasnik htio ili imao interesa u tome, on bi to sam stavio u funkciju. Tvrtka Rijeka kino koja je stvarni vlasnik je u stečaju i vrlo skoro će biti raspisan natječaj za prodaju imovine i kina. Cijena se kreće negdje oko 11,5 milijuna kuna i s obzirom da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, pravo prvokupa imaju Država, Županija i Grad Rijeka. Složio se da je cijena povoljna i da situacija u gospodarstvu nije ovakva Grad bi iskoristio pravo prvokupa. Sada to sa sigurnošću ne može reći. Radit će na tome da se to pokuša realizirati i već je o tome razgovarao sa županom. Volio bi da se taj objekt stavi u funkciju javnog prostora. Kad bi se tako riješilo vlasništvo, moglo bi se u narednom financijskom razdoblju EU, Aplicirati na neke međunarodne natječaje, ali oni isto tako neće biti raspisivani naredne dvije godine.
Koljanin je replicirao kako je to ohrabrujući odgovor. Ova taktika nečinjenja dovela je do toga da cijena bude spuštena i drago mu je da će se pokušati nešto. Tražio je pisani odgovor koliko je županija ulagala u kapitalne projekte Grada.

Josipi Kukuljan (MOST) je postavio pitanje vezano uz Autotrolej – zanima ga je li točna informacija da je 30% vozača Autotroleja višak kazavši kako se Rijeci sprema drastičan pad standarda i Riječani će se suočiti sa nečim nazadnim u 21 stoljeću. U zagrebačkom ZET-u po njegovim informacijama nitko od vozača nije otpušten, pa ga zanima da li se sredstva s nekih projekata u vezi EPK 2020 mogu preusmjeriti na plaće vozača. Primjerice s broda Galeb i može li PGŽ učestvovati u plaćama šofera.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako, koliko se sjeća nije niti jednog trenutka rekao da će 30% vozača dobiti otkaz, već da u sadašnjem intenzitetu vožnje, u ovom trenutku objektivno postoji višak. Radi se sve što je moguće da se osigura likvidnost Autotroleja. Ako model koji se predlaže da do toga ne dođe prihvate i ostali vlasnici moći će se osigurati dovoljno sredstava da ne bude otpuštanja, ali će takav intenzitet vožnji i prihod svakako imati utjecaja i na standard i na troškove plaća. Sve tvrtke u gradskom i međugradskom prometu u drugim gradovima su u istim problemima i trebat će naći rješenje na državnoj razini. Otkaza do sada nije bilo u Autotroleju. Sredstva kojima se uređuje Galeb su nepovratna sredstva EU ili kreditna i strogo su namjenska i ne mogu se koristiti za druge svrhe. Nastojat će problem riješiti bez otpuštanja u Autotroleju i drugim društvima.
Duško Milovanović (SDP) je postavio pitanje vezano uz rad osnovni škola na području grada Rijeke. Kazao je kako je ministarstvo objavilo kako je od ovog tjedna dolazak u školu obavezan, uz mogućnost da roditelji ne pošalju djecu uz školu, ako smatraju da iz nekih razloga ne trebaju. Zanima ga koliko je djece došlo u školu i kakav bi odaziv mogao biti u buduće.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako su informacije vezane uz obavezu rada škola koje su iz Ministarstva dolazile prema roditeljima bile toliko zbunjujuće, da primjerice djeca ne moraju doći ali netko mora napisati zašto nisu došli, pa je preporuka da idu, i nastala je konfuzija u kojoj se nitko ne snalazi. Riječke gradske škole su bile spremne u svakom trenutku prihvatiti djecu. Od oko 4000 djece od 1-4 razreda, sad nakon novih odluka je na nastavu došlo negdje oko 75-76%, a za produženi i cjelodnevni boravak je odaziv nešto manje od 50% onih koji ga inače pohađaju. Problema nema, ali je problem u tome što djeca moraju ići u školu, uz opciju da ako roditelji to neće, onda ne moraju.

Tea Martinčić (SDP) je kazala kako je nakon popuštanja mjera zaštite na gradskom portalu objavljena vijest da je pokrenuta sportska rekreacija za osobe starije životne dobi na Bazenima Kantrida, uz potporu i pokroviteljstvom Grada Rijeke. Zanima je o čemu se radi?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je u suradnji s Riječkim sportskim savezom i klubovima pokrenut čitav niz programa. Prvi je bio Rijeka pliva za djecu od 1-4 razreda, pa Rimove za djecu polaznika produženog i cjelodnevnog, kao motivacija za bavljenje sportom. Ovo je program namijenjen starijim sugrađanima, a tiče se sportske rekreacije. Pokrenut je krajem prošle godine, kao sportska rekreacija uz stručni nadzor trenera. Zbog Pandemija se prestalo s provođenjem ali sada je program nastavljen, za sada jednom tjedno na Bazenima Kantrida. Ovisno o interesu širit će ga i na bazenima ali i ostalim objektima.
Vojko Braut (SDP) je pitao kakvo je stanje prihoda proračuna za ožujak i travanj u kontekstu mjera koje su se provodile za vrijeme Pandemije, u odnosu na prošlu godinu i kako će se to odraziti na proračun i buduće funkcioniranje Grada

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je u ovom trenutku jasna situacija za ožujak i travanj, a uskoro će se znati i za svibanj. Situacija nije niti malo blistava. Kroz ovih nekoliko mjeseci ostvaren je manjak prihoda od gotovo 100 milijuna kuna, a gubitak se očekuje u svibnju i lipnju. Prihod će biti smanjen za nekih 150 do 200 milijuna kuna, po različitim osnovama. Jedan dio je smanjen jer je smanjena aktivnost gospodarstva, drugi dio je rezultat mjera koje je Vlada donijela, dok je jedan dio smanjenja zbog mjera pomoći poduzetnicima i građanima koje je gradonačelnik sam donio. Što će se događati do kraja godine ovisit će o tome kakva će biti epidemiološka situacija, hoće li biti turističke sezone i da li će se ostvariti nekakav dodatni prihod. Pokušavamo složiti rebalans proračuna koji bi na Gradskom vijeću trebao biti raspravljan u srpnju. Nekakva projicirana verzija je prihod manji za 200 milijuna kuna. To će sigurno podrazumijevati rezanje rashoda na brojnim stavkama, a o detaljima će biti riječi kada rebalans bude gotov. Očekuje nas zahtjevna i složena godina i nadam se da će to biti samo ova. Ukoliko se loša situacija nastavi u idućoj godini bit će izuzetno teško. Kao jedinica lokalne samouprave izuzetno smo pogođeni jer ne možemo koristiti kredite za pokrivanje tekućih troškova i likvidnost, za razliku od države. Mi se možemo zadužiti samo za kapitalne projekte. Ista takva mjera odnosi se na sve gradske ustanove i društva, koja se ne mogu zadužiti dugoročno nego samo kratkoročno na godinu dana, što je praktički neostvarivo.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako se već nekoliko puta postavljalo pitanje izgradnje spojne ceste na Drenovi – ulica Bok. Napravljeno je novo raskršće, ali se nije dovršio izuzetno važan spoj – Drenovski put. Pitao je do kada će trajati ova sudska trakavica koja se vodi već dvije godine.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako na žalost neće govoriti o rokovima, jer ovisi o informacijama koje dobiva od svojih suradnika. U cijeli se proces upletu odvjetnici, pa se traži izuzeće sudca, pa dodatno vještačenje, što sve skupa produžuje priču. Ovaj slučaj trebao bi biti ogledni primjer neorganiziranosti države. Ne krivi nikog posebno. To je problem koji se pojavio od uspostave Hrvatske i za njega snose odgovornost sve vlade. Naprosto je nakaradno da stranka koja je izgradila kuću uz lokaciju namijenjenu za gradnju ceste, pritom ušla u koridor ceste i izgradila ilegalno kuću, a sada osporava pravo korištenja 20 metara zemljišta. Dakle netko je prvo uzurpirao koridor ceste, a sada traži nadoknadu štete jer mu je vrijednost nelegalne nekretnine smanjena zato što tu proizlazi cesta. Primjer je to neefikasnosti uprave u cjelini.

Petra Karanikić (SDP) je pitala da joj se pojasni na koji su način ostvarena europska sredstva za socijalno uključivanje beskućnika u projektu Novi put
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je šteta što u dvorani nema vijećnika Vivode da čuje kako će osim duga, ostaviti 250 milijuna EU sredstava koja su Grad Rijeka i komunalna društva uspjeli povući. Taj će se iznos sigurno i još povećati. Samo u ovoj godini za CEKOM je povučeno 150 milijuna kuna od čega je 95 milijuna bespovratno. Mali europski projekti su podjednako važni. Pa tako i projekt Novi put kojeg provodi Odjel za socijalnu skrb a namijenjen je beskućnicima. Radit će se na psihosocijalnoj pomoći beskućnika, podizanju njihove uključenosti u društvo i senzibilizaciji društva na problem beskućnika. U tom kontekstu u sklopu nužnog smještaja uredit će se prostor koji će poslužiti kao centar za psihosocijalnu pomoć, a pripremit će se i kazališna predstava u kojoj će uz profesionalne glumce sudjelovati i beskućnici s ciljem podizanja svijesti o problemima beskućnika. Mali ali koristan projekt.

Predrag Miletić (Lista Ri) je pitao kako napreduju projekti cestovnog spoja u zapadnim dijelu grada Cesta 233 između Srdoči i Grbaca, gradnju kvalitetnog spoja u Labinskoj ulici (podvožnjak kod pruge), spoj Ivana Zavidića i Dražice. Postoji li mogućnost da se krene s mrtve točke.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako se s mrtve točke odavno krenulo. Riješen je čitav niz imovinsko-pravnih postupaka, a za dio cesta se otkupljuje zemljište od privatnih vlasnika kako bi se stvorili preduvjeti. Ove godine teško da će biti pomaka u rješavanju vlasništva i gradnji. Što se spoja Kantride i Zameta kod tvornice Rio tiče, u tijeku je izrada projekta drugog kolosijeka kroz Rijeku kojim je predviđena i rekonstrukcija tog podvožnjaka, odnosno njegovo povišenje i proširenje kako bi se njime moglo normalno voziti. Kroz sljedeće financijsko razdoblje EU trebala bi se osigurati sredstva za izgradnju drugog kolosijeka. Za duge dionice ne zna odgovor pa će dati pisane odgovore.

Filipa Capan (HDZ) je postavila pitanje bijele cesta Tonžino, za koju je u prosincu dala amandman koji nije usvojen uz obrazloženje da će se potrebni 200.000 kuna za njeno uređenje naći kroz proračun ove godine. Pitala je što je s time i je li pokrenut postupak javne nabave?
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako ne zna je li pokrenut postupak javne nabave pa će odgovorit u pisanom obliku. Ako postupak javne nabave nije pokrenut boji se da u ovoj situaciji neće niti biti pokrenut jer je dao nalog da se obustave svi postupci javne nabave osim onih koji su obavezni zbog investitora koji su platili komunalni doprinos. Dat će pisani odgovor.
Josip Ostrogović (HDZ) je kazao kako se na Podmurvicama, na adresi Lužine 1 nalazi divlji deponij na kojem se nalazi azbest, šuta, građevinski materijal, a djeca se igraju u blizini. Građani su se obratili tajnici MO Podmurvice koja je poslala e-mail u KD Čistoća sa zamolbom da se to makne. Glomazni otpad se donosi noću, a površina je prema njegovim informacijama u vlasništvu grada Rijeke. To nisu uvjeti u kojima bi građani trebali živjeti. KD Čistoća je odgovorilo da je 11. veljače započeta sanacija i da bi do kraja mjeseca trebalo biti sanirano, ali se nije do sada dogodilo ništa. Razumije da je zbog korone bilo zastoja. Zanima ga koji je razumni rok da građani tog područja žive normalno i da se to sanira.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako će se na toj lokaciji stvoriti uvjeti za normalan život kada građani prestanu koristiti taj prosto za odlaganje otpada. Za pretpostaviti je da nitko od njegovih susjeda sa Pećina neće doći odlagati otpad na Podmurvice. Siguran je da će taj deponij KD Čistoća riješiti kao što su riješili i ostale, ali bi građani s tog dijela grada trebali prestati odlagati otpad.
Ostrogović je replicirao da ako netko i baca otpad treba ga kazniti. Nije zadovoljan pa je zatražio pisani odgovor
Hrvoje Burić (Bura) pitao je gradonačelnika da li će podnijeti ostavku jer je gradski proračun izgubio 21.276.000 kuna do 2018.g., za podnajam Preluka. Kazao je da ga gradonačelnik podsjeća na spalionicu novca jer je spalio 50 milijuna za novi autobusni kolodvor koji nije izgrađen, 23 milijuna kuna za knjižnicu na Klobučarićevom trgu. Spržio je 100 milijuna kuna, a to je vrlo jasno rečeno u izvješću revizije.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako ostavku dati neće.
Burić je replicirao kako bi gradonačelnik po njemu trebao kmečiti jer je revizija utvrdila da nije dobro upravljao novcem Grada Rijeke. Nije izradio elaborat opravdanosti, zaključio je ugovor s otežavajućim okolnostima za Grad i nije poduzimao aktivnosti da bi se nekretnina stavila u funkciju od 2016. do danas. S time da, prema njemu, taj gubitak nije kraj pa će se iznos za Preluk do 2021 povećati za još 6,5 milijuna kuna. Obersnel, smatra Burić, nema morala i etike jer je proračun štetnim ugovorom oštetio za 29 milijuna kuna. Vi ste jedna nula, rekao je Burić gradonačelniku.