Ivana Jurčić je, temeljem dopisa koji joj je upućen od strane rekreativaca i sportaša Fitness centra Princes u Ružićevoj ulici, koji taj prostor koriste 8 godina, upitala da li su točni njihovi navodi da se više neće obnoviti ugovor o korištenju toga prostora za te sadržaje budući da se ide na prenamjenu istog prostora?

mr.sc. Željko Glavan, predsjednik Gradskog vijeća je izvijestio da je i njemu upućen isti dopis kojeg je proslijedio na očitovanje Odjelu gradske uprave za sport i tehničku kulturu, te očekuje pismeni odgovor kojeg će dostaviti rekreativcima i sportašima koji koriste Fitness centar i članovima Gradskog vijeća.

Luciano Sušanj, član Poglavarstva zadužen za sport i tehničku kulturu je odgovorio da je činjenica da je istekao rok za davanje u najam navedenog prostora koji se nalazi u vlasništvu Grada Rijeke, te da je prema ukupnim potrebama sporta, pogotovo 400 male djece koja se  bavi gimnastikom, Odjel odlučio da se taj prostor ustupi na korištenje mladim gimnastičarima, temeljem čega se nije produžio najam bivšim korisnicima. Budući da je Odjel zaprimio     dopis predsjednika Gradskog vijeća, pripremit će se pisana informacija o  dosadašnjem korištenju tog prostora za narednu sjednicu Vijeća.

Alen Bošković je upitao da li Poglavarstvo Grada Rijeke namjerava u dogledno vrijeme riješiti problem parkirališta za građane koji žive u neboderima na Škurinjama (tzv “eševima”), budući tadašnjim urbanističkim planom nije bio predviđen parkirališni prostor, a radi se o 6 ili 7 nebodera u kojima živi nekoliko tisuća stanovnika? Traži pisani odgovor na postavljeno pitanje.

mr.sc. Šime Jagičić je upitao, obzirom na svakodnevne članke u sredstvima javnog informiranja o raznim krađama, ubojstvima, provalama i sl, da li se za jednu od narednih sjednica Gradskog vijeća može pripremiti informacija o sigurnosnom stanju u Gradu Rijeci, a u cilju zaštite građana i imovine?

Drugo, da li Grad može nešto učiniti u svezi nelegalne prodaje na riječkim tržnicama koje je svakim danom sve više? Isto tako, ukazao je na problem gradskih parkirališta na kojima bi trebalo uvesti više reda te je naveo da s načelnim odgovorom neće biti zadovoljan.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je nedavno na sjednici Poglavarstva temeljem Izvješća Policijske uprave Rijeka provedena rasprava o sigurnosnom stanju u Gradu Rijeci u protekloj godini. Nakon rasprave zaključeno je da je sigurnosno stanje u Rijeci zadovoljavajuće odnosno vrlo dobro, pogotovo s aspekta sigurnosti kada se govori o kriminalu i s aspekta efikasnosti policije u sprječavanju odnosno otkrivanju počinjenih kaznenih djela. Naveo je da nema nikakvog razloga da se za narednu sjednicu Gradskog vijeća ne pripremi Informacija o sigurnosnom stanju u Gradu Rijeci te da se na tu sjednicu pozovu predstavnici Policijske uprave Rijeka.

U odgovoru na drugo pitanje je iznio da na žalost niti jedan niti drugi problem nisu u nadležnosti Grada te da su već u nekoliko navrata upućivani zahtjevi inspekcijskim službama u prvom redu zbog nelegalne prodaje na tržnici. Inače u Gradu se pripremaju izmjene nekih odluka koje su vezane uz funkcioniranje tržnica, a kojima će se nastojati uvesti više reda u onom dijelu u kojem postoji koncesija. Na žalost, problem ilegalne prodaje i dalje ostaje u nadležnosti inspekcijskih službi.

Što se tiče parkirališta, vjerojatno se pitanje odnosilo na uslugu pronalaženja parkirnog mjesta za koju se onda traži naplata ili se prijeti oštećenjem vozila. U svezi tog problema postoji prilična dokumentacija prepiske između Grada Rijeke, TD Rijeka promet i Policijske uprave Rijeka. Policijska uprava je u takvim slučajevima intervenirala, ali kako se radi samo o prekršajnom postupku koji traje jako dugo, to se i dalje ponavlja, te se može samo inzistirati na tome da Policija i Prekršajni sud budu efikasniji u rješavanju tog problema.

Ivan Farkaš je upitao, obzirom da će od mjeseca svibnja o.g. dodatak na mirovinu od 6% i 100 kn postati sastavni dio mirovine, čime će mirovinska osnovica biti povećana za cca 135 kn, koliko će i u kojoj mjeri nova razina mirovine utjecati na korištenje različitih oblika subvencija iz sustava socijalnog programa Grada Rijeke i da li se prilikom utvrđivanja cenzusa vodilo računa o uvrštavanju dodatka u mirovinsku osnovicu?

mr.sc. Željko Jovanović, član Poglavarstva zadužen za zdravstvo i socijalnu skrb, je podsjetio da je socijalni program Grada Rijeke jedna od prepoznatljivosti Grada i primjer brojnim gradovima u Republici Hrvatskoj na koji način se treba brinuti o socijalno ugroženim skupinama. Zahvaljujući angažmanu Grada Rijeke u Europskoj mreži zdravih gradova, Rijeka je dobila međunarodno priznanje za socijalni program koji je prepoznat kao najbolji program koji se provodi u okviru Europske mreže zdravih gradova. Grad Rijeka je zahvaljujući svom socijalnom programu uspio obuhvatiti i širi sloj onih kojima je socijalna pomoć potrebna, tako da je prošle godine broj korisnika socijalnog programa na temelju socijalnih kriterija povećan za 21%, dok je istovremeno pao broj onih koji primaju socijalnu pomoć temeljem primanja za otprilike 13%, što ukazuje da je u prošloj godini došlo do porasta mirovina i plaća. U Gradu Rijeci neprestano se prati kretanje mirovina, pa je tako, znajući da je najveći broj korisnika socijalnog programa Grada Rijeke upravo iz reda umirovljenika sa primanjima koja su bila manja od 1.300,00 kuna, Poglavarstvo već u veljači donijelo odluku po kojoj je 100 kuna i 6% uračunato u cenzus koji je povećan sa 1.300,00 kuna na 1.500,00 kuna te je tako zaštićen upravo taj najširi sloj umirovljenika sa najnižim mirovinama u Gradu Rijeci.

Vladimir Bebić je upitao da li se itko osjeća odgovornim za katastrofalno stanje prometa u Gradu, budući su svi građani potišteni takvom situacijom?

Drugo, u svezi već postavljenog pitanja koje se odnosi na stečaj Brodomaterijala koji se već 5 godina traljavo vodi, a u kojem se Grad nalazi kao jedan od sudionika kao vjerovnik, a na koje je odgovoreno da je Grad svojom tužbom htio zaštititi svoj interes, iznio je da će jedan od glavnih vjerovnika – Zagrebačka banka svojim zateznim kamatama “sve pojesti”, pa se neće namiriti ni Grad ni ostali vjerovnici, a ni radnici. Upitao je da li će se netko u Gradu osjećati odgovornim za vođenje pogrešne politike stečaja?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je jedna od točaka dnevnog reda današnje sjednice Informacija o projektu automatskog upravljanja prometom, iz koje se vidi da u Rijeci špice u prometu nema. Poduzeti su brojni koraci za bolju organizaciju prometa, ali bez edukacije vozača, bez većeg korištenja javnog gradskog prijevoza i bez intenzivnijih represivnih mjera neće biti moguće riješiti problem prometa. Nadalje je iznio da nitko ne poštuje Odluku o uređenju prometa u Gradu Rijeci u kojoj je decidirano navedeno vrijeme dostave kako bi se izbjegla gužva u prometu.

U svezi drugog pitanja je naveo da Grad Rijeka ne vodi stečaj Brodomaterijala već je Grad pokrenuo taj stečaj i jedan je od sudionika u stečaju te ima svog predstavnika u Vijeću vjerovnika. Stečaj vodi stečajni upravitelj u suradnji s Trgovačkim sudom. Osnovni problem po njegovoj ocjeni nije to što se stečaj vodi loše, već u tome što u ovom trenutku nema zainteresiranih za prodaju raspoloživih nekretnina. Grad Rijeka je temeljem svojih potraživanja, kao jedan od većih vjerovnika, dobio značajan novčani iznos, 50% kojeg se odrekao, odnosno odgodio naplatu, kako bi radnici, koji su spadali u drugi isplatni red, dobili dio sredstava.

Anu Komparić Devčić zanima, budući da je ugovor o povratu Vojarne na Trsatu krenuo u reviziju, kakva je sada situacija u svezi povrata Vojarne i projektima koje je Grad planirao na tom području?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je Grad Rijeka s Ministarstvom obrane potpisao ugovor ne temelju kojeg je Grad postao vlasnik kompleksa Vojarne na Trsatu, ukupne površine cca 300.000 m2 i kojim je utvrđena obveza Ministarstva da napusti Vojarnu do kraja 2004. godine. Na žalost, raspolaže informacijom da je, uslijed izričitog nepovjerenja Vlade Republike Hrvatske prema svemu što je učinjeno u proteklom periodu, zatraženo da Državna revizija da svoje mišljenje o tom ugovoru. Pri tome je pogrešno navedeno da je Grad Rijeka to zemljište dobio na poklon, što nije istina, jer se Grad odrekao dugovanja s osnova komunalne naknade, odrekao se u korist Ministarstva obrane dijela vlasništva u zgradi u kojoj radi Ured  za obranu i preuzeo je obvezu da će iznosom od 5.000,000 kn sufinancirati troškove preseljenja hrvatske vojske sa Trsata.

Ognjen Crnković je upitao gradonačelnika, budući da se u zapadnom dijelu grada obavljaju radovi na cestama koji ometaju normalno odvijanje prometa, kako se može dogoditi da se istovremeno sa zatvaranjem arterijske ceste zatvore i kapilarne ceste koje vode u istom smjeru te smatra da bi Grad trebao voditi računa o koordinaciji tih radova kako se oni ne bi obavljali istovremeno.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da Grad Rijeka vodi računa da aktivnosti koje se odvijaju na cestama ne budu bez prometnog rješenja koje izdaju nadležne institucije uz suglasnost Prometne policije. Inače, radovi koji se rade, vađenje stare i postavljanje nove plinske mreže, neizbježni su te moraju imati svoju funkcionalnu cjelinu jer se moraju povezivati i spajati. Na žalost i u narednih godinu dana pojavljivat će se isti problemi, a sve zbog povećanja sigurnosti samih građana i poboljšanja komunalnog standarda građana.

Konačni efekti osjetit će se tek 2006. godine dolaskom zemnog plina koji će biti najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji energent.

Ognjen Crnković je iznio da on nije protiv plinifikacije Rijeke, ali da je njegovo pitanje bilo usmjereno u drugom smjeru odnosno da li se može izbjeći istovremeno zatvaranje arterijskih cesta i ulaznih kapilarnih što stvara neopisive gužve u prometu?

Jadranko Jelić je iznio da je prije 4 godine postavio pitanje što Grad hoće i što može učiniti kad je u pitanju genetski modificirana hrana? Odgovoreno mu je da Grad ne može učiniti ništa, te ponovno postavlja isto pitanje i navodi da neće biti zadovoljan istim odgovorom.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da na to pitanje može odgovoriti ponovno samo istim odgovorom – ništa.

Nevenka Licul Nedoh je upitala, budući da se na web stranicama Grada nalaze samo pitanja i odgovori na pitanja postavljena na sjednici Gradskog vijeća, a obzirom da se naknadno članovima Vijeća dostavljaju i u međuvremenu pristigla pitanja i odgovori, postoji li mogućnost da se i ta pitanja i odgovori stave na web stranice Grada? Ujedno je interesira da li se na web stranice Grada mogu staviti molbe koje pristižu na Natječaj za program javnih potreba u kulturi kako bi se izbjegle različite špekulacije u javnosti i kako bi javnost vidjela kakav je nivo jednog dijela prispjelih molbi?

Drugo, zamolila je da se svi materijali za sjednice koji se odnose na Proračun, članovima Vijeća i odbora, dostavljaju barem 10 dana ranije kako bi ih na vrijeme mogli razmotriti, te je zatražila da im se dostavljaju i svi ostali dodatni materijali za sjednicu.

mr.sc. Željko Glavan je iznio da je materijal članovima Vijeća dostavljen onog trenutka kada je i njemu kao predsjedniku Vijeća bio dostavljen, a budući da se radilo samo o Izvješću o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2003. godinu, smatrao je da ga treba dostaviti već za ovu sjednicu Vijeća.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je u svezi prvog pitanja odgovorio da prihvaća navedene sugestije te da nema razloga da se pitanja i odgovori ne stave na web stranice Grada, a isto tako i sve prijave koje stižu na Natječaj za javne potrebe u kulturi, te je iznio da je intencija Grada da web stranice budu servis građanima za svaku moguću informaciju vezanu uz rad gradske uprave.

U svezi drugog pitanja, naveo je da on ne zna za dodatne materijale osim onih koji su dostavljeni, te nekih radnih materijala koje koriste pročelnici ili ravnatelji, ali ukoliko bude potrebno mogu se i oni dostaviti. Ujedno se ispričao članovima Vijeća zbog zakašnjele dostave materijala, budući je bilo problema sa otpremom, te je iznio da će za iduću sjednicu Grad preuzeti dostavu, pa očekuje da će svi materijali biti dostavljeni u propisanom roku.

Morena Vidmar je upitala, budući se na Trgu Grivice, ispred Katedrale sv. Vida gradi poslovno-stambeni objekt koji, ne samo kulturološki već i iz religioznih razloga, obezvrjeđuje vrijednost Katedrale jer je nestao Trg koji je služio za okupljanje vjernika i građana na zajedničkom euharističkom slavlju povodom proslave zaštitnika Grada Rijeke, da li će Grad sve prostore koji imaju simboličko značenje devastirati?

Drugo, u ime grupe građana Mjesnog odbora Potok, a u svezi prometnog rješenja u krugu Riječke bolnice koji uzrokuje velike prometne gužve, iznijela je prijedlog za prometno rješenje na način da se ulaz u bolnicu napravi iz Krešimirove ulice i izlaz u smjeru Mlake, a isto tako ulaz i izlaz iz Vukovarske ulice, a promet kroz bolnicu da bude suprotan od sadašnjeg. Ujedno je upitala da li je moguće realizirati to prometno rješenje i u kojem roku?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio da je Trg Grivica u povijesti predstavljao isključivo uski dio oko Katedrale, današnji popločeni dio, a ostali dio bio je izgrađen i popunjen sa zgradama. Posljednja zgrada bila je uklonjena 60-tih godina zbog opasnosti od urušavanja.

Prilikom izrade urbanističkog plana tog dijela Grada, stručnjaci urbanisti i konzervatori su predložili da se plan donese na način da se poštuje povijesna matrica odnosno da se na mjestima gdje su nekad bile zgrade, zgrade moraju ponovno izgraditi.

Drugo, u svezi drugog pitanja odgovorio je da je problem sadašnjeg prometnog rješenja ulaska u bolnicu jedan od većih problema. U tijeku prošle godine pokušalo se naći prometno rješenje i ono u prometnom smislu i postoji, ali pitanje je tko će ga financirati.

Vjerojatno će se ove godine pokušati realizirati prometno rješenje kojim će i dalje ulaz u bolnicu biti u Cambierievoj ulici uz kontrolu ulaska, a izlaz će se napraviti u Krešimirovoj ulici, s time da bi se napravio jedan interventni ulaz i izlaz isključivo za kola hitne pomoći. Krešimirova ulica ima status državne dese pa se prethodno mora dobiti suglasnost Hrvatskih cesta koje žele što više smanjiti broj priključaka na tu cestu. Za navedeno, prometno rješenje postoji dogovor, pa vjeruje da će ga u tijeku ove godine biti moguće i realizirati.

Ivica Pađen je upitao koliko je radnih sporova koje vode bivši djelatnici protiv Grada Rijeke i koliko je Grad dužan po toj osnovi do sada?

Drugo, zatražio je da mu se dostavi pisano izvješće i zaključci sa sjednice Nadzornog odbora KD Autotrolej u svezi nabavke i zamjene ulja u motorima autobusa KD “Autotrolej” d.o.o. Rijeka, te ga interesira zašto o stavu Nadzornog odbora u svezi navedenog pitanja nije informirana javnost?

Gradonačelnik Vojko Obersnel je u svezi prvog pitanja odgovorio da je točno da se protiv Grada vode neki sporovi i da Grad vodi neke sporove prema bivšim i sadašnjim zaposlenicima i u ovom trenutku ne može reći koliko ih je i koje su financijske obveze te će članu Vijeća dostaviti pisanu informaciju o tome.

Darko Crnković, član Poglavarstva zadužen za komunalni sustav, je u svezi drugog pitanja odgovorio da je u međuvremenu bilo puno rasprava na tu temu te da je temeljem toga sazvao izvanrednu sjednicu Nadzornog odbora KD “Autotrolej”, koji je razmotrio podnesena izvješća u svezi nabave roba i usluga te djelatnika Tehničkog odjela te je prihvatio Informaciju o nabavci i zamjeni ulja u motorima. Ulje se nabavlja isključivo od onih proizvođača koji imaju atest, pa se tako pristupilo i u ovom slučaju. KD “Autorolej” u potpunosti primjenjuje sistem servisa propisan od strane proizvođača motora znači Emaena, a troškovi održavanja samo u 2003. godini bili su manji za 14,5% u usporedbi sa 2002. godinom, a broj zamijenjenih motora bio je 24% manji od desetogodišnjeg prosjeka, a KD “Autotrolej” je ovlašteni servis Emaena, čak i za motore koji su pod garancijom. Na kraju je iznio da preuzima obvezu da Gradskom vijeću dostavi i pisanu informaciju o tom problemu.

Ozren Gruičić je upitao člana Poglavarstva zaduženog za komunalni sustav da li postoji mogućnost da Grad u kontaktu s Policijskom upravom pronađe vlasnike napuštenih vozila koja su ostavljena na zelenom pojasu, najčešće na periferiji Grada, te da im se djelomično naplate troškovi koje Grad ima prilikom uklanjanja takvih vozila. Ujedno ga interesira da li Grad može kontaktirati i okolne općine da i one intenziviraju uklanjanje takvih vozila kako bi se očistile prilazne ceste prema Gradu?

Darko Crnković je odgovorio da će na to pitanje biti dostavljen pisani odgovor.