Duško Milovanović (SDP) je kazao da se iz medija moglo doznati da je KD Čistoća isplatilo svojim djelatnicima otpremnine premda su prešli u drugu tvrtku. Rekao je da je gradonačelnik obećao da će zatražiti očitovanje Nadzornog odbora nakon čega će se o tome očitovati i donijeti zaključne mjere. Pitao je gradonačelnika što je poduzeo.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako je Gradsko vijeće donijelo odluke o osnivanju tvrtke Poslovni sustavi koja je trebala preuzeti potporne poslove svih tvrtki u vlasništvu Grada Rijeke i tvrtke Rijeka plus koja je trebala preuzeti one poslove koji su vezani uz komercijalne aktivnosti, odnosno koji ne spadaju u direktno komunalne djelatnosti. Taj proces je započeo priključivanjem Autotroleja i Rijeka prometa koji je protekao bez posebnih problema i svi radnici koji su iz matičnih tvrtki prešli u ove nove tvrtke zadržali su svoja stečena prava proizašla iz radnog odnosa, a taj se proces nastavio i ove godine sa zaposlenicima Čistoće, KD Kozala i Energa. Kako se radi o formalnom prelasku iz jedne u drugu tvrtku istog vlasnika, kako se zadržavaju stečena prava iz radnog odnosa, nije bilo niti potrebno razgovarati o isplatama otpremnina. U tvrtkama nije došlo do tehnološkog viška, niti bilo kojeg drugog razloga zbog kojeg bi nastala obveza utvrđivanja prestanka za potrebom radnika, u kojem slučaju bi trebalo isplaćivati otpremnine. Gradonačelnik je kazao kako ne skriva činjenicu da je u cijeloj organizaciji bilo određenih problema, u kontekstu činjenice da je teško na razini jedne tvrtke, u kratkom vremenskom roku iznivelirati plaće svih zaposlenika koji su dolazili iz različitih tvrtki u kojima su možda nekada postojale određene razlike u plaćama za slične poslove. “To je manje-više riješeno u Rijeka Plusu, a u Poslovnim sustavima je u fazi rješavanja i ako postoje neke razlike u plaćama one će biti riješene i to na način da nitko neće dobiti manju plaću. Problem se pojavio kroz jednu odluku direktora Čistoće o isplati, ne otpremnine, nego nagrade koja je nazvana Nagrada za vjernost i o tome je odluku donio direktor sukladno svojim ovlaštenjima  kao odgovorna osoba u društvu. S obzirom na to da smo imali velik broj sastanaka na kojima smo razgovarali na koji će se način provesti prelazak radnika, moja je ocjena da je napravljeno nešto mimo dogovora sa vlasnikom. U ovom slučaju ja kao gradonačelnik predstavljam vlasnika ili većinskog vlasnika. Ne mogu reći da je to učinjeno izvan nadležnosti direktora, jer on ima nadležnost da to učini, međutim moja je procjena da je učinjeno  nešto mimo dogovora i što je izazvalo čitav niz reakcija kod više od 200 zaposlenika koji su promijenili svoje tvrtke bez ovakvih isplata, odnosno nagrada.
To je očito problem koji moramo razriješiti, no taj problem je teško razriješiti s postojećom upravom društva i postojećim direktorom. Ja sam s direktorom društva obavio razgovor i on će na sljedećoj skupštini društva podnijeti zahtjev za razrješenje, odnosno dati ostavku.  Nakon toga slijedi imenovanje v.d. Uprave i raspisivanje javnog natječaja. S novom upravom ćemo vidjeti na koji način ćemo razriješiti nastalu situaciju s obzirom na to da sada opet imamo kroz ovu odluku izazvane probleme, odnosno imamo činjenicu da imamo grupu radnika koja je dobila nešto što drugi nisu dobili. Kako su se pojavile priče ili insinuacije da to nije jedina tvrtka koja je isplatila ovakve nagrade, tu se prije svega govori o Energu, moram oprije svega reći da se ne radi o istoj situaciji. Energo je iskoristio, što je inače i bio moj nalog da se cijela ova situacija iskoristi u kontekstu reorganizacija tvrtki  i definiranja novih pravilnika o radu odnosno sistematizacije. Energo je u tom procesu proveo reorganizaciju tvrtke i određeni broj zaposlenika je dobio otpremnine, ali ne zbog prelaska u druge tvrtke nego odlaska u prijevremenu mirovinu i sve je to naravno odrađeno u dogovoru sa mnom kao predsjednikom Skupštine. Procjena je bila da će se isplatom otpremnine radnicima koji odlaze u prijevremenu mirovinu to dugoročno  odraziti kroz uštede u poslovanju. 11 zaposlenika Energa je prešlo i Poslovne sustave, naravno bez nagrada i bez otpremnina. Četvero onih koji su dobili otpremnine su nakon raskida ugovora s Energom sklopili ugovor s Poslovnim sustavima, ali na određeno vrijeme, do najduže godine dana zbog specifičnosti potreba posla odnosno zbog obračuna koji se u Energu vrši po kompliciranim modelima postavljenim od Hrvatske regulatorne agencije i procjena je bila da oni u roku od ne duže od godine dana svoje znanje prenesu na druge ljude unutar Poslovnih sustava.

Predrag Miletić (Ri) je postavio pitanje vezano uz problem zagađenja zraka na području naselja Srdoči. Pretpostavlja da gradonačelnik zna da su se građani Srdoča u više navrata žalili na zagađenje zraka od strane jednog poslovnog subjekta koje se vrši pretežito u kasnim noćnim satima. Hoće li Grad zatražiti od Županije ili od Ministarstva za zaštitu okoliša postavljanje mjerne stanice za utvrđivanje kvalitete zraka i što će Grad sve poduzeti kako ne bi dolazilo do ekscesnih situacija koje su se događale i kako bi se na kraju krajeva zdravlje naših sugrađana na Srdočima zaštitilo.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da zna za tu problematiku, jer je održan i zbor građana MO Srdoči i zna za problematiku koja se tamo javlja vezano uz aktivnosti kojima se bavi tvrtka koja se bavi zbrinjavanjem otpada. Generalno gledajući moramo krenuti od pretpostavke da je zemljište na kojem ta tvrtka radi u njenom vlasništvu. Međutim isto tako po Prostorno-planskoj dokumentaciji tamo nije moguće ili nije dozvoljeno obavljanje takvih djelatnosti. Nama se tvrtka obratila sa zahtjevom da im dozvolimo privremeno skladištenje tekućeg otpada, ne obradu nego skladištenje na rok od godine dana, točnije do 1. 7. 2017., kada će svoj pogon preseliti na lokaciju izvan područja grada Rijeke. Mi smo dakle dozvolili skladištenje, upravo polazeći od pretpostavke omogućavanja normalnog rada tvrtke, međutim na žalost osim samog skladištenja očito se krenulo u određenu obradu tog otpada što je izazvalo te neugodne mirise, na što su građani vrlo opravdano reagirali. Nakon sastanka sa predstavnicima mjesnog odbora, odnosno nakon sastanka sa građanima na zboru građana, koji su tražili da se jednostavno onemogući daljnji rad tvrtke na takvim poslovima, mi smo izmijenili našu odluku i takvu je proslijedili nadležnom ministarstvu, što znači da ta tvrtka više na tom području ne bi mogla, odnosno ne bi smjela obavljati tu djelatnost. Ukoliko eventualno bude daljnjih incidenata, sigurno će uslijediti i daljnje mjere prema navedenoj tvrtki. Poduzeli smo sve ono što smo mogli poduzeti u kontekstu zaštite građana. Znam da se postavljalo i pitanje oko mjerenja, obavili smo određene konzultacije sa Zavodom za javno zdravstvo, prema kojem nije bilo potrebno, s obzirom na ovakve odluke, poduzimati nikakve druge radnje.

Vijećnik Miletić je dodao kako je u subotu negdje oko 19 sati građani su nazvali Centar za obavješćivanje 112 gdje su tražili pomoć jer je smrad bio toliko nesnosan da nisu mogli izdržati..-
Gradonačelnik je ponovio da je Grad svoj dio posla obavio i sukladno gradskim odlukama ta tvrtka djelatnost tamo više ne može obavljati. Grad ne može zabraniti rad tvrtke, to mogu samo nadležna tijela ministarstava, ali u svakom slučaju provjerit će tu informaciju i sigurno će poduzeti određene aktivnosti.
Danijel Paliska (Nezavisni) je postavio pitanje uz aktualnu poreznu reformu. Čini mu se da je reforma učinjena za punjenje državnog proračuna nauštrb jedinica lokalne samouprave i svi prijedlozi Porezne uprave vode k centralizaciji. Reforma je još jednom pala na teret lokalne i regionalne samouprave i zapravo se svi mi građani ovog grada moramo zapitati da li će nam  u narednim razdobljima kvaliteta i cijena usluga koje Grad pruža ostati na istoj razni. Pitanje je vezano uz kompenzacijske mjere koje se najavljuju, da li se zna koliko će i kada Grad Rijeka dobiti novaca sredstava tih kompenzacijskih mjera jer je to zapravo baza za izradu proračuna za naredne godine.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ovu dužnost obavlja 16 godina i svjedočio je 16 izmjena poreza na dohodak i da uz jednu ili dvije iznimke niti jedna mjera nije provedena ada se to nije osjetilo na proračunima lokalne i regionalne samouprave, slično je i ovaj puta. “Nitko od nas nema ništa protiv politike koja za cilj ima za smanjenje cijene rada, odnosno smanjenje različitih doprinosa ili poreza koje plaćaju poslodavci, kao što nitko nema ništa protiv niti takve porezne politike u kojoj će se barem dijelu građana povećati plaća. Međutim ne može se  provoditi porezna promjena a  da se ne sagledaju učinci te porezne politike na jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ne zbog toga što će time biti ugrožen, kako se to obično u javnosti komentira, dio ljudi u lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji ne radi ništa, nego će biti ugrožen standard građana na koji su oni navikli. I poduzetnici i zaposlenici imaju djecu koja idu u vrtiće ili škole ili bi htjeli da se ulice čiste češće, da se grade nove, ceste, asfaltiraju ili popravljaju postojeće, grade novi parkovi za djecu, nove zelene površine, da se daje više za sport i kulturu, međutim ako se stalno smanjuje osnova za financiranje lokalne i regionalne samouprave to postaje gotovo nemoguće. Na razini samo zadnje dvije provedene reforme  Grad Rijeka je izgubio između 30-40 milijuna kuna godišnjih prihoda i naravno da se to osjetilo na rezanju nekih programa i projekata. Što se tiče ove porezne reforme, jedino što u ovom trenutku može reći da postoji obećanje ministra Marića da će gubitak biti kompenziran direktno iz proračuna ali na razini prihoda koji je ostvaren u 2016.g., što znači da će se nakon kraja prvog mjeseca procijeniti, odnosno analizirati prihod ostvaren od poreza na dohodak u svakoj općini i gradu i u veljači isplatiti razlika između ostvarenih prihoda u 2017. i 2016. To je njegovo obećanje i to je rješenje koje bi trebalo biti ugrađeno u Zakon o izvršenju državnog proračuna, kada ga Sabor bude usvojio. Moram reći da ćemo odmah u startu biti zakinuti za nekoliko osnova i kroz takve kompenzacijske mjere, jer one ne predviđaju nadoknadu prihoda koji će se ostvariti zbog rasta prihoda od poreza na dohodak kao rezultat rasta BDP-a. Primjerice, mi smo ove godine ostvarili desetak milijuna kuna više poreza na dohodak nego prethodne godine, znači tog povećanja u 2017. nema. Smanjenjem poreza na dohodak uvođenjem nove porezne politike bit će i manji prihodi od prireza koji također nisu kompenzirani i kao što znate poreznim izmjenama je ukinut i Porez na tvrtku, što je nama bilo nekih 6-7 milijuna prihoda. Uz ove kompenzacije moja je procjena da ćemo izgubiti do 20-tak milijuna kuna prihoda. Naznaka je, ali to ćemo tek vidjeti, da će se to u prvom smislu riječi iskompenzirati u 2018., kad se bude u potpunosti provela porezna reforma koja podrazumijeva i uvođenje poreza na imovinu, odnosno nekretnine, što bi trebao biti prihod lokalne samouprave, koji bi onda trebao zamijeniti komunalnu naknadu i spomeničku rentu i na neki način nadoknaditi ove izgubljene prihode. Da li će to biti moguće i da li će to biti stvarno tako to ćemo naravno znati tek za godinu dana. Koliko god se slažem sa provođenjem porezne reforme i nekih drugih reformi bojim se da u ovom kontekstu opet ulazimo u jednu neizvjesnu godinu za planiranje ali s vrlo izvjesnim smanjenjem prihoda od poreza”.

Davor Zubović (HSU) je postavio pitanje o platou ispred škole Nikola Tesla. Kako su pored platoa započeli građevinski radovi, na tom se platou zadržavaju razna osobna i dostavna vozila koja se tuda kreću, a na tom istom platou se igraju djeca za vrijeme odmora ili poslije dnevnog boravka. Iz informacija koje je dobio od ravnateljice škole  je doznao kako je ona u više navrata obavještavala komunalno redarstvo o tom problemu ali na žalost nije bilo nekih većih pomaka i reakcija pa ga interesira može li Grad nešto napraviti po pitanju toga da se ipak tamo uvede neki red da ne bi došlo do nekih neželjenih događaja.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako zna za taj problem jer su dobili pozive iz Škole i od nekih roditelja. Problem postoji ali se ne slaže sa konstatacijom da prometno i komunalno redarstvo nije ništa poduzimalo. Svaki dan se vozila kažnjavaju koja su tamo bez osnove ili koja ne poštuju prometna rješenja koja su predviđena u smislu dolaska do gradilišta.  Nesretna je okolnost što su tamo u ovom trenutku dva gradilišta. Jedno je gradilište na novoj zgradi a drugo je gradilište sama škola, dakle gdje se uređuje fasada i stolarija na školi i očito je da će trebati naći neko kompromisno rješenje, jer prije svega treba voditi brigu o sigurnosti djece. U tom kontekstu sigurno kompromisa nema ali naravno da izvođači radova moraju poštivati definirana prometna rješenja na način da se onemogući da dođe do neželjenih posljedica. Komunalno i prometno redarstvo će i dalje nadzirati sve što se rješava na tom području.

Aleksandar Bulog (SDP) je kazao kako smo bili svjedoci neprofesionalnog i nekulturnog ponašanja bivšeg ministra kulture Hasanbegovića, kako prema Kazalištu tako i prema Gradu Rijeci ali i Gradskom vijeću, što je kulminiralo sudskim epilogom u korist Grada Rijeke, drugim riječima sud je srušio odluku ministra Hasanbegovića o odluci Gradskog vijeća Grada Rijeke. Pitao je gradonačelnika kakvi su novi odnosi između Ministarstva kulture i Grada Rijeke u odnosu na Europsku prijestolnicu kulture, kakva je daljnja procedura i što će se dalje događati sa našim vršiteljem dužnosti, Marinom Blaževićem, odnosno kada ćemo imati intendanta.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako su vijećnici u materijalima dobili presudu suda kojom je potvrđeno ono što je od početka govoreno, da bivši ministar Hasanbegović nije imao pravo donositi odluku o imenovanju intendanta kojeg je izabralo ovo Gradsko vijeće prije svega a zbog činjenice da se sve to događalo u vrijeme kada su već bili raspisani izbori i kada je Vlada bila tehnička, odnosno raspuštena jer je Sabor njima ukazao nepovjerenje. Upravni sud je to nedvosmisleno utvrdio i de facto Odluku Gradskog vijeća o izboru novog intendanta prepustio novoj ministrici. U zakonom predviđenom razdoblju od 30 dana ministrica mora potvrditi ili ne potvrditi intendanta, odnosno na bilo koji način reći svoje mišljenje o odluci Gradskog vijeća.  Vjerujem da se ona neće miješati u odluku Gradskog vijeća kao osnivača i vlasništva Kazališta HNK Ivana pl. Zajca. Ujedno koristim priliku da na ovaj način pošaljem poruku portalu koji na vrlo čudan način prati događanja u riječkoj kulturi, mislim da se zove teatar.hr,  koji baš danas postavlja pitanje, nitko nije vidio presudu Upravnog suda, ne znam baš zašto bi tom portalu trebalo dostavljati presudu upravnog suda. Presudu su vidjeli oni na koje se ona odnosi, dakle mi koji smo podnijeli tužbu. Ministarstvo kulture na koje se tužba odnosi i vijećnici Grada Rijeke. od danas je ona dostupna svima pa tako i teatru.hr. Što se  daljnje procedure tiče, nismo potpisivali ugovor s intendantom, odnosno predložili smo ugovor potpiše sa 1.12. 2016. očekujući da bi do tada mogla biti donesena i presuda upravnog suda. Kako nje nije bilo do pred neki dan, ne želeći dovesti u pitanje normalno funkcioniranje Kazališta, jer Kazalište mora imati odgovornu osobu, odlučili smo se za raspisivanje novog intendanta, kako intendanta ne bi doveli u situaciju da netko osporava odluke koje on donosi. Ipak je činjenica da do presude Upravnog suda netko bi mogao osporavati njegov legitimitet. Slučajnost je htjela da je isti dan kada je objavljen natječaj došla i presuda Upravnog suda. Taj natječaj će biti poništen i nema potrebe da se on konzumira. V.d. intendant Blažević će nastaviti obavljati tu dužnost v.d. intendanta do potvrde od strane ministrice, nakon čega će sa njim biti aktiviran ugovor.

Sandro Vizler (HNS) je pitao koliko iznosi mjesečna plaća zapovjednika MB Galeb, odnosno da li  se probalo doći do dogovora sa Ministarstvom pomorstva i sindikatom pomoraca u svrhu smanjenja tog troška s obzirom na to da je brod na trajnom mrtvom vezu.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako ga veseli da je Galeb neiscrpna tema. Po zakonima Republike Hrvatske, brod, bez obzira plovio ili ne, imao ili nemao motor, dok je objekt koji pluta na moru je brod i mora imati posadu pa tako i Galeb mora imati i posadu pa tako i kapetana. Njegov honorar, jer se ne radi o plaći nego honoraru i ne stalnom zaposlenju iznosi negdje oko 5.000 kuna.

Sandra Krpan (SDP) je kazala kako su Pavlinskom trgu u tijeku radovi, o kakvim se radovima radi i kada će biti završeni.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je riječ o nastavku uređenja Starog grada o čemu se inače već puno puta pričalo na Gradskom vijeću. U posljednjih 5-6 godina na uređenja Starog grada utrošeno je više od 50 milijuna kuna proračunskog novca. Činjenica je da je kao rezultat tih ulaganja Stari grad oživio. Građani Rijeke i turisti rado prolaze Starim gradom. U tom je kontekstu i uređenje pavlinskog trga. Uredit će se parter Pavlinskog trga, na način kako je prošle godine uređen Koblerov trg. Uredit će se komunalna infrastruktura u podzemlju. Sačuvat će se postojeća stabla i postaviti nova s novom rasvjetom. Prema zahtjevu konzervatora. Paralelno sa radovima se vrše i konzervatorska istraživanja Pavlinskog trga. Ovisno o dužini konzervatorskih istraživanja i nalazima konzervatora, ovisit će i konačni rok završetka radova. Naša je želja da radovi budu dovršeni do proljeća kada postanu dominantne terase. U slučaju da ne bude većih zahvata na konzerviranju nekih nalaza i ako nas vrijeme posluži radovi bi mogli biti gotovi do kraja 4. mjeseca.

Ljubica Dujmović-Kosovac (Nezavisni) postavila je pitanje rotora na Škurinju, odnosno prostora koji pripada Parkovima i nasadima gdje se nalaze razni panoi i gdje se sa jednog od oglasnih panoa već mjesecima smješe tri draga muška lika. Riječ je o predizbornom plakatu. Izbori su već odavno završeni, uživamo u novoj vlasti, što rade inspekcijske službe kada znamo da prema pozitivnim propisima svi materijali za oglašavanje moraju biti uklonjeni uroku od dan dva u protivnom se uklanjanje vrši na teret Grada odnosno propisuju se odgovarajuće kazne. Da li će ovaj plakat ostati do narednih izbora.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da ako je dobro razumio radi se o tzv. jumbo plakatu. To su plakati kojima ne upravlja Grad Rijeka i nemamo nikakvih ingerencija kada će tvrtka koja ima u vlasništvu te plakate promijeniti reklamni sadržaj. Za njih su ta, kako ste vi rekli „simpatična lica“ dio marketinške kampanje kao i svake druge kampanja. Ako malo bolje pogledate po gradu ima puno plakata koji nisu aktuelni i pokazuju nešto što se dogodilo prije više mjeseci, jer zbog troškova ne postoji potreba za iznajmljivanjem tih plakatnih površina. Dok tvrtka koja time upravlja ne proda to mjesto za neke druge marketinške kampanje morat ćete se strpjeti i gledati ta lica. Sretna je okolnost  da su pred nama lokalni izbori pa će ih vjerojatno zamijeniti neka nova.

Ljubica Dujmović-Kosovac je replicirala kako se postavlja pitanje o provedbi zaklona koji upravo kaže da plakati koji se postavljaju za izbore, dakle politički plakati moraju biti uklonjeni od onih koji su naručili njihovo postavljanje inače bi nam grad, odnosno država mogli izgledati kao stalna izložba. Smatra da stranke koje postave plakate u zakonskom roku trebaju to ukloniti.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je pojasnio da su stranke koje su same postavile  svoje plakate, nekada možda i ilegalno, u pravilu uklonili te plakate ili ih je uklonila komunalno redarstvo. Ovdje se radi o zakupljenoj oglasnoj površini i nije više obveza stranke da to ukloni nego bi to trebala biti obveza tvrtke koja upravlja tim plakatnim površinama, a zašto ih inspekcijske službe ne ganjaju to je druga priča.

Ivan Ivaniš (SDP) postavio je pitanje o raskrižju Osječke, Ive Lole Ribara i Škurinjske ceste. Priča se da se pripremaju radovima tom raskrižju. O čemu se radi i tko financira taj projekt odnosno kada će radovi započeti mi kada bi mogli biti gotovi.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je pojasnio da su radovi već počeli samo se za sada odvijaju izvan ceste jer se rade novi potporni zidovi. Radi se o zajedničkom projektu kojim su procjenjujući da se radi o raskršću koje treba prometno doraditi. Za rotor tamo, s obzirom na intenzitet vozila nema dovoljno mjesta, a kad bi ga i bilo gradnja bi bila ekstremno preskupa. Stoga je odlučeno da se raskršće proširi na način da se izgrade dvije dodatne trake za skretanje u desno i u lijevo iz oba pravca, dakle iz grada prema Viškovu i obratno. Da se postave novi semafori, novi pješački tokovi, čime će se promet ubrzati s obzirom na to da će postojati nove trake za one koji skreću lijevo ili desno. Projekt se realizira u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Ukupna procijenjena vrijednost iznosi 6 milijuna kuna od čega MUP financira 2 milijuna kuna iz posebnog fonda. Radovi bi trebali biti gotovi do petog mjeseca.

Marijan Perica (HDZ)  je za svoje pitanje zatražio pisani odgovor. Kazao je kako je dobio više upita stanovnika s područja MO Grbci, u kojoj je fazi rješavanje prometnog pravca gradske sabirne prometnice oznake GSP 233 ali i ostalih prometnica za koje se nada da će se graditi na tom području  i koje će kvalitetnije povezati zapadni dio grada s centrom. Kada će se u kojem opsegu navedene prometnice naći na listi gradskih prioriteta.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je obećao pisani odgovor. Radi se o složenom projektu koji je zahtjevan ne samu u građevinskom smislu  već i kontekstu rješavanja imovinskih odnosa. Da bi uopće mogli krenuti u izgradnju treba otkupiti zemljište, uglavnom od privatnih vlasnika što zahtjeva velika sredstva i dobru volju vlasnika da prodaju to zemljište, pri čemu su uvijek moguća razmimoilaženja u procjeni cijene zemljišta onog tko prodaje. Koliko zna, planirano rješenje za cestu 233 je nailazilo na negodovanje stanovnika baš tog područja i da su se tražila alternativna rješenja za koja je opet problem otkup zemljišta. U nekom kraćem razdoblju je teško da će se može računati na ozbiljnije radove na tom području ali se svake godine predvidi dio novaca za otkup zemljišta predviđen za tu prometnicu.

Stjepan Doboviček (HDZ) postavio je pitanje vezano uz gradski park Majka gdje su nedavno postavljeni edukativni eksponati glazbena ograda i zvučno zrcalo u projektu Parka znanosti. Ubrzo nakon postavljanja dolazi do devastacije i otuđenja dijela eksponata. Zanima ga je li Grad osigurao eksponate i na taj način osigurao njihovu sanaciju.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako su eksponati osigurani i u tijeku je naplata od osiguravajućeg društva.  Očekivao je da će osim prozivanja, vijećnik Doboviček pozvati sugrađane, pa između ostalog i svoje susjede da se suzdrže vandalskog ponašanja jer uništavanjem ovakve opreme, uništavaju svoju imovinu. Svi bi trebali učiniti sve što je moguće da se ovakvo uništavanje svede na najmanju mogući mjeru.

Doboviček je replicirao da je oštećenje nastalo zao što je riječ o inoxu, materijalu koji je vrijedna sirovina i da bi u tom smislu trebalo tražiti krivca, na što je gradonačelnik odgovorio kako ne zna tko je uništio i otuđio dio instalacije, ali zna da je od građana s tog područja dobio nekoliko e-mail poruka s upitom u smislu „kojoj je budali palo na pamet da to postavi u našem susjedstvu, pa sad kada se djeca tamo igraju to nas ometa“.

Vedran Sabljak (Hrvatski laburisti – Stranka rada) uputio je pitanje stanovnika Podvežice, Plimbuma zbog buke koja dolazi iz Martinščice u večernjim i noćnim satima. Prema inspekcijskim nalazima vrijednosti često prelaze dozvoljene vrijednosti. Općina Kostrena je u tom smislu već uputila nekoliko dopisa brodogradilištu. Grad Rijeka vidi rješenje u izradi Strateške karte i akcijskog plana u koji misli uključiti i ostale strane pa ga zanima u kojoj je fazi izrada analitičkog i akcijskog i je li općina Kostrena pozvana da sudjeluje u tome.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je obećao pisani odgovor jer ne zna napamet u kojoj je fazi izrada. Za problem zna, a sve primjedbe koje su dobivane upućivane su prema nadležnim službama.  Na gusto naseljenom području kao što je Rijeka teško je uskladiti zahtjeve za zaštitom od buke i okoliša i proizvodnjom koja donosi zapošljavanje.
Walter Volk (SDP) postavio je pitanje vezano uz izgradnja DV Morčić i Đurđica. Da li će se realizacijom ova dva projekta riješiti problematika upisa sve djece, ako ne da li se planira izgradnja novih vrtića.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako postavljeno pitanje zanima i njega. U proteklih 5-6 godina izgrađeni su novi vrtići ili obnovljeni postojeći u što je utrošeno preko 60 milijuna kuna, čime je kapacitet vrtića povećan za 450 djece. Kada se krenulo u te aktivnosti broj neupisane djece je bio taman toliki. Danas je situacija gotovo ista, ali ne kao rezultat povećanog nataliteta, već potreba roditelja koji rade. Posebice s obzirom na cijenu. Ova dva vrtića će udvostručit svoj kapacitet, a svaki će moći primiti oko 170 djece, s posebnim naglaskom na jasličku grupu. Da li će to biti dostatno. Vjerojatno neće. U posljednja dva mjeseca učinjen je veliki korak je je u potpunosti riješena imovinska priprema zemljišta za vrtić čiju je izgradnju spremna preuzeti Talijanska Unija. U taj će se vrtić smjestiti sva djeca koja vrtiće pohađaju na talijanskom jeziku čime bi se oslobodila mjesta za drugi djecu po vrtićima u kojima se odvija program na talijanskom jeziku. Također, s vlasnicima zemljišta na kojem se nalazila tvrtka Instalater dogovorena je zamjena zemljišta o čemu će materijal biti pripremljen za narednu sjednicu. To je lokacija na kojoj bi se izgradio novi vrtić koji će zamijeniti postojeći vrtić između „Š-eva“. Dakle gradnja vrtića će se nastaviti. Tijekom iduće godine, nakon završetka projektiranja sve će biti spremno za gradnju i ta dva vrtića u 2018.

Hrvoje Burić (Nezavisni) je kazao kako je  u 9 mjesecu postavio pitanje Upravi HNK Ivana pl. Zajca o honorarima dvaju umjetnika. Dobio je odgovor da je riječ o poslovnoj tajni. Od Kazališta je na kraju dobio podatke o tim honorarima. Tražio je podatke i o baletnom ansamblu. HNK je ove godine potrošio za intelektualne usluge u 6 mjeseci ove godine potrošio 2,8 milijuna kuna , a za cijelu 2015. 451.000 kuna. Zašto se u takvom povećanju nije našlo novaca za baletni ansambl HNK. Novac se troši na nekog drugog ili neke druge.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako je točno da su honorari klasificirani kao poslovna tajna, što je učinila prethodna uprava. Intendant Blažević je najavio da će se taj pravilnik s Kazališnim vijećem promijeniti kako bi svi podaci bili javno dostupni jer nema razloga da se bilo što skriva, jednako tako kada je Buriću odgovoreno da se na taj zahtjev ne može dati odgovor po Zakonu o pravu na pristup informacijama rečeno mu je da može doći uz Kazalište i osobno pogledati te ugovore. Prema tome Burić je konzumirao svoje pravo. Svi su ti honorari, možda ne poimenično, ali kao stavka objavljeni i na web stranicama Kazališta i svi su oni dostavljeni u Ministarstvo kulture. Što se tiče drugog pitanja zamolit će intendanta da da odgovor ali može načelno reći da dobar dio onog što Burić naziva intelektualnim uslugama se odnosi upravo na honorare u baletu. Pojam intelektualnih usluga koji je definiran kao proračunska stavka  krivo tumači i tu se kriju mnogi aktivnosti i poslovi koje nemaju veze s intelektualnim uslugama, ali tako je Zakon o proračunu definirao ta sredstva. Buriću će dati pisano izvješće.

Burić je replicirao kako on ima te informacije o tome. Žalosnim smatra da se Kazalištu rebalansom dodijelilo 1,6 milijuna kuna , a da se u tom rebalansu, sukladno čak i Zakonu o zaštiti na radu, nije smoglo naći sredstva za kupnju baletnih papučica, a to je osnovno sredstvo za rad Baleta.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je odgovorio kako nije gradonačelnik HNK Ivana pl. Zajca, a za poslovanje Kazališta odgovoran je intendant. Rebalansom su u proračunu osigurana sredstva za pokriće gubitaka Kazališta nastojeći stvoriti preduvjete da kazalište normalno funkcionira, a kako su ta sredstva unutar Kazališta raspoređena o tome ne odlučuje on. Ono što je indikativno je činjenica da je ovo treći ravnatelj baleta s kojim ovaj baletni ansambl nije zadovoljan. Jedan je morao otići jer nije  dovoljno radio s njima, drugi je morao otići jer je previše radio s njima, a ovog trećeg su doslovno izludili jer je naglašeno da se radi o narušenim međuljudskim odnosima. Iz ovog se može zaključiti da u najmanju ruku postoje dvije strane koje su krive za ove okolnosti ali naravno riješit ćemo i to kao što smo riješili si veo ostalo.

Andrej Brišćik (AM) je postavio pitanje vezano uz rekonstrukciju ulice Ivana Zajca. Zna de je naručena od Hrvatskih željeznica, ali svejedno zanima da li gradonačelnik zna kada će radovi biti gotovi jer je rok bio 90 dana, početak radova je bio krajem osmog mjeseca, znači taj rok će se očito prekršiti. Zašto je to bitno, jer je predblagdansko vrijeme, ljudi su nervozni a poslovnim subjektima u Verdijevoj ulici posao pati.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da su investitori radova Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice koji svaki u svom dijelu obnavljaju kolnu površinu. U dijelu koji obnavljaju Hrvatske željeznice kao što se vidi ne radi se samo o obnovi kolne površine već je riječ o složenim radovima. Riječ je o iskopu, betoniranju za stvaranje dobre podloge za postavljanje željezničkih tračnica kako bi se izbjegli problemi kojima smo do sada svjedočili zbog velikih napuklina koje su se stvarale između asfalta i željezničkih tračnica. Točno je da će radovi biti produženi prema zahtjevu izvođača, a to su GP Krk za dio cestovnog kolnika i Pružne građevine za željeznički dio kolnika. Tražili su produženje roka radova do 21.12. očito s ciljem da to završe prije Božića. Imali smo mjesec dana enormnu kišu, unatoč tome su neki radovi odvijani. Osigurana su dva prometna traka i osim kada su se radovi izvodili na spoju s Henckeovom ulicom što je trajalo sedam dana i dok se rješavala treća traka u Zajčevoj ulici, nekih većih gužvi nije bilo. Za dio gužve su odgovorni sami radovi, a za dio gužve krivi su i sami vozači koji su povremeno ostavljali vozila s upaljena četiri žmigavca. Ugostiteljskim objektima je cijelo vrijeme osiguran prilaz kroz pothodnik ili kod zgrade Transadrije tako da u tom kontekstu nema većih poremećaja.

Tea Čaljkušić Mance (HDZ) postavila je pitanje potaknuta zamolbom kolege vijećnika iz MO Centar – Sušak pa i samih građana koji su nezadovoljni načinom na koji se neke odluke Vijeća mjesnog odbora odnosno njihova realizacija dovodi u pitanje, a samim time i smisao postojanja mjesnih odbora. Potaknuti zainteresiranom javnošću tražili su preko malih prioriteta uređenje, odnosno proširenje zelenog pojasa uz osnovnu školu Centar Šušak kao i uređenje parka za pse. Problem je u tome da smo to mi tražili uredno u petom mjesecu, sada je 11. mjesec, znači šest mjeseci je prošlo i dobili su odgovore 22. 11. za zahtjevom da se očitujemo u roku tri dana. Pošto je odgovor sektora za urbanizam, gospodina Škunce bio potpuno nejasan, čudan,  nerazumljiv nije nam ostavljeno vremena niti da pošaljemo upite u dijelu koji nam nije jasan. Zašto odgovori na uredno poslano u petom mjesecu dolaze 22. 11. jer je tada nemoguće dobiti suvisao odgovor i o tome odlučiti u roku od tri radna dana i sakupit Vijeće mjesnog odbora .

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao da nije razumio pitanje ali da pretpostavlja da su u petom mjesecu se javili na natječaj, odnosno Poziv Grada da se definiraju aktivnosti koje bi mjesni odbor želio realizirati kroz male komunalne akcije u tijeku 2017.g. Pretpostavlja da se o tome radi, a ako krivo pretpostavlja onda se ispričava. Ako se radi o tome onda bi morali znati da nisu jedino oni predložili ta dva projekta nego da su na stotine projekata predložili i drugi mjesni odbori i građani kojima je bilo omogućeno da sami, neovisno od mjesnog odbora daju prijedloge za realizaciju kroz male komunalne prioritete mjesnih odbora. Šumu tih prijedloga trebalo je analizirati, prije svega u kontekstu da li su prijedlozi tehnički prihvatljivi. Nekada postoji dobra namjera da se nešto predloži ali je to tehnički neizvedivo iz građevinskih, prometnih ili urbanističkih razloga ili problema vlasništva zemljišta. Onda je trebalo napraviti procjenu financijskih ulaganja da vidimo da li je nešto uopće moguće realizirati u okviru sredstava koja su namijenjena za mjesne odbore i to je sigurno jedan proces koji traje. Ono što može priznati da je neozbiljno ako je netko tražio očitovanje za tri dana. Pogledat će što se dogodilo i zašto je traženo očitovanje u roku tri dana, ali definitivno proces pripremanja odgovor mora biti dug i zato se s time počinje u petom mjesecu da bi se do kraja godine mogli definirati prioriteti koji će se onda de facto naći u proračunu za 2017.g.

Tea Čaljkušić Mance je kazala da ako je toga gomila kako gradonačelnik kaže, da se onda ostavi duže vrijeme da se vijećnici mogu o tome raspitati i pojasniti nejasnoće, da im se to više ne događa jer im je praktički onemogućeno da u bilo kojem dijelu utječu na to ili da to izmijene.